Od Halida Bešlića koji je preminuo u utorak u 71. godini s neupitnim pijetetom oprostile su se njegove kolege, političari i mediji u čitavom postjugoslovenskom prostoru
Smrt pevača narodne muzike Halida Bešlića izazvala je nepodeljenu reakciju u svim državama nastalim raspadom Jugoslavije. Od njega su se s podjednakim pijeteom oprostile njegove kolege, dok su o njegovoj smrti izvestili mediji u čitavom regionu.
Estradni umetnici nisu štedeli reči hvale, posebno ističući Bešlićevu ljudskost.
„Ljudska gromada“
Zdravko Čolić je na svom Instagram nalogu objavio Bešlićevu fotografiju i poruku:
„Halide, već nedostaješ. Naša nezaboravna druženja, putovanja i zapravo sve od 1985. godine od kad smo se upoznali. Ostaju tvoje pesme, kao lek za dušu. Počivaj u miru, voli te tvoj Čoki“, napisao je Čolić.
Haris Džinović istakao je da „otišla jedna velika ljudska gromada, po svim segmentim velike ljudske dobrote, drugarstva i mnogih lijepih stvari koje su ga krasile“.
„Bio je pevač koji je obiležio epohu i sa najviše hitova koji će zauvek ostati upamćeni. Tvojom smrću, svi smo jako ožalošćeni kao i cela svetska javnost koja te je poznavala. Mirno mi počivaj dragi moj Haldane“, napisao je Džinović na društvenim mrežama.
Slično je primetila i hrvatska pevačica Nina Badrić.
„Malo je pevača koji su bili takve ljudske gromade kao što si ti. I svako ko te je upoznao, odmah si ga kupio svojom ljudskošću i jednostavnošću“, napisala je hrvatska pevačica na društvenim mrežama.
„Njegova muzika je spajala ljude“
Pevač Dino Merlin ocenio je da je Bešlić bio „veliki i neponovljiv“.
„Topla duša bosanska. Bez koristi za sebe. Stigao sam da se oprostim. Kišna, oktobarska sarajevska noć. Pevao sam mu tiho našu pesmu. Kao da se u trenutku blago nasmešio. Bele, čiste priglavke. Dugo sam ih milovao i mislio: ‘Putuj, bijela ptico, ti imaš s čim pred Gospodara’. Volim te mnogo. Tvoj Dino“ – napisao je Dino Merlin na društvenim mrežama.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić uputio je saučešće porodici i prijateljima povodom smrti Halida Bešlića.
„Sa neizmernom tugom sam primio vest o smrti mog dragog prijatelja, velikog umetnika i čoveka izuzetnog srca Halida Bešlića. Halid je svojim glasom, pesmama i neiscrpnom energijom ostavio neizbrisiv trag kako u svetu muzike i umetnosti, tako i u srcima svih onih koji su kroz njegova dela nalazili utehu, nadu i radost. Njegova muzika je spajala ljude, lečila duše i donosila radost u najtežim trenucima. Svi koji smo imali čast da ga poznajemo, znamo da je bio veliki, skroman čovek i izuzetan prijatelj“, naveo je Dačić.
Mešavina melanholije i snage
Mediji u regionu su bez izuzetka izvestili o Bešlićevoj smrti.
Hrvatski Index u kratkoj Bešlićevoj biografiji podseća da je pevač odrastao „u skromnoj porodici, okružen tradicionalnim vrednostima i muzikom koja je bila sastavni deo seoskog života“.
Navode i da je Bešlić „publiku osvajao toplinom glasa i jednostavnošću nastupa, što je ubrzo privuklo pažnju diskografskih kuća“.
Podsećaju i da su Bešlićeve pesme, kao što su „Neću, neću dijamante“ postale evergrin koji se i danas peva na svadbama i zabavama širom regiona. „Njegov specifičan glas, mešavina melanholije i snage, učinio ga je omiljenim među publikom različitih generacija“, navodi Index.
Napominje i da je Bešlić, umesto da se povuče tokom rata u Bosni i Hercegovini održao više od pet stotina humanitarnih koncerata širom Evrope, prikupljajući pomoć za žrtve rata.
„Muzika mu je u tom razdoblju postala sredstvo borbe, solidarnosti i očuvanja identiteta“, zaključuje Index.
Foto: Filip Krainčanić/Nova.rsHalid Bešlić
Prevazišao je geografske i generacijske granice
Bosanskohercegovački Klix navodi da je Bešlićeva karijera trajala više od četiri decenije, da je bezbroj njegovih hitova postao evergrin i „nezaobilazni deo svakog veselja, radija i kafanske muzike“.
Kao posebno značajne navode Bešlićeve pesme „Miljacka“, „Ja bez tebe ne mogu da živim“, „Romanija“, „Hej zoro, ne svani“, „Prvi poljubac“, „Neću, neću dijamante“, „Sevdah da se dogodi“ i „Vraćam se majci u Bosnu“.
Klix ističe da je Bešlićeva muzika „prevazilazila generacijske i geografske granice, spajajući emociju, tradiciju i energiju koju je publika prepoznavala i volela“.
„Poznat po specifičnom glasu, emotivnoj interpretaciji i dubokoj povezanosti s publikom, Halid Bešlić je bio omiljen među svim generacijama. Osim po muzičkom stvaralaštvu, bio je poznat i po skromnosti, humanitarnom radu i snažnoj vezi s domovinom Bosnom i Hercegovinom, a bio je omiljen pevač u svim zemljama našeg regiona“, zaključuje Klix.
Živeo je u „sretno vrijeme Jugoslavije “
Svojevrsnu pomiriteljsku ulogu Bešlićeva smrt odigrala je i među zaraćenim medijima u Srbiji, pa su tako na gotovo identičan o karijeri i smrti pevača izvestili portali Infomer i Nova.
Osim serije kratkih tekstova, uglavnom prenetih ili dobijenih izjava Bešlićevih kolega sa estrade, i Informer i Nova objavili su Bešlićeve životopise, nabrajajući njegove hitove.
Poseban osvrt ova dva portala imala su na Bešlićevu poslednju poesmu „Sejda“ koja je posvećena njegovoj supruzi.
Pojedini portali u Srbiji preneli su i intrevju koji je 2011. godine radio tada novinar, a danas urednik „Danasa“ Dragoljub Petrović.
Jedna Bešlićeva izjava možda i najbolje objašnjava zbog čega je čitav region tako emotivno reagovao na njegovu smrt.
„Ja sam generacija koja je živjela u to sretno vrijeme Jugoslavije. Za nekoga je to bilo loše vrijeme, međutim, ja to vrijeme neću nikada zaboraviti jer sam zaista živio“, rekao je tada Bešlić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Onaj ko ostane zaglavljen u sferi traumatičnih doživljaja, ko stalno misli da, evo, dok razgovaramo o knjizi, nekom daju pogrešnu dijagnozu, nekog traljavo operišu, neko je na terapiji koja mu ne treba, nekom opada kosa, taj ima problem jer prestrašeno životarenje nije život, a psihoterapija je skupa stvar”
U potrazi za Tašanom premijera je Pozorišta “Bora Stanković” u Vranju, kojom 21. oktobra počinju “Borini dani”, u godini kad se obeležava 150 leta od rođenja pisca. U predstavi se prepliću Stankovićeva sudbina, njegova potraga za izgubljenom Tašanom, za dramom koju pokušava iznova da napiše, ali i za likom žene koja se iz lokalne vranjske mitologije preselila u literaturu. Tekst i režiju potpisuje Nebojša Bradić
Goran Bare, frontmen grupe Majke, preminuo je u Zagrebu 9. oktobra u 62. godini. Iza sebe je ostavio ne samo muzičko nasleđe od desetak albuma nego i, što je možda i važnije, pravoveran rokerski stav kao zalog budućim generacijama muzičara da mogu još uvek pevati i voleti i na našem jeziku
Željko Obradović vraća se u Beograd, ovog puta kao trener Panatinaikosa, u prvom susretu protiv Partizana od odlaska s klupe crno-belih. Arena je rasprodata, a večerašnji evroligaški duel donosi susret bivšeg trenera i kluba čiji je jedan od najznačajnijih ljudi u istoriji
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.