Kako je haljina, istina od skupocenog satenskog žoržeta, postala umetnost. Ili: Marija Dragojlović je opet svakodnevno i lično pretvorila u uzvišeno i opšte
Haljina 1 2018 komb tehnikaSLIKE SA IZLOŽBE: Grafika,…
Zbog jedne haljine, na “ženskoj” večeri, za trpezarijskim stolom Marije Dragojlović, nastala je njena najnovija izložba Nešto sasvim lično.
Haljina je od skupocenog crnog satenskog žoržeta sa šarom vilinog konjica. Pre sedamdesetak godina stigla je iz Londona u Šabac kao poklon Marijinoj majci od njene sestre. U njoj se jednog dana 1954. godine fotografisala Marijina mama u šabačkom parku sa drugom sestrom i malom Marijom. Godinama kasnije, dugo ju je nosila Marija, a njena prijateljica Rada Selaković ju je portretisala. Marija ju je nacrtala i na osnovu tog crteža napravila grafiku koja je sad na njenoj izložbi.
Tako je haljina postala istorija, lična i opšta, a i umetničko delo. Kao haiku u kome je ceo život.
Kafana 1980-posle otvaranja izlozbe Rade Selakovic u Domu omladine…fotografija iz albuma,…
Izložba Nešto sasvim lično je u galeriji Centra za grafiku i vizuelna istraživanja, Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. Na njoj su četiri nove grafike, serija crteža, fotografije, slika Rade Selaković Marija, portret autorke izložbe, kao delovi priče o ličnom koje je opšte.
Nataša Janković, kustos izložbe, kaže da se zamisao o haljini razvijala i realizovala dve godine u grafičkim radionicama Centra. A onda je jednom “Marija velikodušno donela haljinu u radionicu, da bi nam izbliza predočila o kakvom delu i svedoku vremena je reč. Haljina je bila okačena na drvenoj vešalici čiviluka prilepljenog uz rustični zid grafičke radionice u podrumu Pariske 16. Tu je živela nekoliko meseci, često u društvu vlasnice, koja je marljivo islikavala svaki njen nabor na transparentnoj foliji”, kaže Nataša Janković.
Kaže i da “ako ste voljni da hrabro iskoračite i pozabavite se životom jedne haljine, proživećete sublimaciju iskustva, znanja i bliskosti čak četiri žene”, a novonastala grafika je rezultat njihovog nasleđa, talenta, majstorstva, i ljubavi.
Marija Rada Selakovic 1979 ulje na platnu…i Marija Rade Selaković
Marija Dragojlović je deo ovdašnje likovne scene od sedamdesetih. Njen zaštitni znak je mapiranje stvari iz svakodnevnog života, iz intimnog ženskog okruženja, otkrivanje malih stvari koje ne primećujemo, pretvaranje običnog u umetnost, svakodnevno u uzvišeno.
“Marija Dragojlović želi da svetu vrati umetnost, da je još jednom spusti na tacnu, uprkos novim astalima i novoj posluzi. Njoj Đavo Kreacije ne da mira, iako zna da se nalazi u raskoraku: ona je savremeni umetnik zatečen između – zna da gubi želeći da dobije. Ona se našla u samom središtu vremena i prostora: gore-dole, pali-gasi, dođi-pođi. Sve oko nje i u njoj drhti ne pomerajući se”, napisao je Branko Kukić. (“Vreme” br. 1304)
Kao filigransko biće vilinskog imena na crnoj tkanini haljine. Kao i na crnoj pozadini grafike Marije Dragojlović. Koja je i njemu i haljini podarila nov život.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Piramida duša se pokazuje kao izuzetno unosan finansijski poduhvat. Spiskovi sa imenima duša počnu da se koriste za punjenje glasačkih kutija. Tako finansijsku korupciju od političke i duhovne deli samo nevidljiva granica”
Novi Vizualizator, Međunarodni festival fotografije, inspirisan je 200. godišnjicom postojanja fotografije koja ima moć da istovremeno svedoči o događaju i otkriva pogled osobe koja ga je zabeležila
Do kraja novembra godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ košta 6.200 dinara, čak 3.000 dinara manje nego inače. Svaki novi broj čitate već u sredu uveče
Srbija protiv Nemačke igra za bodove koji bi mogli da joj sačuvaju mesto u Ligi nacija. Pred gotovo praznim tribinama Paunovićev tim dočekuje selekciju koja takođe nema prostora za grešku
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine
U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.