

Društvene mreže
Istorijski presedan: Meta i Gugl osuđeni zbog namernog izazivanja zavisnosti
Meta i Gugl izgubili su dve parnice zbog uticaja njihovih platformi na mentalno zdravlje. Da li će prve presude započeti lavinu sličnih tužbi




Nedavno smo opet čuli priče o dosadnim stenicama u srpskim zatvorima. Zašto je toliko teško iskoreniti ove bube i šta ako vam se zapate u stanu
Kad nekoga vode u Okružni zatvor u Novom Sadu, kažu da ide „na Klisu“. Onde su vođeni i demonstranti uhapšeni posle pada nadstrešnice.
I odande, sa Klise, vratila se priča o krvopijama koje izluđuju – o stenicama.
„I pored održavanja higijene, nismo uspevali da izađemo na kraj sa stenicama, kojih je neverovatno mnogo. Ljudi su vrištali od njihovih ujeda“, rekao je nedavno Goran Ješić za „Vreme“.
On je, kako navodi, na Klisi bio u jednoj od tobože boljih ćelija, ali pretrpanoj. Pritvorenici se džabe trude, stenice se ne daju pobediti.
Džabe prskanje
Iz iste pritvorske jedinice ovog aprila je iskustvo sa insektima opisao advokat Čedomir Kokanović. Kad pritvorenici baš kukaju na stenice, uprava zatvora ih izvede u šetnju, a ćelije se prskaju.
„Posle šetnje, kreveti i stvari zateknu se mokri i isprevrtani, ali rezultati su nikakvi. Opšti je utisak da se prskanje ne vrši baš insekticidom za stenice nego pre nekom toplom vodom, tako da se stenice brzo vraćaju ili nigde uopšte i ne idu“, opisao je Kokanović za Danas.
Južne vesti su pre dve godine pisale da i zatvorenici u niškom KPZ-u ne mogu da spavaju od stenica, da čitavi redovi defiluju ćelijama. Uprava zatvora ponekad naloži „zadimljavanje“, ali to ne pomogne.
Portal Rešetka je pisao o stenicama u leskovačkom hapsu gde je navodno lekarka odbrusila zatvorenicima da je to zatvor, a ne hotel.
Razni zatvori su na upite medija o stenicama uvek isto odgovarali, otprilike – to nije tačno, a ako i jeste, nismo mi krivi. Izgovaraju se velikom „fluktuacijom lica zapuštene higijene“, posebno ističu migrante.
Boli, uznemirava, svrbi
Kućna stenica je gadan insekt. Razlikuje količinu ugljen-dioksida koju čovek izdiše danju ili noću – zato dolazi samo noću. Inače se vešto krije.
Braonkasta tela, veličine oko pet milimetara, rastu kako upijaju krv. Ujed boli, uznemirava, svrbi.
Heder Linč, naučnica sa Univerziteta Kaledonija u Glazgovu, pre par godina je ispričala da se broj kućnih stenica povećao za fantastičnih 40 do 60 puta u desetak godina.
Razlog je što ljudi sve više putuju pa tako „sele“ i stenice. Dovoljno je da odete u motel gde ih ima. Uvuku se u prljavu odeću ili kofer i eto ih sa vama kući.
Ali, ne samo to. Linč govori o „super-stenicama“ koje su tako evoluirale da su otporne na hemijska sredstva. Možda i zbog toga u srpskim zatvorima nikakvo prskanje ne pomaže.
Pa, šta da se radi?
Za početak, preturite madrac i zavirite svuda. „Jeste li je pronašli? Onda mi Vas je baš žao“, pisala je svojevremeno novinarka Karla Blejker za Dojče vele.
Ona je donela stenice iz Rumunije u Nemačku. „Tu sada pomaže samo jedno: pozvati firmu za dezinfekciju i dezinsekciju. Gotovo je nemoguće sam izaći na kraj sa stenicama.“
Neke firme prskaju hemijska sredstva, ali najsigurniji način da se ubiju stenice jeste da se stan zagreje na 60 do 70 stepeni, kao sauna. Ima uređaja za to. To stenice ne mogu da prežive.
Ili da se zamrzne. Ne stan, to je nemoguće, ali recimo odeća ili ceo kofer kad dođete odnekud. Rade ljudi i to.
Zbilja, ne kaže se bezveze da je neko dosadan kao stenica.


Meta i Gugl izgubili su dve parnice zbog uticaja njihovih platformi na mentalno zdravlje. Da li će prve presude započeti lavinu sličnih tužbi


I pored toga što je Slovačka jedna od nekoliko članica Evropske unije koje ne priznaju nezavisnost Kosova, kosovski fudbaleri su sa svojim navijačima doputovali u Bratislavu i uspeli da pobede domaću reprezentaciju


“Najpre, držim da je od svih oblika književnog izražavanja radio-drama najbliža romanu, jer dopušta bezmalo neograničenu slobodu kretanja kako u dimenzijama vremena i prostora tako i kroz duhovni mikrokosmos... Dodaću da se radio-drama, bar kako je ja radim, piše kao pesma. Ja lično ili je u prvoj verziji napišem za nekoliko dana, ili nikad...” (Borislav Pekić, Šta je za mene radio-drama)


Vek nakon premijere filma Metropolis Frica Langa, priča o gradu podeljenom između elite i radnika smeštena u 2026, sada, u eri digitalne ekonomije, algoritama i društvene nejednakosti deluje savremeno


Tehnologija može pomoći u formulisanju rečenice, ali ne može preuzeti odgovornost za ideju. Drugim rečima, veštačka inteligencija može biti alat mišljenja, ali ne može biti njegov subjekt
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve