
Bizarno reklamiranje
Novosadski splav pravi svadbu sa lažnim mladencima
Splav u Novom Sadu, koji se bavi organizovanjem venčanja, pravi „Ničiju svadbu” za one koje niko ne zove na svadbe ili im nedostaje svadbarskog čara
Naučnici su otkrili koliko se ledeni pokrivač Grenlanda smanjio u protekle četiri decenije. Reč je o prvoj potpunoj proceni
Ledeni pokrivač Grenlanda izgubio je 5.091 kvadratni kilometar površine između 1985. i 2022. godine, pokazuje studija objavljena u časopisu Priroda (Nature). Reč je o prvoj potpunoj proceni gubitka ledene površine na tom nivou.
To smanjenje ledene površine obuhvata 1.034 gigatone leda koji je izgubljen dok su se glečeri povlačili, uz odvajanje manjih komada leda sa ivica glečera.
Studija je takođe prva koja je u potpunosti procenila koliko je leda Grenland izgubio zbog povlačenja glečera.
Pogrešne procene
Prikupljeni podaci ukazuju da su prethodne procene promena u balansu mase Grenlandskog ledenog pokrivača – koliko snega i leda se akumulira svake godine u odnosu na koliko se izgubi – umanjile te gubitke za čak 20 odsto, zanemarivanjem glacijalnog povlačenja.
Izgubljenih 5.091 kvadratnih kilometara predstavlja približnu površinu ostrvske države Trinidad i Tobago.
Studija je koristila više od 200.000 satelitskih snimaka položaja glečera i veštačku inteligenciju za analizu promena kroz vreme.
„Na Grenlandu imamo ove oblasti oko ivica gde se sve na neki način povlači i ruši“, rekao je koautor studije Aleks Gardner, stručnjak za planetu Zemlju u NASA-inoj Laboratoriji za mlazni pogon.
„Prethodne metode nisu bile tako dobre u merenju te promene u ledenom pokrivaču. Ali promena je ogromna“, dodao je Gardner.
Dovoljo da podigne nivo mora
Ledeni pokrivač Grenlanda je jedan od dva preostala takva pokrivača na svetu – drugi se nalazi na Antarktiku. Sastoji se od stotina glečera i pokriva oko 80 odsto kopnene mase Grenlanda.
Ako se potpuno otopi, ledeni pokrivač Grenlanda podigao bi globalni nivo mora za oko 7,4 metra.
S obzirom da klimatske promene zagrijavaju Arktik četiri puta brže od ostatka sveta, naučnici kažu da je neizbežno da će otapanje Grenlandskog ledenog pokrivača podići nivo mora za najmanje 27 centimetar zbog zagrijavanja koje se već dogodilo.
Nova procena gubitka leda zbog povlačenja glečera imala bi mali uticaj na globalni nivo mora, kažu naučnici, ali veliki uticaj na cirkulaciju okeana.
Toliki dodatak slatke vode u slani okean mogao bi ojačati obalne struje oko Grenlanda i pomoći da se oslabi Atlantska meridijalna cirkulacija, koja pomera vodu sa severa na jug i donosi toplinu Evropi.
Splav u Novom Sadu, koji se bavi organizovanjem venčanja, pravi „Ničiju svadbu” za one koje niko ne zove na svadbe ili im nedostaje svadbarskog čara
Veštačka inteligencija menja sve – pa i način na koji volimo. Od nežnih poruka do virtuelnih romansi, sve više ljudi ulazi u odnose sa AI partnerima. I dok jedni u tome vide novu vrstu intime, drugi upozoravaju: kad nas tehnologija počne da voli onako kako želimo, a ne kako zaslužujemo – možda je vreme za uzbunu.
Čitajte „Vreme“ godinu dana po ceni od 140 dinara po broju. Akcija traje još malo
Jevrem Obrenović je otkrio Srbiji evropski način života, njegova porodica i ljudi oko nje bili su primer kulture, modernosti i napretka, bio je jedan od osnivača mnogih današnjih institucija pa i Narodne biblioteke Srbije i SANU, napravio je prvu urbanu varoš, pa ipak, njegov stariji brat knez Miloš ga je oterao u izgnanstvo
Više od 1500 Australijanaca i Novozelanđana borili su se sa srpskim vojnicima u Velikom ratu, o čemu se ne bi znalo da nije bilo četiri fotografije. Sad je o tome snimljen dugometražni dokumentarni film Kajmakčalan, priča o slučajnosti i upornosti, o sudbini i savezništvu ljudi u borbi za bolji svet, ali i o dijaspori i patriotizmu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve