Katastrofalna brljotina proizvođača guma imaće nesagledive posledice po trke Formule 1 u Americi
A ŠTA SAD: Loše gume
Kada se u petak, na prvom treningu Ralf Šumaher (Tojota) zakucao u zaštitni zid na istom mestu gde je to učinio i prošle godine, munjevito se raširila priča da su šefovi Mišlena, firme koja snabdeva gumama sedam ekipa, pod pritiskom šefova timova „priznali da sa njihovim gumama nešto nije u redu, ali da još ne znaju pravi uzrok“, da su ih „posavetovali da ne koriste gume sa treninga i u samoj trci jer ne mogu da garantuju bezbednost posebno u poslednje dve krivine gde je brzina, ali i opterećenje guma najveće“ i da su „ne samo u pregovorima sa organizatorima takmičenja da odobre promenu guma već da je iz Francuske već poleteo avion sa novim pneumaticima“. U ovakvu budalaštinu malo koji je znalac poverovao iz prostog razloga što se takve stvari ne rešavaju prostom zamenom guma, novom, tvrđom mešavinom – kamo podešavanje bolida, kamo da vozači „osete“ kako se kola ponašaju na pravcu i u krivinama, posebno na stazi u Indijanapolisu gde se na glavnom pravcu vozi skoro 340 kilometara na sat! Slične dileme javljale su se i kad je bilo predloženo da se pre poslednjih krivina „napravi nova šikana za usporavanje“, pa je i to rešenje odbačeno.
U subotu je već bilo jasno da je sama trka pod velikim znakom pitanja. Stručnjaci su naširoko objašnjavali razloge brzog ‘abanja guma, čak su išli dotle da su uzrok tražili u činjenici da se vozi u suprotnom pravcu od uobičajenog, da „asfalt podseća na ajkulinu kožu“, da je hrapav na jednu stranu, pa ono što ne smeta kad se vozi INDY, smeta kad se u suprotnom smeru vozi trka F1. Ipak, ljubitelji su se nadali da će neko rešenje biti pronađeno pre svega zbog čvrstih ugovora timova, organizatora, sponzora, TV kuća, ali i činjenice da poseta ovoj trci iz godine u godinu raste i da je preko 120.000 ljudi već kupilo karte za nedeljni spektakl. Pri tom, baš su našli gde će da se svađaju – u Indijanapolisu, na Velikoj nagradi SAD!? Pa ako je negde publika navikla na čukanja, izletanja, zakucavanja u zid i slične karambole, onda je to u Americi. Publika ne žali novac da bi gledala trku, ali traži spektakl, ne mari što su vozači i plaćeni ogromnim novcem, ali predstave mora biti i još ako je „s pucanjem i pevanjem“ – i-haaaj!
Onda je došla odluka šefova Formule 1 da su „pravila jasna i da se ima voziti na istim gumama na kojima su bolidi bili i na poslednjem zvaničnom treningu, da promena ne dolazi u obzir“. U nedelju ujutro, dok je publika u buljucima nadirala ka tribinama, glavni šef Mišlena Pjer Dipaskir podelio je novinarima kratko saopštenje u kome je stajalo da su „posle analize incidenta koji je imao Ralf Šumaher došli do zaključka da s obzirom na stanje staze sa ovim gumama ne nastupamo na trci“. Ponovo je aktivirana priča o „novoj šikani“, počelo je lobiranje među timovima, većina se složila, ali su bosovi Formule 1 i to odbili.
Iako su se svi bolidi uredno poređali na startna mesta, na kraju kruga za predstavljanje svih četrnaest vozača bolida na kojima su bile Mišlenove gume otišli su pravo u boksove, pa su se na samom startu našli samo vozači Ferarija – Mihael Šumaher i Barikelo, Džordana – Kartekijan i Monteiro i Minardija – Albers i Frajzaher, koji voze na gumama firme Bridžston. Trke je počela, vožena i završena upravo redosledom kojim sam predstavio učesnike. Ako je na stazi bilo dosadno, sam šef Minardija Stodard nazvao je trku „farsom“, atmosfera na tribinama bila je furiozna! Gledaoci su bacali na stazu flašice sa pivom i sokovima, cepali su Mišlenove zastave, neki gledaoci su na majicama napisali „Fuck you Michelin“, a mnogi su besno napuštali stazu zahtevajući da im bude vraćen novac koji su dali za karte.
„Nisu nam preko razglasa ništa rekli o tome šta se događa“, rekao je jedan gledalac novinarima. „Mislili smo da je sve OK, a onda ih je četrnaestoro otišlo u boks. Nisam ja došao da gledam Ferarijev trening, nego trku!“
Svi timovi koji su bojkotovali trku izdali su zajedničko saopštenje u kome se posebno „izvinjavaju gledaocima“. Mala vajda od toga, jer će, kako sada stvari stoje, kazne tek da pljušte, a zadovoljštinu će tražiti i oni koji su u proseku dali sto dolara za kartu, a kamo ostali troškovi za put, smeštaj, a o pivu i da ne govorim, pa su organizatori same trke u Indijanapolisu svim gledaocima podelili adrese centrala Mišlena i Svetske asocijacije motosporta (FIA) i menadžmenta Formule 1 koje su označili kao najodgovornije za bruku, ali se zahtevi za refundiranje „mogu poslati i timovima koji su odustali“. Ostale posledice su već ogromne. Naime, već se ozbiljno govorilo o tome da se u SAD voze dve trke, ponudu je dao Las Vegas za uličnu trku, ali posle ove „katastrofe za F1 u Americi“, kako je rekao Hajfeld (Vilijams), možda je „ovaj sport nepopravljivo oštećen u toj zemlji“, kako je rekao njegov šef gazda Frenk. Kada su Vilneva pitali koliko će Formuli 1 biti potrebno da se oporavi, lakonski je odgovorio: „U Americi, neće se oporaviti uopšte“, a Kultard je rekao da ga je „sramota“.
Već je započeo rat između Mišlena i glavnih šefova FIA, Maksa Mozlija pre svih. Dok proizvođači guma tvrde da „nije bilo raspoloženja da im se izađe u susret“, Mozli im lakonski odgovara da je „loše ponašanje bolida sa Mišlenovim gumama posledica inferiorne opreme, a to se često dešava u Formuli 1“. Kompromisa teško da može biti, kazne, rekoh, slede, a zanemarimo li onu „sitnicu“ od novca za karte, prema pisanju londonskog „Tajmsa“ – „sponzori su već formirali red noseći zahteve za obeštećenje od timova koji su se povukli, dok će i ‘guru’ Formule 1 Berni Eklston biti adresa za naplatu velikih kompenzacija“. Sva je prilika da će najveći račun stići na adresu Mišlena jer svakim danom i svakom novom informacijom o razlozima odustajanja sedam timova postaje jasnije da je njihova greška u izboru guma ključ debakla Formule u SAD. Ili, kako reče Kultard: „Ma o čemu pričamo, jasno je da je Mišlen z…. stvar!“
Sledeća trka vozi se 4. jula na stazi Manjikur za Veliku nagradu Francuske.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dok su građani Evropske unije dobili mogućnost da se izjasne o korišćenju svojih podataka za treniranje veštačke inteligencije kompanije Meta, korisnici iz Srbije ostali su bez obaveštenja i stvarnog izbora. Ovaj slučaj ponovo otvara pitanje koliko su digitalna prava u Srbiji zaista zaštićena i da li preslikani zakoni bez efikasnog nadzora imaju ikakvu snagu pred globalnim tehnološkim gigantima
Iza, naizgled, bezbednog zahteva da vam veštačka inteligencija generiše smešnu fotografiju ili napravi neki od viralnih trendova, stoji potrošnja koja zauzima 1,5 odsto globalne potrošnje električne energije
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić će u petak po prvi put uživo nastupati na TikToku. Najavio je sam sebe, hinjeći opuštenost, ljudskost, skromnost i šaljivost, prilagođavajući se platformi bliskoj pre svega mladim biračima, onima koji preko godinu dana na svojim leđima nose pobunu protiv njegovog režima
Animirani film Očeva pisma o istinitoj priči iz vremena sovjetske represije ističe kontrast između ideološkog nasilja i neuništive snage roditeljske ljubavi, i potvrđuje važnost umetničkog čina kao brane protiv ideološkog zaborava
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!