Kako to da je Finska vazda na vrhu liste najsrećnijih zemalja? Potraga za odgovorima uveliko traje
Finska, zemlja sa oko 5,5 miliona ljudi, poznata je po raskošnoj prirodi punoj jezera i šuma, uživanju u sauni i polarnoj svetlosti. Uprkos dugoj i oštroj zimi, ova zemlja – to jest, njeni ljudi – smatraju se najsrećnijim na svetu, izveštava DW.
O tome želimo da naučimo nešto od Lene Salmi, zvanične „ambasadorke sreće“ koju je angažovala Turistička zajednica Finske.
Salmi dolazi sa skejtbordom, zapravo dva – jedan je za reportera. Ova bivša sportska novinarka aktivna je i u sedmoj deceniji. Bavi se plivanjem, penjanjem, poslednjih godina i skejtbordom.
Pitamo je šta je recept za sreću? „Ne obazirite se na to šta drugi misle. Radite ono što vas zanima. Ako ne funkcioniše, koga briga? Probajte nešto drugo“, kaže Salmi.
„Posebno ako ste stariji, nemojte sedeti na kauču. Idite napolje“, dodaje ona.
Odlični uslovi života
Svake godine Ujedinjene nacije objavljuju Svetski izveštaj o sreći na temelju intervjua sa ljudima. Kriterijumi su uslovi života i pozitivna i negativna osećanja.
Finska prednjači u uslovima života. Primanja su dobra, socijalna mreža jaka, malo je korupcije, a mnogo građanskih sloboda. Ljudi imaju veliko poverenje u institucije.
Tero Kuitunen, takođe jedan od pet ambasadora sreće, bavi se dizajnom. Dočekuje u studiju gde od gline mesi „keramičke kobasice“. „To mi je jedan od najpopularnijih proizvoda“, kaže on o tom ukrasu.
Njegova zadatak je da pokazuje kako se u Finskoj živi. Dizajn ovde ima veliki značaj. Tero voli svoj posao, ne samo zbog estetike.
„Rad sa keramikom je meditativan. Fokusiran si, nisi na internetu, ne čitaš vesti i misliš samo na ono što radiš rukama. To može da bude i kuvanje, pletenje… praviš nešto od nule do kraja. To ispunjava, barem mene“, priča on.
Šta je to „Sisu“?
Možda je tajna u mentalitetu Finaca. „Da, to zovemo Sisu“, kaže jedan prolaznik u Helsinkiju. „Da ne odustaješ nego uvek ideš dalje i veruješ da će sve biti dobro.“
„Sisu“ je neprevodiva reč. Znači otprilike „snaga“, ali i „upornost“, „izdržljivost“, „postojanost“ i „hrabrost“. Tako mnogi Finci opisuju nacionalni karakter.
Jedan drugi prolaznik citira čuvenog finskog vozača Formule 1 Miku Hakinena: „Treba imati muda da se velikom brzinom uđe u krivinu.“
Jedna žena ima drukčije objašnjenje za „Sisu“: „To je mentalitet da istraješ u onome što si naumio, šta god se oko tebe događalo.
Za Finskom na listi najsrećnijih slede Danska i Islanda. Na dnu, od 137 zemalja su Lesoto, Liban i Avganistan. Srbija je na 37. mestu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Piramida duša se pokazuje kao izuzetno unosan finansijski poduhvat. Spiskovi sa imenima duša počnu da se koriste za punjenje glasačkih kutija. Tako finansijsku korupciju od političke i duhovne deli samo nevidljiva granica”
Novi Vizualizator, Međunarodni festival fotografije, inspirisan je 200. godišnjicom postojanja fotografije koja ima moć da istovremeno svedoči o događaju i otkriva pogled osobe koja ga je zabeležila
Do kraja novembra godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ košta 6.200 dinara, čak 3.000 dinara manje nego inače. Svaki novi broj čitate već u sredu uveče
Srbija protiv Nemačke igra za bodove koji bi mogli da joj sačuvaju mesto u Ligi nacija. Pred gotovo praznim tribinama Paunovićev tim dočekuje selekciju koja takođe nema prostora za grešku
Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine
U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.