

Svemirska istraživanja
Putovanje do Meseca: Atremis II se vratio na Zemlju
Prvi astronauti koji su putovali do Meseca posle više od pola veka vratili su se na Zemlju




Kako to da je Finska vazda na vrhu liste najsrećnijih zemalja? Potraga za odgovorima uveliko traje
Finska, zemlja sa oko 5,5 miliona ljudi, poznata je po raskošnoj prirodi punoj jezera i šuma, uživanju u sauni i polarnoj svetlosti. Uprkos dugoj i oštroj zimi, ova zemlja – to jest, njeni ljudi – smatraju se najsrećnijim na svetu, izveštava DW.
O tome želimo da naučimo nešto od Lene Salmi, zvanične „ambasadorke sreće“ koju je angažovala Turistička zajednica Finske.
Salmi dolazi sa skejtbordom, zapravo dva – jedan je za reportera. Ova bivša sportska novinarka aktivna je i u sedmoj deceniji. Bavi se plivanjem, penjanjem, poslednjih godina i skejtbordom.
Pitamo je šta je recept za sreću? „Ne obazirite se na to šta drugi misle. Radite ono što vas zanima. Ako ne funkcioniše, koga briga? Probajte nešto drugo“, kaže Salmi.
„Posebno ako ste stariji, nemojte sedeti na kauču. Idite napolje“, dodaje ona.
Odlični uslovi života
Svake godine Ujedinjene nacije objavljuju Svetski izveštaj o sreći na temelju intervjua sa ljudima. Kriterijumi su uslovi života i pozitivna i negativna osećanja.
Finska prednjači u uslovima života. Primanja su dobra, socijalna mreža jaka, malo je korupcije, a mnogo građanskih sloboda. Ljudi imaju veliko poverenje u institucije.
Tero Kuitunen, takođe jedan od pet ambasadora sreće, bavi se dizajnom. Dočekuje u studiju gde od gline mesi „keramičke kobasice“. „To mi je jedan od najpopularnijih proizvoda“, kaže on o tom ukrasu.
Njegova zadatak je da pokazuje kako se u Finskoj živi. Dizajn ovde ima veliki značaj. Tero voli svoj posao, ne samo zbog estetike.
„Rad sa keramikom je meditativan. Fokusiran si, nisi na internetu, ne čitaš vesti i misliš samo na ono što radiš rukama. To može da bude i kuvanje, pletenje… praviš nešto od nule do kraja. To ispunjava, barem mene“, priča on.
Šta je to „Sisu“?
Možda je tajna u mentalitetu Finaca. „Da, to zovemo Sisu“, kaže jedan prolaznik u Helsinkiju. „Da ne odustaješ nego uvek ideš dalje i veruješ da će sve biti dobro.“
„Sisu“ je neprevodiva reč. Znači otprilike „snaga“, ali i „upornost“, „izdržljivost“, „postojanost“ i „hrabrost“. Tako mnogi Finci opisuju nacionalni karakter.
Jedan drugi prolaznik citira čuvenog finskog vozača Formule 1 Miku Hakinena: „Treba imati muda da se velikom brzinom uđe u krivinu.“
Jedna žena ima drukčije objašnjenje za „Sisu“: „To je mentalitet da istraješ u onome što si naumio, šta god se oko tebe događalo.
Za Finskom na listi najsrećnijih slede Danska i Islanda. Na dnu, od 137 zemalja su Lesoto, Liban i Avganistan. Srbija je na 37. mestu.


Prvi astronauti koji su putovali do Meseca posle više od pola veka vratili su se na Zemlju


Od pogače do kolača, ugljeni hidrati su tradicionalno neizbežni na uskršnjoj trpezi. Međutim, kada popularne dijete diktiraju šta sme, a šta ne sme da se nađe na tanjiru, sve više ljudi razvija karbofobiju


Duško Vujošević je bio stvaralac. Ponos, koji je zvao privilegijom, nosio je i onda kada se borio za izgubljenu stvar. Što je bilo i važnije od svih brojnih trijumfa


Svakog dana čovečanstvo popije preko dve milijarde šoljica kafe. Naučnici iz Južne Koreje su smislili kako talog od ispijene kafe može da unapredi energetsku efikasnost kuće. I to nije sve


Dok Tramp svojim likom i imenom brendira sve “od nebodera do golf palica i odrezaka” i pokušava da svoje ime stavi na američki dolar, aktuelni živi vladari, pa čak i monarsi, nisu tako česta pojava na novčanicama osim možda u Siriji, Ugandi i Demokratskoj Republici Kongo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve