

Esej
Šta bi bilo kad bi bilo sa SFRJ
O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Kako to da je Finska vazda na vrhu liste najsrećnijih zemalja? Potraga za odgovorima uveliko traje
Finska, zemlja sa oko 5,5 miliona ljudi, poznata je po raskošnoj prirodi punoj jezera i šuma, uživanju u sauni i polarnoj svetlosti. Uprkos dugoj i oštroj zimi, ova zemlja – to jest, njeni ljudi – smatraju se najsrećnijim na svetu, izveštava DW.
O tome želimo da naučimo nešto od Lene Salmi, zvanične „ambasadorke sreće“ koju je angažovala Turistička zajednica Finske.
Salmi dolazi sa skejtbordom, zapravo dva – jedan je za reportera. Ova bivša sportska novinarka aktivna je i u sedmoj deceniji. Bavi se plivanjem, penjanjem, poslednjih godina i skejtbordom.
Pitamo je šta je recept za sreću? „Ne obazirite se na to šta drugi misle. Radite ono što vas zanima. Ako ne funkcioniše, koga briga? Probajte nešto drugo“, kaže Salmi.
„Posebno ako ste stariji, nemojte sedeti na kauču. Idite napolje“, dodaje ona.
Odlični uslovi života
Svake godine Ujedinjene nacije objavljuju Svetski izveštaj o sreći na temelju intervjua sa ljudima. Kriterijumi su uslovi života i pozitivna i negativna osećanja.
Finska prednjači u uslovima života. Primanja su dobra, socijalna mreža jaka, malo je korupcije, a mnogo građanskih sloboda. Ljudi imaju veliko poverenje u institucije.
Tero Kuitunen, takođe jedan od pet ambasadora sreće, bavi se dizajnom. Dočekuje u studiju gde od gline mesi „keramičke kobasice“. „To mi je jedan od najpopularnijih proizvoda“, kaže on o tom ukrasu.
Njegova zadatak je da pokazuje kako se u Finskoj živi. Dizajn ovde ima veliki značaj. Tero voli svoj posao, ne samo zbog estetike.
„Rad sa keramikom je meditativan. Fokusiran si, nisi na internetu, ne čitaš vesti i misliš samo na ono što radiš rukama. To može da bude i kuvanje, pletenje… praviš nešto od nule do kraja. To ispunjava, barem mene“, priča on.
Šta je to „Sisu“?
Možda je tajna u mentalitetu Finaca. „Da, to zovemo Sisu“, kaže jedan prolaznik u Helsinkiju. „Da ne odustaješ nego uvek ideš dalje i veruješ da će sve biti dobro.“
„Sisu“ je neprevodiva reč. Znači otprilike „snaga“, ali i „upornost“, „izdržljivost“, „postojanost“ i „hrabrost“. Tako mnogi Finci opisuju nacionalni karakter.
Jedan drugi prolaznik citira čuvenog finskog vozača Formule 1 Miku Hakinena: „Treba imati muda da se velikom brzinom uđe u krivinu.“
Jedna žena ima drukčije objašnjenje za „Sisu“: „To je mentalitet da istraješ u onome što si naumio, šta god se oko tebe događalo.
Za Finskom na listi najsrećnijih slede Danska i Islanda. Na dnu, od 137 zemalja su Lesoto, Liban i Avganistan. Srbija je na 37. mestu.


O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Dvadeseti Festival evropske poezije je pokazao da pesnici odavno nisu ono što su nekad bili. Sad pišu o strahu od fašizna, ekološkom uništenju, nepravdi, ljudima koji ubijaju životinje, o VI...


Zašto je kod Er Srbije (i drugih) karta za psa od pet kilograma skuplja nego za čoveka od 95 kilograma i da li je uopšte pametno voditi psa u avion


Prvo kolo ABA lige nije odigrano, a sada je pod znakom pitanja i drugo. Spor između čelnika lige i sudija oko naknada i dalje traje. Mogli bi da se nađu na 700 evra po utakmici


Grci više ne moraju da se zadovoljavaju samo sećanjem na evropsku titulu iz 2004. Sistemski rad Saveza, ulaganja klubova i generacija novih fudbalera sada daju rezultate. Uz Ivana Jovanovića na klupi, srpski treneri i fudbaleri imaju važnu ulogu u preporodu grčkog fudbala
Intervju: Jovo Bakić, sociolog, profesor Univerziteta u Beogradu
Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve