
Mozaik
Može li veštačka inteligencija da pravi biološko oružje?
Kako se biološko oružje razlikuje od hemijskog, zašto ga je teško otkriti i koliko međunarodna zabrana može da spreči njegovu zloupotrebu?

Kako to da je Finska vazda na vrhu liste najsrećnijih zemalja? Potraga za odgovorima uveliko traje
Finska, zemlja sa oko 5,5 miliona ljudi, poznata je po raskošnoj prirodi punoj jezera i šuma, uživanju u sauni i polarnoj svetlosti. Uprkos dugoj i oštroj zimi, ova zemlja – to jest, njeni ljudi – smatraju se najsrećnijim na svetu, izveštava DW.
O tome želimo da naučimo nešto od Lene Salmi, zvanične „ambasadorke sreće“ koju je angažovala Turistička zajednica Finske.
Salmi dolazi sa skejtbordom, zapravo dva – jedan je za reportera. Ova bivša sportska novinarka aktivna je i u sedmoj deceniji. Bavi se plivanjem, penjanjem, poslednjih godina i skejtbordom.
Pitamo je šta je recept za sreću? „Ne obazirite se na to šta drugi misle. Radite ono što vas zanima. Ako ne funkcioniše, koga briga? Probajte nešto drugo“, kaže Salmi.
„Posebno ako ste stariji, nemojte sedeti na kauču. Idite napolje“, dodaje ona.
Odlični uslovi života
Svake godine Ujedinjene nacije objavljuju Svetski izveštaj o sreći na temelju intervjua sa ljudima. Kriterijumi su uslovi života i pozitivna i negativna osećanja.
Finska prednjači u uslovima života. Primanja su dobra, socijalna mreža jaka, malo je korupcije, a mnogo građanskih sloboda. Ljudi imaju veliko poverenje u institucije.
Tero Kuitunen, takođe jedan od pet ambasadora sreće, bavi se dizajnom. Dočekuje u studiju gde od gline mesi „keramičke kobasice“. „To mi je jedan od najpopularnijih proizvoda“, kaže on o tom ukrasu.
Njegova zadatak je da pokazuje kako se u Finskoj živi. Dizajn ovde ima veliki značaj. Tero voli svoj posao, ne samo zbog estetike.
„Rad sa keramikom je meditativan. Fokusiran si, nisi na internetu, ne čitaš vesti i misliš samo na ono što radiš rukama. To može da bude i kuvanje, pletenje… praviš nešto od nule do kraja. To ispunjava, barem mene“, priča on.
Šta je to „Sisu“?
Možda je tajna u mentalitetu Finaca. „Da, to zovemo Sisu“, kaže jedan prolaznik u Helsinkiju. „Da ne odustaješ nego uvek ideš dalje i veruješ da će sve biti dobro.“
„Sisu“ je neprevodiva reč. Znači otprilike „snaga“, ali i „upornost“, „izdržljivost“, „postojanost“ i „hrabrost“. Tako mnogi Finci opisuju nacionalni karakter.
Jedan drugi prolaznik citira čuvenog finskog vozača Formule 1 Miku Hakinena: „Treba imati muda da se velikom brzinom uđe u krivinu.“
Jedna žena ima drukčije objašnjenje za „Sisu“: „To je mentalitet da istraješ u onome što si naumio, šta god se oko tebe događalo.
Za Finskom na listi najsrećnijih slede Danska i Islanda. Na dnu, od 137 zemalja su Lesoto, Liban i Avganistan. Srbija je na 37. mestu.

Kako se biološko oružje razlikuje od hemijskog, zašto ga je teško otkriti i koliko međunarodna zabrana može da spreči njegovu zloupotrebu?

Ekstremne vrućine dovele su do nestanka glečera na Triglavu, najvišem vrhu Slovenije. Ostale su samo „mesečaste kamene pustinje".

“Naslov monografije Sidro i pesak je njen, Branke Petrić. Sidro je simbol uzemljenja, težišnog oslonca, pesak svakovrsne prolaznosti. A njen se život, rekla je, zbivao i odvijao na razmeđi”

Proteinski šejkovi, pločice i pudinzi sve su popularniji, ipak stručnjaci upozoravaju da prekomeran unos proteina može da bude štetan

Džabari Parker i Partizan sporazumno su raskinuli ugovor, čime je okončana saga koja je obeležila njegov boravak u crno-belom dresu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve