img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Iz televizijske kinoteke

Evo kako je to nekad bilo

11. јануар 2017, 19:32 Zlatko Crnogorac
Copied

U modi televizijskih serija, prirodno je setiti se onih starih, rado gledanih, uglavnom boljih od sadašnjih, i njihovih autora. Recimo, Ace Popovića i serije Ceo život za godinu dana

Američki, britanski, skandinavski višegodišnji trend ultimativnosti televizijskih serija, stiže u naš regionalni televizijski i kulturni prostor. Nalik prevratu koji su u raznim segmentima društvenog života učinili Facebook, Uber i AirBnB, a ponajviše Netflix u medijima, dogodila se eksplozija broja i kvaliteta TV serija. Paralelno sa tim kod nas ove jeseni i zime događali su se šlagvorti ovom tekstu. Izdvajamo dva.

…i Bora Todorović

Kao nikad ranije, jubilej jednog pop-kulturnog fenomena, četiri decenije serije Grlom u jagode obeležen je na način kako zaslužuje: maratonom projekcija svih epizoda i razgovorima sa akterima. Najzaslužniji za taj poduhvat, Maja Medić i Stefan Arsenijević, priredili su i monografiju o seriji pa samim tim i o vremenu kada su serije bile jednako značajne, popularne i dobre kao danas. I, drugi razlog pisanju ovog teksta, jeste srpska serija Ubice mog oca producenata Uglješe Jokića i autora Nataše Drakulić i Gage Antonijevića, serija koja je prvi put nadmašila takozvani šer (u rasponu od 38,1 do 46,6) tradicionalnih šampiona gledanosti: Dnevnika, Slagalice, Pinkovih i Grandovih zvezda, i koja je, poput najboljih detektivskih serija, uspela da među gledaoce uvede tenziju neizvesnosti i strepnju od spojlera.

Stoga je ovaj tekst mali osvrt u okviru kulture sećanja, ambijenta televizijske kinoteke, o onome što je prethodilo domaćim pretečama podžanra sitkoma i donekle o onome šta je bilo posle – baš kao u dramaturgiji serije Grlom u jagode – i to kroz profesionalnu sudbinu jednog autora. To je Aleksandar Aca Popović, dramski pisac, čiji značaj i veličina nisu dobili zasluženu satisfakciju, a srpska kultura je zato propustila priliku da televizijski dramski program bude na nivou standarda koji je postavljen Jagodama.

ACIN ŽIVOT: Ovde je zapravo reč o seriji Ceo život za godinu dana, čiji je scenarista Aca Popović, i koja je poslednji put reprizirana ove jeseni. Život je prva velika produkcija Televizije Beograd od čak 52 polusatne epizode, koju su režirali Vladan Slijepčević i Milo Đukanović. Snimljena 1971. godine, ova serija postavlja temelj urbanog TV sadržaja i uz seriju Pozorište u kući, snimljenu godinu dana kasnije, Otpisane iz 1974. godine, i napokon prvopomenutu Grlom u jagode – 1976, danas se može smatrati najboljim karijatidnim kontrapodom preovlađujućoj ruralnoj ili prozaičnoj dramskoj tematici TV Beograda i Radio-televizije Srbije, a koji najbolje odslikava takozvani reprezentativni novogodišnji program filovan varijacijama Mirjane Jakovljević – Mirjam i franšizama Tesne kože, s izuzetkom tada emitovane poslednje epizode serije Ubice mog oca.

foto: zoran sinko
VELIČINA: Aleksandar Aca Popović

Serija Ceo život za godinu dana, za ono vreme jednako kao i danas, na moderan način opisuje živote i sudbine četiri bračna para, njihove probleme i životne radosti, jednom rečju – svakodnevicu novouspostavljene građanske srednje klase jugoslovenskog socijalističkog društva. Baš kao što je određeno naslovom serije, njeni akteri prolaze sve životne faze: mladalačke ljubavi i društveni život otkrivajući u naznakama osobine i sudbine svojih roditelja, potom sve ono što brak i porodica kao kompromis sobom nose, njihove svađe i pomirenja, vaspitavanje njihove dece, sazrevanje te nove generacije, i napokon starost, a sve u zadatoj estetici te jedne epohe, sa Popovićevom anticipacijom socijalnog otuđenja, staračkih domova kao logičnih ishodišta našeg vremena. Osim što predstavlja dokument o građanskoj klasi sedamdesetih, Život predstavlja raritetnu dokumentarnu razglednicu Beograda početkom sedamdesetih od Kalenić pijace do bioskopa „Fontana“ na Novom Beogradu i inih drugih eksterijernih pasaža.

Osnovni kvalitet serije je atipičan Popovićev sentenciozni jezik dijaloga (kako ga lepo determiniše Radomir Putnik) u čemu je do danas ostao neprevaziđen, što je umnogome obojilo likove serije, a njihovim tumačima omogućilo da ostvare priznate role. Zoran Radmilović i Ružica Sokić kao Živko i Živka Simić, Milena Dravić i Bora Todorović kao Slađana i Mirko, Ljubiša Samardžić kao Cakan Janković, bazični su dramaturški, među sobom isprepleteni kor, kome su pridodate epizode Slobodana Aligrudića i Tamare Miletić kao četvrtog para i Maje Čučković kao Cakanove supruge. Uloga Živka Simića je verovatno jedna od najbolje napisanih uloga za Zorana Radmilovića, u Popovićevskim prosvetiteljskim i katarzičnim aluzijama i digresijama, ovde više televizično realnim i racionalnim negoli u njegovom grotesknom i farsičnom stilu u pozorišnim delima. Jasnoća, tuga i ironija u Radmilovićevom tet a tetu sa Ružicom Sokić, i kalambur kolokvijalnosti i stereotipa kao drugi par rukava njihovih takozvanih prijatelja (Aligrudić/Miletić), kolateralno diktiraju i uzore ostvarenja u kasnijim serijama i filmovima većine glumačke podele. Sin Dejan – Branka Cvejića biće citat u Banetu Bumbaru iz Grlom u jagode; još više Josif Tatić takođe u Jagodama; Stanisilava Pešić i Olga Ivanović u Pozorištu u kući, donekle i Ljubiša Samardžić kada ne klizi u komediju već glumi ozbiljnog muškarca u filmovima Rad na određeno vreme i Nije lako sa muškarcima. Vredna pomena su i uloge Srboljuba Milina (uz Kosinusa u Otpisanima najbolja u njegovoj karijeri), uvodne epizode Mije Aleksića i Živke Matić, kao i uloge Tamare Miletić (koja je bila njeno poslednje značajno pojavljivanje), i Branke Zorić, koja je igrala buduću Dejanovu suprugu.

ZORAN RADMILOVIĆ: Rediteljski (prvi put u realizaciji serija kod nas) tandem, čine Vladan Slijepčević i Milo Đukanović. Slijepčević, čuveni autoritet katedre režije Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (nesuđeni rektor Univerziteta umetnosti – preminuo pre stupanja na dužnost), autor filmova Pravo stanje stvari, Štićenik i Kuda posle kiše. Njemu je Stanislava Pešić zapravo bila omiljena glumica, a njen lik u seriji koji se prvo javlja kao mistifikacija idealizovane Mile de Majo, a potom i kao njena kćerka, predstavlja rafinirani fil između Radmilovića i Bore Todorovića. Milo Đukanović stariji, koji, nakon za današnje vreme proročanskog filma Quo vadis, Živorade i ove serije, režira još Kamiondžije, narativ koji su glumačke veličine poput Pavla Vuisića i Miodraga Petrovića Čkalje mogli komediografski da nose, ali koji vremenom devalvira u dramaturški mejnstrim, a koga do kraja ovih TV dana diktira Siniša Pavić. Taj uspešniji ili samo taličniji autor u odnosu na Aleksandra Popovića, mogao bi se u žanru istoriografske fikcije, šta bi bilo da nije bilo, posmatrati kao Salijeri iz relacije sa Mocartom.

TE 1971. GODINE: Prva serija TV Beograda bila je Servisna stanica Lole Đukića i Novaka Novaka 1959. godine. Ovaj uspešni duo realizuje još niz drugih serija zaključno sa Pozorištem u kući, koje ima 84 epizode u 12 godina, što ovu seriju čini jedinom dužom od Ceo život za godinu dana. Krajem šezdesetih godina, serijski program se razvija u tri pravca. Osnovni je proistekao iz skečeva Veselo veče Radio Beograda, mešavinom takozvanog follow upa migracija selo-grad, i metropolizacije našeg tadašnjeg društva. Aleksandar Popović piše svoj prvi veliki serijal Rađanje radnog naroda 1969. godine, a režira ga najznačajniji televizijski reditelj tog vremena Nebojša Komadina. Drugi, ruralni derivat, razvija najproduktivniji Dragoslav Lazić sledećim nizom: Parničari (1967), Muzikanti (1969), Ljubav na seoski način (1970), Građani sela Luga (1972). Taj tok preko Doktorke na selu iz 1982. godine dolazi do Sekule (1986) i Radoša Bajića do današnjih dana. Treći pravac, žanrovski najprecizniji, definisan NOB-om, profilisan je dokumentarističkim pristupom reditelja Save Mrmka, čiji solidan saradnik postaje mladi scenarista Siniša Pavić i ne samo njemu, već i Draganu Markoviću u Otpisanima.

Te 1971. godine kad je snimljena serija Ceo život za godinu dana, održani su prvi Fest i Beogradski džez festival, osnovani su TV Novi Sad i Drugi program TV Beograd u boji, Miloš Crnjanski je dobio NIN-ovu nagradu za Roman o Londonu. U Americi je snimljena skoro pa najčuvenija serija svih vremena All in the family, u Hrvatskoj Kuda idu divlje svinje. U Beogradu je paralelno sa Životom snimljena i serija Diplomci, u režiji spomenutog Nebojše Komadine, a koju zbog zauzetosti Aleksandra Popovića prvom, oportuno piše Siniša Pavić. U obe serije glavne uloge je tumačio Bora Todorović, verovatno najomiljeniji Popovićev glumac, koji je igrao i u dve ekranizacije Popovićeve pozorišne drame Razvojni put Bore Šnajdera, koju je 1993. godine kritika proglasila najznačajnijom posleratnom srpskom dramom. Prva ekranizacija jer bila u režiji Arse Miloševića, Todorović je igrao u epizodnoj ulozi, a druga u režiji Dejana Mijača sa Todorovićem u glavnoj ulozi. Činjenica je da su po scenarijima Ace Popovića, a kaže se da ih je napisao skoro 500, snimljena još samo dva filma: Snovi i život Filipa Filipovića u režiji Miše Radivojevića(1980) i Tamna je noć u režiji Dragana Kresoje (1995), neposredno pred njegovu – Kresojinu i Popovićevu smrt.

Šta je bilo posle Života? Tokom sedamdesetih, Popović realizuje još dva serije, manje poznatu Uspon i pad Žike Proje i mnogo poznatiju Vaga za tačno merenje, obe u režiji Srbe Stankovića. Početkom osamdesetih Siniša Pavić je na vrhuncu, istovremeno pravi seriju Vruć vetar, uz Grlom u jagode verovatno jednu od, opravdano najčešće repriziranih, kao i bioskopske blokbastere Laf u srcu i Tesna koža, koji mu donose narudžbinu serijala Bolji život (1987). Budimo otvoreni: štos narativ i karakteri i iz ove serije reciklirani su u svim kasnijim Pavićevim scenarijima: Srećni ljudi, Porodično blago, Stižu dolari, Bela lađa.

Ceo život za godinu dana je bio prvi urbani serijal, a Sivi dom (1986) Darka Bajića i Gordana Mihića poslednji, do pojave upravo završene serije Ubice mog oca, čiji podnaslov „ne tako davno u zemlji fascikli i fioka“ kao da nehajno referira na osnovnu Pavićevu dramaturgiju.

Aleksandar Popović je po značaju i broju dramskih tekstova gotovo jednak svom prezimenjaku Steriji, uz Crnjanskog važi za verovatno najveću nepravdu Srpske akademije nauka i umetnosti, baš kao i što je činjenica da na ovogodišnjem Sajmu knjiga nije bilo novih izdanja njegovih dela.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Promo

07.јул 2025. R.V.

Bogdan Bogdanović je brend ambasador Raiffeisen banke

Bogdan Bogdanović, kapiten košarkaške reprezentacije Srbije je brend ambasador Raiffeisen banke

Veličanje NDH

06.јул 2025. Anđelko Šubić / DW

Dan nakon koncerta Tompsona: 6.500 policajaca, 245 intervencija, 123 privedena

Više od 6.500 policajaca, privremena bolnica, specijalni režim saobraćaja – Zagreb je za Tompsonov koncert aktivirao vanredne mere. Policija nije reagovala tokom samog događaja, ali je najavila detaljnu analizu video-snimaka zbog potencijalnih kršenja zakona

Priroda pozitivno utiče na čoveka

Zdravlje

04.јул 2025. Sonja Sudimac / Klima 101

Preskočite analegetik, idite u prirodu: Kako zelenilo smanjuje osećaj bola

Da nam u bolu nije uvek neophodan lek pokazuje novo istraživanje u kojem se kao dobar analgetik predlaže priroda. Navodi se da je čak dovoljno samo gledati njene snimke

Kako u petak 4. jula saobraća GSP?

Protesti u Srbiji

04.јул 2025. K. S.

Blokada Beograda: Kako saznati red vožnje GSP-a

Studenti u blokadi pozvali su na totalnu blokadu više gradova u petak 4. jula. Brojne ulice u Beogradu blokirane su od sedam sati ujutru. Kako saznati red vožnje GSP-a

Holivud

03.јул 2025. I.M.

Preminuo Majkl Medsen, zvezda Tarantinovih filmova

Glumac Majkl Medsen, poznat po nezaboravnim ulogama u filmovima Kventina Tarantina, umro je u 67. godini. Pronađen je bez svesti u svom domu u Malibuu, a kao uzrok smrti navodi se srčani zastoj

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure