img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Erik Kantona

Driblovanje banaka i ministarke

15. decembar 2010, 15:31 Vladan Stošić
SISTEM I FUDBALER: Erik Kantona / foto: efa/action press
Copied

Erik Kantona i Kristina Lagard imaju i nešto zajedničko. Oboje su bili uspešni sportisti jer je Lagardova svojevremeno nastupala za francusku reprezentaciju u sinhronom plivanju. Oboje su i ljudi od akcije

Čuveni francuski fudbaler Erik Kantona ponovo je u žiži interesovanja javnosti. Povod ovoga puta nije fudbal, već njegov napad na bankarski sistem. U intervjuu koji je dao novinama „Pres Osean“, Kantona je konstatovao da se oni koji učestvuju na demonstracijama koje potresaju Francusku samozavaravaju jer one višu nisu način da se stanje u društvu promeni.

„Sistem je baziran na moći banaka i zato mora biti uništen tako što će se početi sa bankama. To znači da tri miliona ljudi sa svojim parolama ne treba da stoje na ulici, već treba da odu u banke i podignu svoj novac, što će dovesti do kolapsa banaka“, smatra Kantona.

On je zaključio da će tako nastati prava revolucija bez oružja i krvi i da je povlačenje novca iz banaka ono što treba ponuditi kao ideju sindikatima umesto demonstracija.

Snimak njegovog intervjua našao se na Jutjubu gde je postao pravi hit.

Na ovu izjavu reagovala je i Kristina Lagard, ministarka ekonomije u francuskoj vladi. Ona je rekla: „Neki ljudi veličanstveno igraju fudbal i to na način na koji ja nikada ne bih mogla. Mislim da svi treba da se držimo onih oblasti za koje smo stručnjaci.“

Ministarkina izjava kojom je poručila Kantoni da se drži pikanja lopte jer je za to stručan stvarno je na mestu. Problem je u tome što bi, ukoliko bi isti aršin bio primenjen i na nju, ona trebalo odmah da dâ ostavku na položaj francuskog ministra ekonomije. Naime, Kristina Lagard nije kvalifikovana za posao koji obavlja. Po obrazovanju je pravnik i na tom polju njene reference su stvarno impresivne. Nažalost, pravo i ekonomija nisu slične nauke i Kristina Lagard je, bez sumnje, sposobna da pravno uobliči ono što ekonomisti zamisle, ali ona ne zna suštinu ekonomije. Da ova tvrdnja o njenom neznanju ekonomskih procesa nije prazna priča, govori i njena izjava krajem 2008. godine o tome da je ekonomska kriza završena. Ona to ne bi izjavila da je ekonomista, jer bi znala da će politička korist od izjave biti manja od štete koju će joj doneti.

Uprkos svim razlikama u mišljenju, Erik Kantona i Kristina Lagard imaju i nešto zajedničko. Oboje su bili uspešni sportisti jer je Lagardova svojevremeno nastupala za francusku reprezentaciju u sinhronom plivanju gde je osvajala i medalje. Oboje su i ljudi od akcije. Lagardova se svojevremeno u svom govoru u Skupštini Francuske požalila da se u Francuskoj previše razmišlja i da to razmišljanje onemogućava zemlju da primeni neophodne reforme. Ministarkina sklonost ka akciji kojoj ne treba da prethodi dugo razmišljanje sasvim je u skladu i sa Kantoninim pozivom Francuzima da bez razmišljanja izazovu kolaps banaka. Samo su ciljevi koje žele da postignu različiti.

Dok se ovo dvoje bivših sportista prepucavaju preko medija, ekonomisti razmišljaju o tome kako će se u Evropi razvijati ekonomska kriza. Posle sloma Grčke, smatrali su da će na red doći Irska i njihova predviđanja su se obistinila. Kao sledeće domine koje bi mogle pasti naveli su Portugal, Španiju i Italiju. Međutim, u poslednje vreme pominju još jednu zemlju koja bi mogla da doživi ekonomski slom i smatraju da bi to mogla biti Francuska. Da li su ova razmišljanja ekonomista tačna ili su oni, za razliku od Kantone i Lagardove, previše zaokupljeni apstrakcijama, pokazaće vreme.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Fišing

Fišing

29.april 2026. Nemanja Rujević

Pozdrav, nemojte nikako glasati za Mariju!

Aplikacijom Vocep kruži naizgled nevini poziv da se glasa za malu Mariju, valjda u nekom baletskom takmičenju. U pitanju je fišing

Odmor Bašibozoka

Aukcija u Sotbiju

29.april 2026. I.M.

Srbija kupila sliku Paje Jovanovića u Londonu za skoro 200.000 evra

Ministarstvo kulture Srbije otkupilo je delo Paja Jovanović „Stražar koji se odmara” na aukciji u Londonu za 170.000 funti, odnosno oko 196.000 evra. Slika iz čuvenog orijentalističkog ciklusa biće smeštena u zbirku Istorijskog muzeja Srbije

Veštačka inteligencija

Industrija veštačke inteligencije

28.april 2026. Uroš Mitrović

Ilon Mask protiv Sema Altmana: Sudski rat za dušu veštačke inteligencije

Sukob bivših saradnika oko milijardi dolara i budućnosti OpenAI-ja seli se u sudnicu. Da li je vizija o neprofitnoj tehnologiji bila samo varka

Pompeja

28.april 2026. N.R.

Kako izgleda čovek kojeg je ubila kiša vulkanskog kamenja

Arheološki park u Pompeji prvi put je probao da veštačkom inteligencijom generiše jednu od žrtava čuvene erupcije vulkana

Maraton u Londonu

Maraton u Londonu

27.april 2026. N. M.

Naučnici predviđali tek za 50 godina: Kako je Kenijac uspeo da obori neverovatan rekord

Kenijski atletičar Sebastijan Save ispisao je istoriju na 46. Londonskom maratonu, postavši prvi čovek koji je zvaničnu maratonsku trku završio za manje od dva sata. Naučnici su tvrdili da ovaj rezultat nije dostižan još 50 godina

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure