
Povodom knjige
Svevremena potreba vlasti da cenzuriše
Tekstovi izabrani za knjigu Pozorišna posla Vladete Jankovića pisani su u neka druga vremena o nekim prošlim događanjima. Međutim, vreme kao da stoji
SISTEM I FUDBALER: Erik Kantona / foto: efa/action press
Erik Kantona i Kristina Lagard imaju i nešto zajedničko. Oboje su bili uspešni sportisti jer je Lagardova svojevremeno nastupala za francusku reprezentaciju u sinhronom plivanju. Oboje su i ljudi od akcije
Čuveni francuski fudbaler Erik Kantona ponovo je u žiži interesovanja javnosti. Povod ovoga puta nije fudbal, već njegov napad na bankarski sistem. U intervjuu koji je dao novinama „Pres Osean“, Kantona je konstatovao da se oni koji učestvuju na demonstracijama koje potresaju Francusku samozavaravaju jer one višu nisu način da se stanje u društvu promeni.
„Sistem je baziran na moći banaka i zato mora biti uništen tako što će se početi sa bankama. To znači da tri miliona ljudi sa svojim parolama ne treba da stoje na ulici, već treba da odu u banke i podignu svoj novac, što će dovesti do kolapsa banaka“, smatra Kantona.
On je zaključio da će tako nastati prava revolucija bez oružja i krvi i da je povlačenje novca iz banaka ono što treba ponuditi kao ideju sindikatima umesto demonstracija.
Snimak njegovog intervjua našao se na Jutjubu gde je postao pravi hit.
Na ovu izjavu reagovala je i Kristina Lagard, ministarka ekonomije u francuskoj vladi. Ona je rekla: „Neki ljudi veličanstveno igraju fudbal i to na način na koji ja nikada ne bih mogla. Mislim da svi treba da se držimo onih oblasti za koje smo stručnjaci.“
Ministarkina izjava kojom je poručila Kantoni da se drži pikanja lopte jer je za to stručan stvarno je na mestu. Problem je u tome što bi, ukoliko bi isti aršin bio primenjen i na nju, ona trebalo odmah da dâ ostavku na položaj francuskog ministra ekonomije. Naime, Kristina Lagard nije kvalifikovana za posao koji obavlja. Po obrazovanju je pravnik i na tom polju njene reference su stvarno impresivne. Nažalost, pravo i ekonomija nisu slične nauke i Kristina Lagard je, bez sumnje, sposobna da pravno uobliči ono što ekonomisti zamisle, ali ona ne zna suštinu ekonomije. Da ova tvrdnja o njenom neznanju ekonomskih procesa nije prazna priča, govori i njena izjava krajem 2008. godine o tome da je ekonomska kriza završena. Ona to ne bi izjavila da je ekonomista, jer bi znala da će politička korist od izjave biti manja od štete koju će joj doneti.
Uprkos svim razlikama u mišljenju, Erik Kantona i Kristina Lagard imaju i nešto zajedničko. Oboje su bili uspešni sportisti jer je Lagardova svojevremeno nastupala za francusku reprezentaciju u sinhronom plivanju gde je osvajala i medalje. Oboje su i ljudi od akcije. Lagardova se svojevremeno u svom govoru u Skupštini Francuske požalila da se u Francuskoj previše razmišlja i da to razmišljanje onemogućava zemlju da primeni neophodne reforme. Ministarkina sklonost ka akciji kojoj ne treba da prethodi dugo razmišljanje sasvim je u skladu i sa Kantoninim pozivom Francuzima da bez razmišljanja izazovu kolaps banaka. Samo su ciljevi koje žele da postignu različiti.
Dok se ovo dvoje bivših sportista prepucavaju preko medija, ekonomisti razmišljaju o tome kako će se u Evropi razvijati ekonomska kriza. Posle sloma Grčke, smatrali su da će na red doći Irska i njihova predviđanja su se obistinila. Kao sledeće domine koje bi mogle pasti naveli su Portugal, Španiju i Italiju. Međutim, u poslednje vreme pominju još jednu zemlju koja bi mogla da doživi ekonomski slom i smatraju da bi to mogla biti Francuska. Da li su ova razmišljanja ekonomista tačna ili su oni, za razliku od Kantone i Lagardove, previše zaokupljeni apstrakcijama, pokazaće vreme.

Tekstovi izabrani za knjigu Pozorišna posla Vladete Jankovića pisani su u neka druga vremena o nekim prošlim događanjima. Međutim, vreme kao da stoji

Sedam stotina strana Louna Slouna definisalo je Filipa Drijea u istoj meri koliko je i umetnik definisao taj serijal. Njihova spona je neraskidiva

Na Zanzibaru, gde skoro polovina domaćinstava nema pristup struji, noći su obeležene dimom petrolejskih lampi. Program „Solarne mame” pokazuje da rešenje ne mora doći iz velikih sistema – već iz ruku lokalnih žena koje, uz znanje i solarnu energiju, menjaju svakodnevni život svojih zajednica

Deceniju nakon što je Kina iznenadila globalni lanac snabdevanja dominacijom u električnim vozilima, analitičari primećuju da se ista strateška igra primenjuje i u robotici - ovoga puta sa ključnim novim obrtom: ekosistemima otvorenog koda

StarTech program dodelio je ukupno 500.000 dolara za 12 izuzetnih domaćih inovacija koje nude rešenja za ključne društvene i industrijske izazove – od bezbednosti hrane i sajber zaštite, preko pametnog transporta, do održivog pčelarstva i digitalnog zdravlja.
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve