img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Aviosaobraćaj

Drama nad Beogradom: Pilot precenio sebe i avion?

19. februar 2024, 12:01 Nemanja Rujević
Foto: Vreme
Oštećenja vidljiva na trupu aviona
Copied

Misterija je zašto je pilot na letu Er Srbije za Diseldorf pokušao da poleti na kratkom delu piste, a onda zapravo poleteo sa livade i zakačio antenu. To kao „neobjašnjivu bizarnost koja se dešava i obučenim ljudima“ za „Vreme“ opisuje stručnjak za vazduhoplovstvo Petar Vojinović

Drama iznad Beograda u nedelju predveče ipak je okončana srećno kada je avion na letu Er Srbije za Diseldorf, sa dobrano oštećenim trupom i bez zakrilaca, bezbedno sleteo na aerodrom „Nikola Tesla“ odakle je sat vremena ranije krenuo.

Zapravo, krenuo je sa livade u produžetku piste jer komad piste za poletanje nije bio dovoljan da pilot postigne neophodnu brzinu.

Kako je tačno došlo do toga za sada je misterija, ali izvori govore da se naprosto radi o lošoj proceni posade koju je Er Srbija, kao i sam avion, iznajmila od grčkog Maraton erlajnsa. Precenili su sebe ili avion brazilske proizvodnje Embraer E195 LR kojim su upravljali.

Petar Vojinović, urednik vazduhoplovnog portala Tango Six i čovek izvrsno upućen u letačke krugove Srbije, kaže da je, prema pouzdanim izvorima, kontrola letenja uradila sve kako treba.

„Kontrola letenja je odobrila adekvatnu lokaciju na pisti za poletanje, ali je u poslednjem trenutku primetila da avion nije bio na toj lokaciji koju je potvrdio“, kaže Vojinović za „Vreme“.

Pogrešna procena pilota?

Pilot je trebalo da izađe na sekciju piste zvanu D6, ali je iz – za sada nedokučivih – razloga izašao pogrešnim „pristupnim putem“ do sekcije D5 koja je bitno bliža kraju piste. I odatle mogu da polete manji avioni, ali Embraer očito nije među njima.

„Pilot je sve vreme govorio kontroli leta da ide na D6, iako se ipak pojavio na D5. Sve je obeleženo vrlo jasno – to da se pomeša izlaz se praktično nikad ne dešava. Uslovi su bili dobri, sumrak, ali dobro osvetljeno. Dakle, to je neobjašnjivo“, kaže Vojinović.

„Kontrolor je to video i tri puta na razne načine upozorio pilota da je na kraćoj poziciji, tražio da proračunaju performanse za poletanje i ponudio da se vrate pistom unazad. Iz aviona su rekli da mogu da polete i ovako. U takvoj situaciji je kontrolor uradio sve što je do njega i odgovornost je potpuno na pilotu koji jedini zna koliko je avion težak i koliko mu snage motora, brzine i družine piste treba“, kaže ovaj stručnjak.

Ali, očito se pilot preračunao. Možda je, kaže Vojinović, do željene brzine moglo da se dođe punim gasom koji se izbegava kod poletanja kako bi se prištedeli motori, ali i to je neizvesno. Uostalom, i sam proizvođač aviona preporučuje petsto do šesto metara piste više nego što je pred sobom imao pilot leta za Diseldorf.

Na kraju je stotinama metara jurio po travi, a za kočenje je verovatno bilo kasno. Jer, kako objašnjava Vojinović, postoji određena brzina aviona pri kojoj je mnogo opasnije kočiti nego poleteti ma kako.

Već daleko od piste, avion koji se tek odvojio od zemlje kači antenu, deo instrumenata koji služe preciznom sletanju aviona, rekonstruiše Vojinović. Ta antena ostaje zabijena u avion i izaziva oštećenja.

Bezbedno sletanje

Izvori našeg sagovornika kažu da je avion obrnuo dva kruga nad gradom kako bi tokom sat vremena vožnje potrošio kerozin i bio lakši za sletanje.

Kako je za „Vreme“ u nedelju rekla jedna putnica iz aviona, leteli su nisko kao u filmu „Nemoguća misija“.

To je otuda, kaže Vojinović, što se posada aviona pribrala i tražila da u niskom letu pređe iznad kontrolnog tornja kako bi ljudi odande dvogledom mogli da provere da li su točkovi za sletanje u ispravnoj poziciji. Bili su.

„Dobro je što se ispostavilo da je avion takav da čak i ovaj incident može da izdrži. Otkazala su jedino zakrilca, deo koji produžava krila, ali čak i tako su uspeli bezbedno da slete“, priča Vojinović.

Doduše, iz aviona se nikako nije moglo videti da iz jednog motora curi gorivo pa je odlučeno da se „taksira“ do gejta. To nije imalo posledice, kod gejta su vatrogasci iz predostrožnosti naprskali penu, a putnici su evakuisani. Nije bilo povređenih.

Na letu je, kako piše Tango Six, bilo 106 putnika u uvom avionu koji ima 118 mesta.

Šta sada?

Incident je vrlo ozbiljan. „Postoji nezavisno Vladino telo Centar za istraživanje nesreća u saobraćaju i oni za manje od godinu dana moraju da naprave kompletan izveštaj. To ne sme da se koristi ni u krivičnom postupku, anonimna ostaju imena članova posade, i to služi proizvođačima aviona i celoj industriji da znaju šta moraju da poprave“, kaže Vojinović za „Vreme“.

Što se tiče krivične odgovornosti, dodaje, to jedino tužilac može da proceni.

„Ovo nije bio avion Er Srbije. Avion i posada su deo grčkog Maraton erlajnsa. Ta kompanija je odgovorna da disciplinski sankcioniše svoju posadu. A Er Srbija će verovatno da dodatno prekontroliše njihove posade što i inače radi po proceduri, tako što ih recimo proverava u simulatoru“, kaže on.

Zaključuje da je incident za sada moguće opisati kao „neobjašnjivu bizarnost koja se dešava i obučenim ljudima“.

Tagovi:

aerodrom Er Srbija Nikola Tesla Prinudno sletanjue
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Prirodni resursi

24.jul 2025. Sara Štefen / DW

Ljudski život na veresiju: Resursi planete zemlje troše se brže nego što mogu da se obnove

Prekomerna potrošnja prirodnih resursa već decenijama prelazi kapacitete Zemlje da ih obnovi. Global Footprint Network upozorava da je Dan ekološkog duga za 2025. godinu pomeren na 24. jul, što znači da od danas koristimo više resursa nego što planeta može da proizvede tokom cele godine

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure