img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Skijanje

Doživeti stotu u sportu koji ne prašta

04. decembar 2024, 10:10 Milenko Janjić
Foto: AP Photo/Gabriele Facciotti
Najbolja svih vremena: Mikaela Šifrin
Copied

Sve je bilo spremno za veliku feštu i najvažniji trenutak u istoriji skijanja kao sportske discipline. Mikaela Šifrin je stigla u rodnu Ameriku, u ski odmaralište Kilington u Vermontu, na planinu gde su njeni roditelji otišli na prvo zajedničko putovanje. Stigla je po jubilarnu, nenadmašnu, mitsku 100. pobedu u Svetskom kupu, ali je planove pokvario težak pad koji je zabrinuo gledaoce širom planete

Sport je zavisio i zavisiće od pojedinaca, njihovih kvaliteta, talenata i harizmi. Bilo da je reč o individualnim ili timskim sportovima, oduvek je postojala fascinacija onim najuspešnijim i najostvarenijim pojedincima. Njihove pobede su se slavile koliko i porazi, jer je na svakog vernog navijača i poštovaoca, dolazio bar jedan koji je njihove postupke i rezultate omalovažavao, obično zato što je navijao za nekog drugog.

Takvi ljudi su postajali heroji i besmrtne figure, kakve svaki sport ima.

U poslednje vreme je postalo popularno porediti heroje iz istih ili različitih vremenskih perioda, čak i iz različitih sportova. Generacije su se svađale, ili odrastale slušajući svađe, o tome ko je bio bolji – Pele ili Maradona; Ronaldo ili Mesi; Džordan ili Lebron; Bird ili Medžik; Đoković, Federer ili Nadal.

Ove diskusije su stvorile brojna rivalstva, a rivalstva svakom sportu podižu popularnost.

Skijanje ‘‘nije imalo tu sreću’’, jer je već duže od deset godina ‘‘u kandžama’’ dominantne i nepogrešive devojke iz Kolorada. Mikaela Šifrin je po apsolutno svim parametrima, rezultatima i dostignućima najdominantnija osoba koja je stala na skije i upustila se u borbu sa štopericom, protivnicima, ali i samom sobom.

Savršenost u surovom sportu

Skijanje je, u poređenju sa drugim profesionalnim sportovima, nekako oduvek bivalo na marginama interesovanja i popularnosti. Priroda ovog sporta je takva da je teško dostići savršenstvo, jer tu nemaš prava na lošu utakmicu, poneki poraz ili izgubljeni set.

Jedan pogrešan zaokret može da te košta podijuma, pozicije ili medalje. Potrebna je posebna mentalna snaga da se oporaviš od poraza pretrpljenog za delić sekunde, serije lošijih vožnji ili privatnih problema. Neophodno je da konstantno pokušavaš da budeš sopstvena najbolja verzija, jer se drugačije ne stiže do pobede.

A i pobede umeju da budu opasne, jer mogu da opuste i uljuljkaju, što se često dešavalo raznim sportistima. Ali, ne i Mikaeli Šifrin.

Mikaela je svaki uspeh videla samo kao prolazni cilj ka nečemu većem i višem. Tako je bilo još od njenog prvog starta u Svetskom kupu u martu 2011. godine, u češkom Špindlerovom Mlinu, dva dana uoči 16. rođendana.

U decembru iste godine stigao je i prvi podijum. U austrijskom Lijencu, Mikaela Šifrin je prvu trku slaloma završila na 12. mestu, da bi u drugoj vožnji bila najbrža u čitavoj konkurenciji, što joj je donelo treće mesto i plasman na podijum.

Postajalo je jasno da se rađa nova zvezda skijaškog sporta, a nije se dugo čekala ni prva pobeda. Ponovo u slalomu, ali sada u švedskom Oreu, krajem decembra 2012. godine, Mikaela Šifrin ostvaruje svoju prvu pobedu u Svetskom kupu, ispred Fride Hansdoter i Tine Maze. Prvu od trenutnih i rekordnih 99.

Savršeni CV

Mikaelini uspesi su samo nastavili da se ređaju. Postala je najmlađa šampionka u slalomu na Zimskim olimpijskim igrama, zatim najmlađa skijašica koja je osvojila zlato na Svetskom prvenstvu, ali i prva koja je osvojila zlatne medalje na pet uzastopnih prvenstava.

Sa nepunih 19 godina, sezonu je završila kao aktuelna šampionka u slalomu Svetskog kupa, Svetskog prvenstva i na Olimpijskih igara. Ne treba isticati da niko do tada nije uspeo da učini nešto tako.

Pobede u Svetskom kupu, koje su možda i kriterijum broj jedan u ovom sportu, nastavile su da se nižu. Mikaela je po sezonama ostvarivala redom 4, 5, 6, 5, 11, 12, 17, 6, 3, 5, 14 i 9 pobeda, što je uoči ove sezone u zbiru iznosilo 97 trijumfa.

Austria Alpine Skiing World Cup
Foto: AP Photo/Giovanni Maria Pizzato

Prethodni rekord je držao Ingemar Stenmark sa 86 pobeda, od kojih je svaka ostvarena u tehničkim disciplinama (slalom i veleslalom). Kod žena je prvo mesto dugo čuvala Lindzi Von, koja je imala 82 trijumfa, većinu ostvarenih u spustu.

Obe brojke su delovale neuhvatljivo, čak i za veličine poput Marsela Hiršera, Hermana Majera ili Vreni Šnajder. Prosto, nije delovalo da neko može da bude toliko dominantan i toliko konstantan.

Mikaela Šifrin je svoju dominaciju ostvarila upravo zahvaljujući konstantnosti i gotovo besprekornoj tehnici. Promašene kapije su joj se dešavale veoma retko, a padovi još ređe. Na taj način je izbegavala diskvalifikacije i povrede, vredno prikupljajući bodove i pobede. Impresivno zvuči podatak da je u dosadašnjoj karijeri 56.20 odsto svojih trka završila na podijumu.

Najveći broj trijumfa je ostvarila u slalomu, 62 od 99, ali je istovremeno jedna od tek dvanaest skijaša i skijašica koji su uspeli da pobede u svakoj od disciplina (slalom, veleslalom, super veleslalom, spust i alpska kombinacija).

Osvojila je pet Velikih kristalnih globusa, kao i osam Malih globusa u slalomu. Svoju raznovrsnost je posebno demonstrirala 2019. godine, osvojivši titule u slalomu, veleslalomu i superveleslalomu. U pomenutoj sezoni je ostvarila čak 17 trijumfa, čime je za tri pobede srušila još jedan rekord.

Odrastanje, usamljenost i tragedija

Mikaela je dete anesteziologa Džefa i medicinske sestre Ajlin, koji su se upoznali dok su zajedno radili u jednoj bolnici u okolini Bostona. Oboje su bili strastveni skijaši, pa su odlučili da njihovo prvo zajedničko putovanje bude skijaški izlet na planinu Kilington.

Nekoliko godina kasnije, u malenom gradiću Vejlu u saveznoj državi Kolorado, dobili su ćerkicu kojoj su dali ime Mikaela. Prema pričama roditelja, već sa dve godine je klizala po zaleđenom prilazu kući, a sa četiri je prvi put stala na skije i stazu.

Skijanje je u krvi ove porodice, pa nije dugo prošlo do momenta kada je primećeno da Mikaela ima ogroman potencijal i da bi mogla da se bavi profesionalnim sportom. Odrastala je ugledajući se na Bodi Milera i Janicu Kostelić, a ubrzo se stiglo i do njene selidbe u Evropu i nastupa u Svetskom kupu.

Sa njom je krenula majka Ajlin, koja joj je bila manje više sve – i trener, i mentor, i psihoterapeut, i najbolja drugarica. U sportu u kome brojčano dominiraju Evropljani, mlada Mikaela iz gradića Vejla u Koloradu nije imala previše društva niti socijalnih okupljanja.

Praznike gotovo nikada nije provodila kod kuće, jer bi u to vreme sezona bila u punom jeku. Božić i Novu godinu bi obeležavala u brojnim hotelskim sobama po Francuskoj, Austriji ili Italiji. Otac Džef bi dolazio kada god bi mogao, noseći sa sobom video kameru i beležeći retke momente kada je porodica na okupu.

On je, prema Mikaelinim rečima, bio oslonac i dobri duh porodice, koji se trudio da poveže članove udaljene hiljadama kilometara. Vodio je računa o njenim finansijama i sponzorskim ugovorima, obavezama i sitnicama, sve kako bi Mikaela mogla svoj fokus da usmeri isključivo na skijanje.

U jeku korone i izolovanosti, stigao je poziv iz Kolorada u kome su saznali da je Džef doživeo nezgodu i da se nalazi u kritičnom stanju. Pao je sa krova koji je popravljao, a prve prognoze nisu bile optimistične. Ajlin i Mikaela su sele na prvi avion i uspele da stignu na vreme da se oproste od voljenog supruga i oca.

Mikaela, večito nasmejana i dobro raspoložena, naviknuta na pobede i uspehe, po prvi put se našla u situaciji gde nije znala šta bi trebalo da uradi. Život joj je, na brutalan način, ukazao da nije sve u sportskim rezultatima. Sve one pobede koje su joj izmakle za deliće sekunde, sve kapije koje je promašila, a kojih nije bilo mnogo, tada su joj se učinile sitnim i nebitnim.

Po prvi put od druge godine i klizanja na prilazu porodične kuće u Vejlu, Mikaela je uzela odmor.

Povratak, povrede, pobede i poruka

Nekoliko meseci kasnije, tada 24-godišnja Mikaela Šifrin je smogla snage da ponovo stane na skije i uđe u borbu sa štopericom. Njen povratak bio je veoma emotivan, kao i prva pobeda nakon porodične tragedije.

Ponovo su počeli da se nižu uspesi, a zatim i da padaju rekordi. Prvo rekord Lindzi Von, a potom i Ingemara Stenmarka. U drugim sportovima bi se ova dostignuća daleko bolje prezentovala javnosti, čak i onoj koju ne zanima profesionalno skijanje. Ipak, ovde je sve prošlo nekako ispod radara, a ni Mikaela nije želela da od toga pravi preveliku stvar.

Važnije je bilo da se njoj vratio prepoznatljiv osmeh na lice, a besprekorna tehnika, koja ju je krasila tokom čitave karijere, dovela ju je na korak od 100. pobede. Popularna Miki je ponovo uživala u skijanju, i svemu onome što ovaj sport donosi. Sudbina je htela da jubilarni trijumf pokuša da ostvari u Kilingtonu, na istoj onoj planini na koju su njeni roditelji po prvi put zajedno otputovali pre više od tri decenije.

Dve tehničke discipline na programu su je činile velikim favoritom, što je potvrdila prva vožnja veleslaloma nakon koje je bila na čelnoj poziciji. Ipak, u drugoj vožnji se desio pad koji je delovao zastrašujuće.

Mikaela Šifrin je, za sada, ostala bez 100. pobede, ali su prve vesti pozitivne i govore o tome da bi već početkom 2025. godine mogla nazad na stazu. Nema sumnje da će se vratiti u punom sjaju i snazi, jer imala je ona i teže momente u karijeri. Pokušaće da odmah dođe do stote pobede, a onda i do još jedne, pa još jedne…

Ali, nije to zbog rekorda, broja pobeda ili – za standarde drugih sportova – mizernih novčanih nagrada. Na teži način je naučila da sportske pobede i porazi nisu sve u životu.

Finland Alpine Skiing World Cup
Foto: AP Photo/Marco Trovati

‘‘Svi mi smatramo da smo OK kada pobeđujemo, a da nismo OK kada gubimo. Prava istina je da na mene to više ne utiče na taj način. Da li sam ili nisam dobro, zavisi od dana do dana, i gotovo da nikakve veze nema sa tim koliko sam se brzo spustila niz planinu.’’

Ljubitelji skijanja žele da vide nasmejanu Mikaelu kako sa podignutim rukama u ciljnoj ravnini slavi stotu pobedu. A ona će doći, ne zato što Mikaela Šifrin mora da se bilo kome dokazuje, već zato što je toliko bolja od drugih.

Tagovi:

Mikaela Šifrin Skijanje Najbolja skijašica ikada Svetski kup
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Menjanje sličica

Svetsko prvenstvo 2026.

12.jun 2026. Aleksa Petrovski

Sporedno poprište Mundijala: Pomama za Panini sličicama u Srbiji

Skupljači Panini sličica dovijaju se na različite načine kako bi popunili album Svetskog prvenstva u fudbalu 2026. U prodaji gotvo da ih nema

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026.

12.jun 2026. B. B.

Sport, politika i biznis: Zašto je ovo najluđe Svetsko prvenstvo u fudbalu ikada

Nikada se Svetksko prvenstvo u fudbalu nije suočavalo sa geopolitičkim i ekonomskim izazovima kao što je to slučaj sa ovogodišnjim karnevalom „najvažnije sporedne stvari na svetu“

Ljudi kod fontane u Beogradu

Globalno zagrevanje

11.jun 2026. Dr Ivan Simić (Klima 101)

Crvena tačka na mapi Evrope: Zašto se Beograđani kuvaju tokom letnjih meseci

U poslednjih 10 godina, u Beogradu je u proseku zabeleženo 41,9 tropskih noći u toku godine. To je nešto manje od polovine svih letnjih noći. Zašto je to tako i šta može da se promeni

Donald Tram sa medaljom i peharom kao dobitinik FIFA nagrade za mir

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026.

11.jun 2026. A.I.

Trampov Mundijal: Veselo fudbalsko leto ili test izdržljivosti za posvađani kontinent

Danas počinje Svetsko prvenstvo u fudbalu. Navijači širom sveta se raduju utakmicama, Amerikanci zainteresovani za fudbal psuju zbog enormnih cena karata, a Donald Tramp je ovogodišnji Mundijal i pre nego što je počeo doveo do ivice političke izdržljivosti

Gramljavina

Vremenska prognoza

11.jun 2026. I.M.

RHMZ upozorenje: Pljuskovi, grmljavina, grad i nagli pad temperature

Republički hidrometeorološki zavod upozorio je da će se tokom dana sa severa Srbije proširiti naoblačenje praćeno kišom, pljuskovima, grmljavinom i osetnim padom temperature. U pojedinim delovima zemlje moguće su nepogode sa gradom i olujnim vetrom.

Komentar
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure