img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Esej

Danas nema vesti

08. мај 2024, 21:16 Aco Divac
foto: screenshot
NAŠA ZAVISNOST: Vesti
Copied

Niko ne zna kako se došlo do te odluke. Tek, Na Veliki petak 18. aprila 1930. godine u uobičajenom terminu vesti u 20 i 45 dok su se slušaoci okupljali oko radio-aparata, spiker Bi-Bi-Si radija odmerenim i umirujućim glasom je rekao: “Good evening. Today is Good Friday. There is no news”

Ove godine razlika između katoličkog i pravoslavnog Uskrsa bila je baš velika, čitava 33 dana. Ali ovo neće biti priča o kalendaru i pokretnim crkvenim praznicima, već o Bi-Bi-Sijevom radiju i rečenici “Good evening. Today is Good Friday. There is no news”.

Na Veliki petak 18. aprila 1930. godine u uobičajenom terminu vesti u 20 i 45 dok su se slušaoci okupljali oko radio-aparata, spiker Bi-Bi-Sija izgovorio je odmerenim i umirujućim glasom pomenutu rečenicu, i objasnio da “…sledi klavirska muzike iz studija”. Program je nastavljen prenosom Vagnerove opere Parsifal iz koncertne dvorane Langam u Londonu.

Sudeći po tome što nije bilo pritužbi, izostanak vesti nikog nije potresao.

U najavi radio-programa za taj dan postojao je termin za vesti, ali ne i najava da će one bito zamenjene muzikom. Na stranu to što je dolazeći Uskrs već vest po sebi, a znamo i da je tog dana bilo dosta događaja u svetu koji su zavređivali da se nađu u vestima, ali – nisu. O tim događajima se zna zato što su o njima izveštavali drugi mediji: tajfun na Filipinima, oružana pobuna u Bengalu koja je uslovila uvođenje policijskog sata i vojnu upravu u toj oblasti, 118 ljudi, većinom dece, izgorelo je u crkvi u Koteštiju, u Rumuniji, u požaru izazvanom svećama…

O ovom presedanu, o Danu bez vesti, ne znamo mnogo, sve je obavijeno izmaglicom nagađanja. Niko ne zna kako se došlo do te odluke. Da li je strateška, da li je rezultat dugog razmišljanja ili je na brzinu i iz nužde doneta. Povodom 90. godišnjice ovog događaja napravljena je rekonstrukcija kako je najverovatnije i najpribližnije to moglo da zvuči – nešto kao kopija nepostojećeg ili izgubljenog originala.

Prva emitovanja radio-programa počela su 15. juna 1920. a Bi-Bi-Si je formiran 18. oktobra 1922. Vesti su počele da se emituju već 14. novembra 1922, kao bilten agencijskih vesti emitovane su redovno u 18 sati. Posle vesti sledila je vremenska prognoza. U početku čitao ih je Artur Barouz, direktor programa, i to dva puta: prvi put brzo, a drugi put sporije, da bi oni koji žele mogli da naprave beleške.

Godišnji izveštaj Bi-Bi-Sija za 1930. kaže da je u Velikoj Britaniji izdato 3.195.553 dozvole za posedovanje radija i da ima oko 12.000.000 slušalaca, te da svako drugo domaćinstvo ima radio-aparat. Bi-Bi-Si je počeo kao privatno preduzeće, ali je ubrzo postao javno, osnovano kraljevskom poveljom (Charted Public Corporation). Finansiranje je od početka bilo obezbeđeno, dobro znanom pretplatom koju su plaćali svi vlasnici radio-aparata. Nije postojala konkurencija te je Bi-Bi-Si zaista delovao kao pravi javni servis sa misijom da obaveštava i obrazuje slušaoce.

Nije nužno morao da se dopada bilo kom posebnom segmentu publike.

U početku je zavisio od agencija i agencijskih vesti, ali je bio neka vrsta glasnogovornika vlade i vladinih institucija, što mu je dalo mogućnost da se porede izvori i vesti. Tako je Bi-Bi-Si izgradio visoke standarde onoga što se smatralo vestima i izveštavanjem, pre svega tačnost, objektivnost i odmerenost. Nudio je publici ne uvek šta je možda ona želela, nego što je trebalo da zna. Gradio je svoj imidž, kao i sistem vrednosti i kodeks ponašanja.

U to vreme, spikeri i najavljivači su bili anonimni i nosili su večernja odela. Kažu da je to bilo iz solidarnosti sa muzičarima i dramskim umetnicima koji su takođe morali da dolaze u svečanim odelima za svoje radio-nastupe, ali je to sve davalo ozbiljnost i uljudnost.

To je bilo okruženje i to su bili razlozi koji su mogli da doprinesu pomenutoj odluci da se umesto vesti emituje muzika. Jedni misle kako je prevladao stav da sve vesti tog dana ipak nisu toliko važne i da su ih već objavili drugi, a neke nisu bile sasvim proverene i potvrđene, i da je tako prevagnula odluka da ne treba kvariti raspoloženje slušalaca pred praznik.

Drugi kažu da su razlozi bili malo praktičniji i da imaju i političku pozadinu. Tih dana vlada je pokušala da odgovori na neke optužbe izrečene u štampi u vezi sa nekim merama, ali pošto štampa nije izlazila tokom praznika, pritisak vlade je bio na radio. Ne želeći da bude pristrasni glasnogovornik vlasti, Bi-Bi-Si se odlučio na diplomatsko rešenje – da ne emituje nikakve vesti, pa ni te vladine. Tako to tadašnje ukidanje vesti liči na rane pokušaje borbe za nezavisnost medija.

A danas…

Vreme kada su sve vesti uspevale da stanu u petnaestominutni program je davno prošlo vreme. Olimpijski moto “brže, više, jače” (citius, altius, fortius) našao je svoju primenu i u izveštavanju, pa mi živimo našu svakodnevicu, voljno ili nevoljno, okruženi vestima. Toliko smo se navikli na vesti da tišina donosi nelagodu, osećamo “neizdrž” da dođemo do bilo kakvih vesti, pa menjamo kanale TV stanica, pretražujemo radio-stanice, listamo novine, pretražujemo veb-sajtove.

Više i ne moramo da ih čekamo i tražimo, one prosto naviru i svuda su prisutne: od velikih displeja po trgovima do ekrana televizora, kompjutera i mobilnih telefona. Nismo mi samo primaoci poruka nego smo se i sami pretvorili u male kreatore i distributere vesti. Snimci sa naših mobilnih telefona postaju vesti i prilozi u vestima. Postajemo dobrovoljni samoinicijativni izveštači i dopisnici (često sledi i nadoknada za naše vredne priloge). Šerujemo, lajkujemo, prosleđujemo čitave male biltene svojih i tuđih vesti, šaljemo informacije gde smo bili, šta smo jeli, koga smo videli…

Kada bi antropolozi iz nekog drugog sveta trebalo da sačine izveštaj o našoj kulturi i našim navikama, sigurno bi rekli da “…imaju stalnu i neizdrživu potrebu da se obaveštavaju, žive okruženi vestima i jedni druge obasipaju vestima kao specifičnim vidom socijalne interakcije”.

Ona kratka obaveštajna rečenica da je danas dan bez vesti nije samo to, ona ima snagu postavljanja i ukidanja. Rečenica koje ne samo da opisuja neku stvarnost nego je i menja.

Kroz taj čin ukidanja potvrdila se prava priroda vesti – vesti se proizvode, vesti su ono što mi ili neko u naše ime odluči da su vesti. To baca senku na sliku o objektivnom pravovremenom izvešavanju, govori da je to iluzija.

Svi smo mi iskusili neko vreme bez kompletnih vesti: predizborne tišine, prekidi programa, nestanci struje i interneta, štrajkovi novinara. Ali to nije isto. Jer tad su vesti postojale, samo nisu bile vidljive. Tada su urednici, novinari, vlast ili neka viša sila odlučivali da li ima ili nema vesti. Možda je trenutak da odlučimo za sebe.

Postoje već određeni dani kada nas pozivaju da se uzdržimo od nečega, dan bez mobilnih telefona, bez vaj-faja, bez imejlova… Predlažem dan bez vesti, da povremeno uzmemo dan odmora od vesti. Može i nekoliko puta godišnje.

Razmislite o tome.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
U saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginulo je troje ljudi, radnika fabrike memorijske pene u Rumi.

Hronika

18.октобар 2025. N. M.

Prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice: Troje ljudi poginulo, sedmoro na intenzivnoj nezi

Troje ljudi je poginulo nakon što se autobus sa radnicima firme "Healthcare" prevrnuo kod Sremske Mitrovice. U bolnici je zadržano 39 ljudi, sedmoro je na intenzivnoj nezi

Zdravstvo

17.октобар 2025. I.M.

Vučić: Do kraja 2026. mogla bi da bude dostupna vakcina protiv raka koju razvijaju Rusi

Nakon sastanka sa direktorima ruskih naučnih instituta „Gamaleja“ i Nacionalnog centra za radiologiju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija razvija vakcinu koja bi mogla da pomogne obolelima od raka i da Srbija planira da se priključi tom programu

Promo

16.октобар 2025. R. V.

DigiTalk 2025: Ljudi i ideje koje pomeraju granice

DigiTalk Konferencija – 24–26. oktobar 2025, Hotel Tami Residence, Niš Hard Times. Tough Choices. Important Ideas.

Bivši fudbaler Crvene zvezde Vujadin Savić daje intervju za televiziju

Psihološki portret Vujadina Savića

16.октобар 2025. Dragan Radovančević

Senke prezimena Savić: Priča o svima nama

Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama

Intervju: Katalin Kariko, nobelovka

16.октобар 2025. Nada Donati

Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne nagradama

“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure