img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mitologija

Da ga usmrti zmija

09. јун 2021, 22:40 Aleksandar Repedžić, etnolog
Copied

Na Balkanu vile nisu prelepe devojke u vazdušastim velovima, s dugačkom plavom kosom, kako smo ih zamišljali u detinjstvu

autror: Paja Jovanović
MOTIV SLIKARA: Marko, Miloš i vila

Samovila, samodiva, somođiva su nazivi za vilu, demona u poluljudskom obliku, koji se danas mogu čuti u istočnoj Srbiji, na Kosovu, u Makedoniji, Bugarskoj i Rumuniji. Samovila predstavlja skup različitih verovanja i interpretacija životnog ciklusa, ona je čest motiv u epskim pesmama, bajalicama, pričama i legendama, ima posebne moći – od proročkih (suđenica) do demona smrti.

Prvi put sam se sreo sa samovilom tokom studentskih dana istražujući na prostoru Mlave. Ona je predstavljena kao nešto što je najružnije na svetu i poslednje što čovek može videti u samrtnom ropcu. „Samodiva je smrt, ona dolazi kod samrtnika da mu uzme dušu. Kod samrtnika, Aranđel sa noževima stoji kod nogu, a Samodiva kod glave, i kad on prevrne oči i ugleda je, prestravi se i umre,“ piše, između ostalog, o samodivi u onlajn Vlaškom rečniku „Vobar“ našeg etnologa Pauna Es Durlića.

Tokom terenskih istraživanja koja sam obavio prošle godine na teritoriji Ponišavlja, u staroplaninskim selima, zabeležio sam interesantnu priču o samovili koju ću preneti u celosti. Priču mi je prenela baka Svetlana iz sela Rsovci, koje se nalazi na Staroj planini, a koju je čula još kada je bila dete.

„Nekada davno živela je jedna porodica koja dugo godina nije mogla da ima poroda. Kako se koje dete rodi, ono istog časa umre. Nakon dugo godina žena začne i donese na svet živo i zdravo dete. Skupiše se samovile da odrede sudbinu deteta; jedna od njih reče da dete treba odmah umreti, druga reče da dete treba umreti sa šest godina, a treća, koja je bila jako zla, reče: ‘Dete neka živi, ali kada krene u svatove, da ga usmrti zmija.’ Sve je to čula jedna stara žena koja je slušala razgovor samovila. Otrčala je kod majke deteta i rekla joj je šta je čula od samovila i kako su se dogovarale i na koji način da usmrte dete. Zamolila je majku deteta kada ono stasa za ženidbu, da je pozovu da i ona sa njima krene u svatove.

Godine su prolazile, dete je raslo sve dok nije momak stasao za ženidbu. Nađe on sebi devojku, lepu, iz bogate porodice i krene u svatove preko sedam planina i gora. Porodica je zaboravila kako im je starica rekala da pozovu i nju kada budu krenuli, ali starica nije zaboravila, tako da se prikrala svatovima i krenula sa njima i tako skupa krenuše da isprose devojku. Kada su bili kod pete gore, a već se smrklo, uoče oni dobro mesto gde bi mogli da prenoće i odmore se kako bi ujutru nastavili svoj put. Založiše vatru i krenuše svi na počinak, ali starica je ostala budna. U jednom trenutku dođoše samovile i pustiše jednu zmiju koja se zavukla mladoženji u čizmu. Vide to starica, koja je sve do jutra motrila da vidi šta će se desiti. Kada se ujutru svatovi probudiše i kada ustade mladoženja, krenu ka čizmi, ali starica se pojavi iz nekog žbuna, strgne mladoženji čizmu iz ruku i istrese zmiju u vatru. Zmija upade u vatru i ču se jak pucanj. U tom trenutku reče starica: ‘Zar se ne sećate šta sam vam govorila da treba da me pozovete u svatove.’ Svatovi nastaviše, isprosiše mladu i vratiše se istim putem iza sedam gora sve dok ne stigoše do mladoženjine kuće.

Godine su prolazile, mladoženja je živeo srećno sa svojom porodicom. Jednog dana reši on da obiđe tasta i taštu i uputi se sa svojom ženom istim putem. Krenuše oni preko sedam gora, ali kada naiđoše do pete gore, rešiše da se na istom mestu odmore. Ujutru, kada su se probudili i spremili da nastave put, okrenu se ka svojoj ženi i reče: ‘Sećam se kada sam dolazio po tebe u svatove, umalo nisam stradao na istom ovom mestu, zmija mi je ušla u čizmu, ali se iznenada pojavila jedna starica i zmiju je istresla u vatru.’ U tom momentu nogom krene ka mestu gde je starica bacila zmiju, razgrne je i ubode se na zmijsku kost iste one zmije koju je starica bacila u vatru, na mestu je pao mrtav.’

U ovoj priči samovile su suđenice, a njihov odnos prema ljudima je neprijateljski. Ovde, a i po drugim izvorima, vile su sujetna bića – prisetimo se epske pesme u kojoj je vila ustrelila Miloša na Miroč planini. U narodnoj pesmi Dete Kraljević Marko i samodiva, koja je zabeležena u severnoj Bugarskoj, njihov odnos prema ljudima je prijateljski i dobronameran. Ta pesma otkriva i da se tajna Markove snage krije u mleku samodive koja ga je podojila najpre iz leve, a potom iz desne dojke. Slobodan Zečević u radu Mitska bića srpskih predanja kaže da su „one naročito sklone prema deci koja bi im se svidela, prema onome ko bi im učinio kakvu uslugu (raspreo kosu koja je zapela u žbunje, na primer) ili prema svojim ljubavnicima. Uz pomoć vila oni su redovno pobeđivali svoje protivnike, a nisu mogli da poginu ni od zrna ni od sečiva.“

Samovila, samodiva ili somođiva povezuje balkanske narode kroz predanja, mitove i legende koji su na ovom prostoru i danas živo prisutni. Ona nas povezuje u bogatu lepezu narodnih običaja i verovanja koja su svojstvena kolektivnoj tradiciji i bogatoj nematerijalnoj kulturnoj baštini Balkana.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
U saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginulo je troje ljudi, radnika fabrike memorijske pene u Rumi.

Hronika

18.октобар 2025. N. M.

Prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice: Troje ljudi poginulo, sedmoro na intenzivnoj nezi

Troje ljudi je poginulo nakon što se autobus sa radnicima firme "Healthcare" prevrnuo kod Sremske Mitrovice. U bolnici je zadržano 39 ljudi, sedmoro je na intenzivnoj nezi

Zdravstvo

17.октобар 2025. I.M.

Vučić: Do kraja 2026. mogla bi da bude dostupna vakcina protiv raka koju razvijaju Rusi

Nakon sastanka sa direktorima ruskih naučnih instituta „Gamaleja“ i Nacionalnog centra za radiologiju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija razvija vakcinu koja bi mogla da pomogne obolelima od raka i da Srbija planira da se priključi tom programu

Promo

16.октобар 2025. R. V.

DigiTalk 2025: Ljudi i ideje koje pomeraju granice

DigiTalk Konferencija – 24–26. oktobar 2025, Hotel Tami Residence, Niš Hard Times. Tough Choices. Important Ideas.

Bivši fudbaler Crvene zvezde Vujadin Savić daje intervju za televiziju

Psihološki portret Vujadina Savića

16.октобар 2025. Dragan Radovančević

Senke prezimena Savić: Priča o svima nama

Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama

Intervju: Katalin Kariko, nobelovka

16.октобар 2025. Nada Donati

Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne nagradama

“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure