img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Iz ateljea

Čuvari savremene scene

31. mart 2021, 21:54 Nađa Ivanji Švab
fotografije: lenka pavlović
Copied

Aktuelna izložba Akvizicije 2020 prezentuje najnovije članove velike i važne Cepterove kolekcije

Kolekcija Muzeja Zepter pruža uvid u savremenu srpsku likovnu scenu, ali je jedinstvenom čine akvizicije radova od poslednjih decenija prošlog veka do danas. Taj njen deo je rezultat redovnog otkupa radova još od 1994. godine kada je osnovana Galerija Zepter, preteča sadašnjeg muzeja, i do danas broji 577 dela. Nije preterano reći da ih je sve izabrala dr Ivana Simeonović Ćelić, koja kolekciju vodi od osnivanja. Najnovije članove Cepterove zbirke moguće je videti na izložbi Akvizicije 2020, koja je, inače, tradicionalna manifestacija ovog muzeja početkom svake godine.

Iako je otkup nešto manjeg obima nego što je to bila praksa prethodne decenije, radovi sedam odabranih umetnika privlače pažnju raznovrsnošću, maštovitošću, kreativnošću i kvalitetom. To su radovi Vesne Knežević, Vuka Vučkovića, Đorđa Aralice, Petra Sibinovića, Snežane Pešić Rančić, Sretka Divljana i Šemse Gavrankapetanović.

foto: lenka pavlović
…i Ivana Simeonović Ćelić

„Svake godine otkupimo više od dvadeset dela, po pravilu na izložbama i u ateljeima umetnika, ali je ovom prilikom izbor bio nešto sužen zbog manjeg broja izložbi, a i zato što smo zbog epidemioloških razloga proredili posete ateljeima“, kaže dr Ivana Simeonović Ćelić, direktorka Muzeja Zepter. „Poslednjih godina naklonjeniji smo mlađim umetnicima, ali naravno da je popunjavamo i starijim autorima i onima kojih više nema, kako bi naša zbirka imala što potpuniji i tačniji kontinuitet. Prilikom izbora oslanjam se na svoje znanje, decenijsko iskustvo, poznanstva, ali i ‒ lični afinitet, što uopšte ne krijem. Pratim likovnu scenu duže od četiri decenije i dobro mi je poznata. Pokušavamo da u našoj, sada već velikoj kolekciji, imamo jedinstven pogled na umetnost druge polovine 20. veka i početka novog milenijuma, da to bude skladna celina u kojoj ništa ne štrči. Stroge kriterijume smo postavili odavno, još na početku rada, i njih nikada ne dovodimo u pitanje.“

Uobičajeno je da se otkupljuje po jedan rad. Međutim, prošle godine otkupljena su dva rada Vuka Vučković, zato što je „on pre nekoliko godina imao izvanrednu izložbu u Galeriji Haos, kao dobitnik Prve nagrade za crtež iz Fonda Vladimira Veličkovića. Tada su mi se veoma dopali njegovi sjajni radovi, ali nisam odreagovala, i sada smo to ispravili,“ objašnjava Ivana Simeunović Ćelić. „Zatim, smatramo da su umetnički opusi dovoljno dobro prezentovani sa po dva dela u kolekciji. Međutim, iako smo već posedovali ostvarenja Šemse Gavrankapetanović, ona je prošlog leta realizovala izuzetno dobru izložbu u Kući legata, pa smo sada otkupili još dve njene slike. Vesna Knežević je već zastupljena u našoj zbirci sa jednom slikom, a sada smo nabavili i drugu, upravo onu za koju smo procenili da je prikladna za muzejsku zbirku.“

Na izložbi aktuelnih akvizicija su i stilizovane slike Snežane Pešić Rančić rađene akrilom na flizelinu pa zalepljene na providnu foliju od ogledala. Ona koristi i niti koje lepi ili ih ostavlja slobodno u prostoru. Spaja umeće slikanja sa novim materijalima. Dok prikazuje staricu koja mota klupko i devojčicu sa vunom na rukama, pokušava da oživi svoja i naša sećanja na neka davna vremena. Zanimljivo je primetiti kako je ovo prvi put da Muzej Zepter otkupi autora koji je diplomirao na Fakultetu primenjene umetnosti i time ublaži odavno obesmišljenu ali neumoljivu podelu na likovnjake i primenjaše. „Ta podela više nije stroga kao što je bila nekad, ja sam završila smer za tekstil a bavim se čistom likovnošću, zato što sam osposobljena da likovnost prenesem u industriju. Dakle, reč je o slikarstvu na tekstilnim podlogama,“ kaže Snežana Pešić Rančić i naglašava da je za svakog umetnika velika čast da se nađe na izložbi i u Cepterovoj kolekciji.

Petar Sibinović deli Snežanino mišljenje da je kolekcija Cepter jedna od naših najboljih. „Ima tome decenija kako je profesorka Ivana Simeunović Ćelić ustanovila praksu da obilazi studentske izložbe na Fakultetu likovnih umetnosti i otkupi poneki rad koji joj se naročito dopadne. Pratio sam to od početka, dolazio redovno na otvaranja izložbi akvizicija, pa mi je naravno izuzetno važno što je i mene prepoznala. Vreme će pokazati da li ćemo i mi jednom moći da se približimo imenima kao što su Ćelić ili Lubarda. Volim da eksperimentišem sa materijalima koji nešto govore o mojoj ideji. Na ovoj izložbi su dve skulpture od polietilena. Reciklirao sam odbačene čepove i granule, i od najzastupljenijeg otpada na planeti napravio estetske objekte, koji će, nadam se, nekog usrećiti i oraspoložiti.“

Jovan Bijelić, Zora Petrović, Sreten Stojanović, Marko Čelebonović, Milo Milunović, Nandor Glid, Dušan Džamonja, a svakako i već pomenuti Stojan Ćelić i Petar Lubarda su među antologijskim imenima savremene jugoslovenske i srpske umetnosti iz Cepterove kolekcije, neizbežni u priči o našoj umetničkoj sceni. Zanimljivo je kako pomenuti period, na osnovu materijala koji je prikupljen i koji je pregledala, ocenjuje Ivana Ćelić. „Vekovima su umetnici svrstavani po stilovima i pravcima, i tako je bilo do druge polovine prošlog veka. A onda je od transavangarde, koja se pojavila osamdesetih godina, došlo do velike disperzije. Umetnici se više ne mogu stavljati u kalupe, oni istina liče zato što vuku iste korene, mogu se praviti neke paralele među njima, ali je nemoguće razvrstavati ih po fiokama. O tome svedoči i naša kolekcija, koju, podvlačim, prikupljamo onako kako smo se dogovorili na početku: bez uticaja, ustupaka, sentimenta ili poklona kojima se, mimo umetničkih kriterijuma, ne gleda u zube. Ljuljamo pažljivo i s ljubavlju ovu zbirku i pokušavamo da budemo promoteri istinskih vrednosti. Mladi koje smo otkupljivali pre deceniju, dve i dalje su prisutni na likovnoj sceni, bore se, i to mnogo govori. Da ne verujem da je ovo što sada nabavljamo najbolje kod nas, ne bih se ovim poslom ni bavila. Zadovoljna sam što kada se osvrnem na ovu najnoviju postavku akvizicija, vidim da je reč o jednoj lepoj izložbi. Još jednom se potvrđuje deo dogovora iz vremena kada smo započinjali ovu priču, da će naše aktivnosti koštati, ali će donositi visok nivo i mi ćemo biti značajan faktor naše kulture i ozbiljan uvid u ono bitno što se događa na savremenoj likovnoj sceni.“

Najnoviji prilozi tom Cepterovom nastojanju su reljef u ručno pravljenom papiru posvećen starom pismu „bosančica“ Šemse Gavrankapetanović, ulje na platnu Otvaranje Vesne Knežević koje, prepoznatljivo snažnim zamasima četke, prikazuje nežni dodir dva bića, potom pleteni šešir od varenog metala Đorđa Aralice, slike šetnje ljubimca dalmatinca u tehnici akril na platnu Sretka Divljana, radovi od reciklirane plastike Petra Sibinovića, skeleti u akriliku Vuka Vučkovića, i dela Iz prošlosti i Premotavanje Snežane Pešić Rančić, prezentovani na izložbi Akvizicije 2020.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure