img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Iz ateljea

Čuvari savremene scene

31. mart 2021, 21:54 Nađa Ivanji Švab
fotografije: lenka pavlović
Copied

Aktuelna izložba Akvizicije 2020 prezentuje najnovije članove velike i važne Cepterove kolekcije

Kolekcija Muzeja Zepter pruža uvid u savremenu srpsku likovnu scenu, ali je jedinstvenom čine akvizicije radova od poslednjih decenija prošlog veka do danas. Taj njen deo je rezultat redovnog otkupa radova još od 1994. godine kada je osnovana Galerija Zepter, preteča sadašnjeg muzeja, i do danas broji 577 dela. Nije preterano reći da ih je sve izabrala dr Ivana Simeonović Ćelić, koja kolekciju vodi od osnivanja. Najnovije članove Cepterove zbirke moguće je videti na izložbi Akvizicije 2020, koja je, inače, tradicionalna manifestacija ovog muzeja početkom svake godine.

Iako je otkup nešto manjeg obima nego što je to bila praksa prethodne decenije, radovi sedam odabranih umetnika privlače pažnju raznovrsnošću, maštovitošću, kreativnošću i kvalitetom. To su radovi Vesne Knežević, Vuka Vučkovića, Đorđa Aralice, Petra Sibinovića, Snežane Pešić Rančić, Sretka Divljana i Šemse Gavrankapetanović.

foto: lenka pavlović
…i Ivana Simeonović Ćelić

„Svake godine otkupimo više od dvadeset dela, po pravilu na izložbama i u ateljeima umetnika, ali je ovom prilikom izbor bio nešto sužen zbog manjeg broja izložbi, a i zato što smo zbog epidemioloških razloga proredili posete ateljeima“, kaže dr Ivana Simeonović Ćelić, direktorka Muzeja Zepter. „Poslednjih godina naklonjeniji smo mlađim umetnicima, ali naravno da je popunjavamo i starijim autorima i onima kojih više nema, kako bi naša zbirka imala što potpuniji i tačniji kontinuitet. Prilikom izbora oslanjam se na svoje znanje, decenijsko iskustvo, poznanstva, ali i ‒ lični afinitet, što uopšte ne krijem. Pratim likovnu scenu duže od četiri decenije i dobro mi je poznata. Pokušavamo da u našoj, sada već velikoj kolekciji, imamo jedinstven pogled na umetnost druge polovine 20. veka i početka novog milenijuma, da to bude skladna celina u kojoj ništa ne štrči. Stroge kriterijume smo postavili odavno, još na početku rada, i njih nikada ne dovodimo u pitanje.“

Uobičajeno je da se otkupljuje po jedan rad. Međutim, prošle godine otkupljena su dva rada Vuka Vučković, zato što je „on pre nekoliko godina imao izvanrednu izložbu u Galeriji Haos, kao dobitnik Prve nagrade za crtež iz Fonda Vladimira Veličkovića. Tada su mi se veoma dopali njegovi sjajni radovi, ali nisam odreagovala, i sada smo to ispravili,“ objašnjava Ivana Simeunović Ćelić. „Zatim, smatramo da su umetnički opusi dovoljno dobro prezentovani sa po dva dela u kolekciji. Međutim, iako smo već posedovali ostvarenja Šemse Gavrankapetanović, ona je prošlog leta realizovala izuzetno dobru izložbu u Kući legata, pa smo sada otkupili još dve njene slike. Vesna Knežević je već zastupljena u našoj zbirci sa jednom slikom, a sada smo nabavili i drugu, upravo onu za koju smo procenili da je prikladna za muzejsku zbirku.“

Na izložbi aktuelnih akvizicija su i stilizovane slike Snežane Pešić Rančić rađene akrilom na flizelinu pa zalepljene na providnu foliju od ogledala. Ona koristi i niti koje lepi ili ih ostavlja slobodno u prostoru. Spaja umeće slikanja sa novim materijalima. Dok prikazuje staricu koja mota klupko i devojčicu sa vunom na rukama, pokušava da oživi svoja i naša sećanja na neka davna vremena. Zanimljivo je primetiti kako je ovo prvi put da Muzej Zepter otkupi autora koji je diplomirao na Fakultetu primenjene umetnosti i time ublaži odavno obesmišljenu ali neumoljivu podelu na likovnjake i primenjaše. „Ta podela više nije stroga kao što je bila nekad, ja sam završila smer za tekstil a bavim se čistom likovnošću, zato što sam osposobljena da likovnost prenesem u industriju. Dakle, reč je o slikarstvu na tekstilnim podlogama,“ kaže Snežana Pešić Rančić i naglašava da je za svakog umetnika velika čast da se nađe na izložbi i u Cepterovoj kolekciji.

Petar Sibinović deli Snežanino mišljenje da je kolekcija Cepter jedna od naših najboljih. „Ima tome decenija kako je profesorka Ivana Simeunović Ćelić ustanovila praksu da obilazi studentske izložbe na Fakultetu likovnih umetnosti i otkupi poneki rad koji joj se naročito dopadne. Pratio sam to od početka, dolazio redovno na otvaranja izložbi akvizicija, pa mi je naravno izuzetno važno što je i mene prepoznala. Vreme će pokazati da li ćemo i mi jednom moći da se približimo imenima kao što su Ćelić ili Lubarda. Volim da eksperimentišem sa materijalima koji nešto govore o mojoj ideji. Na ovoj izložbi su dve skulpture od polietilena. Reciklirao sam odbačene čepove i granule, i od najzastupljenijeg otpada na planeti napravio estetske objekte, koji će, nadam se, nekog usrećiti i oraspoložiti.“

Jovan Bijelić, Zora Petrović, Sreten Stojanović, Marko Čelebonović, Milo Milunović, Nandor Glid, Dušan Džamonja, a svakako i već pomenuti Stojan Ćelić i Petar Lubarda su među antologijskim imenima savremene jugoslovenske i srpske umetnosti iz Cepterove kolekcije, neizbežni u priči o našoj umetničkoj sceni. Zanimljivo je kako pomenuti period, na osnovu materijala koji je prikupljen i koji je pregledala, ocenjuje Ivana Ćelić. „Vekovima su umetnici svrstavani po stilovima i pravcima, i tako je bilo do druge polovine prošlog veka. A onda je od transavangarde, koja se pojavila osamdesetih godina, došlo do velike disperzije. Umetnici se više ne mogu stavljati u kalupe, oni istina liče zato što vuku iste korene, mogu se praviti neke paralele među njima, ali je nemoguće razvrstavati ih po fiokama. O tome svedoči i naša kolekcija, koju, podvlačim, prikupljamo onako kako smo se dogovorili na početku: bez uticaja, ustupaka, sentimenta ili poklona kojima se, mimo umetničkih kriterijuma, ne gleda u zube. Ljuljamo pažljivo i s ljubavlju ovu zbirku i pokušavamo da budemo promoteri istinskih vrednosti. Mladi koje smo otkupljivali pre deceniju, dve i dalje su prisutni na likovnoj sceni, bore se, i to mnogo govori. Da ne verujem da je ovo što sada nabavljamo najbolje kod nas, ne bih se ovim poslom ni bavila. Zadovoljna sam što kada se osvrnem na ovu najnoviju postavku akvizicija, vidim da je reč o jednoj lepoj izložbi. Još jednom se potvrđuje deo dogovora iz vremena kada smo započinjali ovu priču, da će naše aktivnosti koštati, ali će donositi visok nivo i mi ćemo biti značajan faktor naše kulture i ozbiljan uvid u ono bitno što se događa na savremenoj likovnoj sceni.“

Najnoviji prilozi tom Cepterovom nastojanju su reljef u ručno pravljenom papiru posvećen starom pismu „bosančica“ Šemse Gavrankapetanović, ulje na platnu Otvaranje Vesne Knežević koje, prepoznatljivo snažnim zamasima četke, prikazuje nežni dodir dva bića, potom pleteni šešir od varenog metala Đorđa Aralice, slike šetnje ljubimca dalmatinca u tehnici akril na platnu Sretka Divljana, radovi od reciklirane plastike Petra Sibinovića, skeleti u akriliku Vuka Vučkovića, i dela Iz prošlosti i Premotavanje Snežane Pešić Rančić, prezentovani na izložbi Akvizicije 2020.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Na licu mesta

20.jul 2026. Katarina Stevanović

Španija je šampion sveta: Kakav dan u Madridu!

U Madridu je čitavog dana, na svakom ćošku, iskrila napetost. Grad se spremao za veliko finale Španije i Argentine. Kada je pao pobednički gol sve je eksplodiralo. Sada se Španci spremaju za doček svetskih šampiona

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

20.jul 2026. I.M.

„Crvena furija“ posle produžetaka srušila Argentinu za drugu titulu

Španija je osvojila Svetsko prvenstvo 2026. pobedom nad Argentinom u finalu posle produžetaka

Toplotni talas

19.jul 2026. A.M.

Učestale temperature preko 35 stepeni: Beograd nije pripremljen za ekstremne vrućine

Ovo leto obeležili su rekordni toplotni talasi koji sve ozbiljnije ugrožavaju zdravlje ljudi i svakodnevni život. Stručnjaci upozoravaju da su klimatske promene učinile ovakve ekstreme gotovo redovnom pojavom, a društvo ne uspeva da im se prilagodi

Lionel Mesi i Lamin Jamal, finale Svetskog prvenstva 2026.

Finale Svetskog prvenstva u fudbalu

19.jul 2026. Aleksa Petrovski

Argentina – Španija: Mesijev poslednji ples za istorijsku titulu ili Jamalov napad za dinastiju

Aktuelni svetski prvak ili šampiona Evrope, Mesi ili Jamal, Argentina ili Španija - ko će osvojiti pehar na Svetskom prvenstvu u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

19.jul 2026. I.M.

Engleska osvojila bronzu pobedom nad Francuskom u spektakularnom meču u Majamiju

Fudbalska reprezentacija Engleske pobedila je Francusku sa 6:4 u Majamiju u meču za treće mesto na Svetskom prvenstvu. Bukajo Saka je postigao het-trik, a Kilijan Mbape je turnir završio sa 10 golova

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure