
Festival
Svet na ivici na Animafestu
O migracijama i izbeglicama, ratovima, teroru državnog aparata te protestima i aktivizmu na Svetskom festivalu animiranog filma Animafest, u Zagrebu
Šuma Aokigahara u Japanu čuvena je – po broju samoubistava. Sada se noću nadgleda dronovima
Kažu da je Aokigahara šuma apsolutne tišine. Neki bi rekli – mrtve tišine.
Nikla je pre više od milenijuma, kada se ohladilo polje lave posle jedne erupcije Fudžija, japanskog nacionalnog vulkana. Takvo vulkansko tlo upija zvuk.
Zato je Aokigahara, nedaleko od Tokija, omiljeno mesto za šetnju, gde se mogu izbistriti misli. Na trideset kvadratnih kilometara tu je gusta šuma, sa korenjem koje štrči nad zemljom.
Ali već decenijama je prati sumorni imidž. Naime, onde masovno odlaze ljudi koji bi sebi da oduzmu život.
Kako piše reporter nemačkog Zidojče cajtunga, tome je doprinela smesa narodnog verovanja i PR-a. Počelo je, može biti, početkom šezdesetih kad je čuveni pisac Seite Macumoto napisao roman u kojem ženski glavni lik vrši suicid baš u toj šumi.
Zato prefektura Jamanaši, kojoj šuma pripada, već tradicionalno beleži najveću stopu samoubistava u Japanu. Ovde ljudi iz cele zemlje znaju da dođu na poslednju šetnju.
Danas mnogi jutjuberi i influenseri dižu sebi gledanost tako što tumaraju šumom i „traže“ pokojnike.
Dronovi u misiji spasavanja
Samoubistvo je u Japanu još uvek tabu, kaže za nemački list Keiko Čiken koja u prefekturi Jamanaši vodi odeljenje za promociju mentalnog zdravlja.
„U Japanu imamo tendenciju da tajimo da je neko u porodici počinio suicid. Retko se o tome uopšte priča“, kaže ona.
Japan je u vrhu po stopi samoubistava među razvijenim industrijskim nacijama. Prošle godine je blizu 22 hiljade ljudi tako okončalo život.
U Aokigahari se godišnje beleže desetine, nekad i stotine suicida.
Park ima stražare koji patroliraju, nadajući se da će sprečiti ponekog da digne ruku na sebe. Ali noću je to skoro nemoguće po ovakvom terenu.
„Zato smo odavno postavili sebi zadatak da i noću spašavamo ljude“, kaže Čiken.
Sada se nada da će u tome pomoći – bespilotne letelice.
Čovek ne sme da se zaplaši
„Ideja sa dronovima dolazi iz industrije voća“, priče Čiken za Zidojče cajtung.
Naime, region je čuven po vinogradarstvu, ali su farmeri imali problem sa noćnim kradljivcima grožđa. Zato su počeli da koriste dronove sa termovizijskim kamerama.
Iste takve sada koristi i prefektura kako bi nadgledala šumu. Od septembra dve bespilotne letelice nadleću rastinje, tragajući za ljudima u tmini.
Kada nekog primete, dron se približava i obraća preko zvučnika. Sa distance, obazrivo. Bespilotna letelica ionako teško može da uđe ispod krošnji.
Čovek koji je možda namerio da počini suicidi ne sme biti uplašen. Čuvari onda kreću ka njemu ili njoj.
„Već smo se tako (iz drona) obratili nekima“, priča Čiken o pilot-projektu koji traje od septembra.
Ali, kako prenosi nemački list, niko sa sigurnošću ne može reći da li su u pitanju bile potencijalne samoubice ili ljudi u običnoj noćnoj šetnji.
Pa opet, ovde se svaki, makar i mali uspeh računa, jer se radi o ljudskim životima. Projekat košta 60.000 evra i testiraće se do marta. Onda će se proceniti da li dronovi mogu da pomognu čudesnoj šumi da se otarasi zloglasnog imidža.
O migracijama i izbeglicama, ratovima, teroru državnog aparata te protestima i aktivizmu na Svetskom festivalu animiranog filma Animafest, u Zagrebu
Upadam direktno u gradsku vrevu, zgrade su niske, uglavnom dva sprata, kafei i restorani dokle pogled seže. Ništa socijalističko. Stojim nekoliko minuta oslonjen o kofer i, naprosto, gledam
Bizarna i strašna, ali potpuno istinita priča o diplomi i bestseleru koje je Srbin iz dijaspore stekao za tili čas
Nedeljnik „Vreme“ je među medijima u Srbiji kojima publika najviše veruje, pokazalo je istraživanje Rojtersa i Oksforda „Digital News Report 2025“. „Vreme“ se izdvaja i po tome što mu najmanje ispitanika izražava nepoverenje
Četrnaest meseci prošlo je otkako je u okolini Bora nestala dvogodišnja devojčica Danka Ilić. Slučaj je potresao Srbiju, telo devojčice nije pronađeno, a tužilaštvo sada počinje rekonstrukciju događaja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve