
NBA
I Ameri nameštaju utakmice, zar ne?
Nova sezona najbolje košarke na svetu tek što je počela, a američki kontinent je uzdrmao skandal sa nameštanjem utamica. FBI je do sada uhapsio više od 30 osoba u 11 različitih država
Foto: Jordy Meow (wikimedia)
Šuma Aokigahara u Japanu čuvena je – po broju samoubistava. Sada se noću nadgleda dronovima
Kažu da je Aokigahara šuma apsolutne tišine. Neki bi rekli – mrtve tišine.
Nikla je pre više od milenijuma, kada se ohladilo polje lave posle jedne erupcije Fudžija, japanskog nacionalnog vulkana. Takvo vulkansko tlo upija zvuk.
Zato je Aokigahara, nedaleko od Tokija, omiljeno mesto za šetnju, gde se mogu izbistriti misli. Na trideset kvadratnih kilometara tu je gusta šuma, sa korenjem koje štrči nad zemljom.
Ali već decenijama je prati sumorni imidž. Naime, onde masovno odlaze ljudi koji bi sebi da oduzmu život.
Kako piše reporter nemačkog Zidojče cajtunga, tome je doprinela smesa narodnog verovanja i PR-a. Počelo je, može biti, početkom šezdesetih kad je čuveni pisac Seite Macumoto napisao roman u kojem ženski glavni lik vrši suicid baš u toj šumi.
Zato prefektura Jamanaši, kojoj šuma pripada, već tradicionalno beleži najveću stopu samoubistava u Japanu. Ovde ljudi iz cele zemlje znaju da dođu na poslednju šetnju.
Danas mnogi jutjuberi i influenseri dižu sebi gledanost tako što tumaraju šumom i „traže“ pokojnike.
Dronovi u misiji spasavanja
Samoubistvo je u Japanu još uvek tabu, kaže za nemački list Keiko Čiken koja u prefekturi Jamanaši vodi odeljenje za promociju mentalnog zdravlja.
„U Japanu imamo tendenciju da tajimo da je neko u porodici počinio suicid. Retko se o tome uopšte priča“, kaže ona.
Japan je u vrhu po stopi samoubistava među razvijenim industrijskim nacijama. Prošle godine je blizu 22 hiljade ljudi tako okončalo život.
U Aokigahari se godišnje beleže desetine, nekad i stotine suicida.
Park ima stražare koji patroliraju, nadajući se da će sprečiti ponekog da digne ruku na sebe. Ali noću je to skoro nemoguće po ovakvom terenu.
„Zato smo odavno postavili sebi zadatak da i noću spašavamo ljude“, kaže Čiken.
Sada se nada da će u tome pomoći – bespilotne letelice.
Čovek ne sme da se zaplaši
„Ideja sa dronovima dolazi iz industrije voća“, priče Čiken za Zidojče cajtung.
Naime, region je čuven po vinogradarstvu, ali su farmeri imali problem sa noćnim kradljivcima grožđa. Zato su počeli da koriste dronove sa termovizijskim kamerama.
Iste takve sada koristi i prefektura kako bi nadgledala šumu. Od septembra dve bespilotne letelice nadleću rastinje, tragajući za ljudima u tmini.
Kada nekog primete, dron se približava i obraća preko zvučnika. Sa distance, obazrivo. Bespilotna letelica ionako teško može da uđe ispod krošnji.
Čovek koji je možda namerio da počini suicidi ne sme biti uplašen. Čuvari onda kreću ka njemu ili njoj.
„Već smo se tako (iz drona) obratili nekima“, priča Čiken o pilot-projektu koji traje od septembra.
Ali, kako prenosi nemački list, niko sa sigurnošću ne može reći da li su u pitanju bile potencijalne samoubice ili ljudi u običnoj noćnoj šetnji.
Pa opet, ovde se svaki, makar i mali uspeh računa, jer se radi o ljudskim životima. Projekat košta 60.000 evra i testiraće se do marta. Onda će se proceniti da li dronovi mogu da pomognu čudesnoj šumi da se otarasi zloglasnog imidža.

Nova sezona najbolje košarke na svetu tek što je počela, a američki kontinent je uzdrmao skandal sa nameštanjem utamica. FBI je do sada uhapsio više od 30 osoba u 11 različitih država

U noći između subote i nedelje, 26. oktobra, Srbija prelazi na zimsko računanje vremena. U tri sata posle ponoći kazaljke se pomeraju unazad na 2.00, čime završava letnje računanje koje je počelo 31. marta

Reporterka „Vremena“ Katarina Stevanović opet će izveštavati o studentskoj šetnji od Beograda do Novog Sada. Kako se za to sprema?

Stigao je rođendanski dvobroj „Vremena“ u kojem pokušavamo da razjasnimo misteriju kako toliko opstajemo, uprkos režimima. Za „Vreme“ govore i pišu Uroš Đurić, Boško Jakšić, Vladan Đokić i drugi

Posle više od četiri decenije, objavljeno je u jednoj knjizi šest najranijih beležnica Ive Andrića koje su se selile iz džepa njegovog studentskog kaputa, zatvoreničke košulje, diplomatskog fraka i na koncu, iz radnog stola u ostavinsku rukopisnu riznicu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve