img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Neuspela gej parada

Čistota Otačestva

04. јул 2001, 21:05 Zoran Majdin
Copied

"Deco, šta radite vi ovde!?", pita žena prilazeći četvorici do glave ošišanih dečaka. "Dobar dan, nastavnice. Evo, malo bijemo pedere", odgovaraju. "Pazite se, deco", savetuje ona

TOLERANCIJA NA SRPSKI NAČIN: Beograd, subota 30. juni 2001.

Elem, povodom Dana ponosa zakazan je skup „seksualno različitih“ uperen protiv „seksualne diskriminacije“ koji je trebalo da se završi „gej paradom“ i tako uvede Beograd među svetske metropole. Razne desničarske, rodoljubive i ine „organizacije“ danima su unapred upozoravale da će silom sprečiti skup. Ko je, poučen ranijim iskustvom da svaki skup obavezno kasni, krenuo na vreme očekujući da će stići dovoljno rano, prevario se. Batine su, ovog puta, pljuštale unapred tako da skupa nije ni bilo. Zastupnici teze da je sam Bog propisao ko s kim sme u krevet i da je to jedini način da srpski rod opstane, njih više stotina, „junački“ su pretukli par desetina seksualno različitih. Batine je „popio“ i Nenad Racković, ovdašnji multimedijalni umetnik, zbog kožnih pantalona koje su naprasno, verovatno usled opterećenosti porno filmovima koje tradicionalisti redovno konzumiraju, proglašene za „pederske“.

„Srbi su na jako čudan način shvatili demokratiju“, izveštavao je lutajući radio-reporter svojoj redakciji, verovatno u direktnom uključenju.

Prisutni policajci su se manje-više ponašali kao sudije koje procenjuju kada i koliko je batina dosta. „Nemoj policiju, ne sa policijom“, vikao je „koordinator“ jedne grupe kada su se policajci najzad umešali. Ipak pada i po njima koji udarac. „Ovo je baš bilo junački, s leđa“, rezignirano, za raspršenim ćelavcima viče jedan pandur, kao da ih podseća na neki eventualni prethodno napravljen kodeks fer pleja koji je neko sada prekršio.

Stampedo niz Francusku i ulicu 29. novembra za onima koji su uspeli da se otrgnu i pobegnu zaustavljen je policijskom pucnjavom u vazduh, kada im je bilo jasno da će biti pregaženi. „Junaci“ su se pobednički vratili i usput izmlatili drznike koji su negodovali zbog primene sile ili, ne daj bože, iskazivali razumevanje sa pretučenima. Na Trgu takođe.

Agresija na različitost je dostigla takve razmere da se jedan biciklista unezvereno osvrtao oko sebe procenjujući kada će i on da dođe na red. „Ne brini“, teši ga Ostareli Roker. „Prvo će dugokose pa tek onda vas, bicikliste.“ Srpska „dika“, omladina četnička, bije vredno i još vrednije agituje. „’Oćeš da nam pederi vaspitavaju decu? ‘Oćeš da propadne Srbija kao što je propala zapadna Evropa, Amerika, ceo svet!?“ dere se balavac dok mu šajkača klempavi uši a kokarda pritiska nos, ubeđujući zblanute vremešne gospođe koje su se tu našle greškom da sa „bogohulnicima može samo ovako“. Protojerej Žarko Gavrilović stručno, pastirski objašnjava da je „homoseksualizam greh, ali da oni ne mrze homoseksualce već samo njihov greh“. Zbog ljubavi prema njima tako ih svojski i tuku, za njihovo dobro, blagom Bogu ugodno. Crkva se zvanično, kao i ranije, nije ni oglasila ovim povodom, a kamoli ogradila. Svojom autističnošću pruža tihu podršku kao u mnogim sličnim situacijama dosad ali i očiglednom nastavom dokazuje kako veronauka doprinosi toleranciji.

Na Trgu su se, inače, videle crno-crvene i crveno-bele klupske oznake, crna zastava „Za Kralja i otadžbinu – sloboda ili smrt“, privrženici Otačestva i kraljevine, orlovi svi sa šajkačama i kokardama, neki „obrazi“, bar jedan momak preteća izgleda sa istetoviranom ružom na vratu, „skinsi“ i gomila balavaca kojima su napred navedeni životni idol. Okupio ih je zajednički cilj, zadovoljstvo skoro: da mlate slabije, linčuju neistomišljenike. Nekima je božje seksualno ustrojstvo i otadžbina na srcu bila ideja vodilja za „uzimanje stvari u svoje ruke“, dok je drugima to bilo samo puko opravdanje za batinaški pir.

Uz „pobedničku“ pesmu „ubi, ubi, ubi pedera“ koja se doskora završavala sa „Slobodane“ a potom „Koštunice, e, e“, masa željna još akcije „svratila“ je do prostorija Socijaldemokratske unije kol’ko da polupa stakla i uputila se ka SKC-u da na isti način spreči zakazanu tribinu na temu seksualnih sloboda ili već tako nešto.

Sukob sa policijom je tu već bio ozbiljan, potezalo se i dugo oružje, nišanilo „u meso“ ali, srećom, pucalo „u vazduh“. Huligani, koji su se ponašali baš onako kako je studente u protestu opisivala „stara“ RTS, nisu pokazivali strah pred oružjem uvereni da neće biti ozbiljno upotrebljeno. Čak su u jednom trenutku policiji, videvši da je potučena, dozvolili da se povuče „samo“ pod kamenicama. Sveže pristiglo pojačanje je obrnulo „ratnu sreću“ i izgrednici su razbijeni.

Zbog pucnjave su na ulicu izašli žitelji Resavske ulice, tradicionalno opoziciono i građanski orijentisani, da provere „ko to tamo puca“ i ima li kakve veze sa Izručenjem. Posle objašnjenja počinju komentari.

„Ma, mi bi trebalo da ih bijemo“, kaže dobrodržeća komšinica, nekad jedna od boljih „riba“ u kraju. „Pored toliko slobodnih žena oni sa muškarcima! Nas žene treba ‘ono’, bre, ne muškarci muškarce“, ali se i ograđuje: „Pre bih život provela sa homoseksualcem nego jedan dan sa ovim ‘smrdokuranima’ koji ih tuku. Higijena pre svega.“

„Ja sam protiv toga“, ubacuje bakica sa trećeg sprata preko puta. „Protiv koga?“ „Ma, protiv jednih i drugih. Kako mogu samo?“ pita se.

Epilog „fešte“ je tridesetak uhapšenih, od čega jedan broj maloletnika, zbog „ometanja službenog lica u vršenju službene radnje“, četrnaestoro povređenih i mnogo, mnogo bubotaka. Odgovornost organizatora izgreda, iako su se na plakatima potpisali, za televiziju „slikali“ i izjave davali još uvek se ne pominje. Neko uticajan očigledno ih štiti. Treba zapamtiti da je policija bila naoružana „dugim cevima“ umesto, recimo, ranije tako rado upotrebljavanim suzavcem kao i to da ih je bilo premalo za kontrolu situacije.

„Lezbejke nam lupaju šamare, navijači nas nazivaju pederima“, vajka se predsednik pandurskog sindikata. I njima su, izgleda, ljudska prava ugrožena.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
U saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginulo je troje ljudi, radnika fabrike memorijske pene u Rumi.

Hronika

18.октобар 2025. N. M.

Prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice: Troje ljudi poginulo, sedmoro na intenzivnoj nezi

Troje ljudi je poginulo nakon što se autobus sa radnicima firme "Healthcare" prevrnuo kod Sremske Mitrovice. U bolnici je zadržano 39 ljudi, sedmoro je na intenzivnoj nezi

Zdravstvo

17.октобар 2025. I.M.

Vučić: Do kraja 2026. mogla bi da bude dostupna vakcina protiv raka koju razvijaju Rusi

Nakon sastanka sa direktorima ruskih naučnih instituta „Gamaleja“ i Nacionalnog centra za radiologiju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija razvija vakcinu koja bi mogla da pomogne obolelima od raka i da Srbija planira da se priključi tom programu

Promo

16.октобар 2025. R. V.

DigiTalk 2025: Ljudi i ideje koje pomeraju granice

DigiTalk Konferencija – 24–26. oktobar 2025, Hotel Tami Residence, Niš Hard Times. Tough Choices. Important Ideas.

Bivši fudbaler Crvene zvezde Vujadin Savić daje intervju za televiziju

Psihološki portret Vujadina Savića

16.октобар 2025. Dragan Radovančević

Senke prezimena Savić: Priča o svima nama

Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama

Intervju: Katalin Kariko, nobelovka

16.октобар 2025. Nada Donati

Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne nagradama

“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure