img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Japanska industrija posle cunamija

Cena postaje skuplja

20. april 2011, 18:19 Marija Vidić
Copied

Cunami nije opustošio samo japansku industriju već je i dobrim delom uzdrmao svetsku ekonomiju. Pretpostavlja se da će zastoj u japanskim fabrikama, u najmanju ruku, izazvati kratkoročne nestašice nekih proizvoda, ali i zaustaviti uobičajeni pad cena elektronike

Poznavaoci računarske industrije tvrde da su praktično sve vodeće svetske kompanije koje prave matične ploče u nekom trenutku pokušale da proizvodnju pojedinih delova koji se izrađuju u Japanu – presele u Kinu. Nisu oni izmislili toplu vodu, niti su jedini probali da uštede – u Kini se gotovo sve pravi višestruko brže i mnogostruko jeftinije u odnosu na druge države. To naročito važi za računarsku i, uopšte, tehničku opremu.

foto: reuters

No, ubrzo su se ove kompanije – jedna za drugom – predomislile: kupci su počeli masovno da se žale jer su se na njihovim matičnim pločama za veoma kratko vreme sušili elektroliti u kondenzatorima – tečna jedinjenja čiji je zadatak da provode struju. A kako su se elektroliti sušili, matične ploče su „crkavale“ pre isteka garantnog roka.

Problem čak nije bio ni samo sušenje elektrolita – kondenzatori iz nekih serija lošijeg kvaliteta su procureli, a drugi su uspeli čak i da eksplodiraju. Proizvođači matičnih ploča su tako shvatili da im je jeftinije da prestanu da štede. Ponovo su počeli da koriste isključivo japanske kondenzatore – prosto, tamo se prave mnogo kvalitetniji. Pošto su postepeno vraćale kredibilitet, kompanije su na kondenzatorima zasnovale čak i deo svoje PR strategije: „Naše ploče su kvalitetne – elektroliti su iz Japana“.

Daleko od toga da je ovaj primer usamljen, naročito u industriji takozvane potrošačke elektronike. Zato cunami – kada je zatvorio ogroman broj fabrika u Japanu – nije opustošio samo lokalnu industriju već je dobrim delom uzdrmao i svetsku ekonomiju. Mada se niko još ne usuđuje da sa sigurnošću predviđa kakve će posledice biti, pretpostavlja se da će zastoj u japanskim fabrikama, u najmanju ruku, zaustaviti uobičajeni pad cena elektronike. Moglo bi da dođe i do deficita nekih proizvoda, ali o tome je još rano govoriti.

S druge strane, neke zemlje bi mogle čak da iz čitave situacije izvuku korist. Kineske kompanije koje sklapaju proizvode od komponenti sa raznih strana sveta, sada su se susrele s ovim problemom. Postalo je teško nabaviti japanske komponente (poput pomenutih kondenzatora), pa su se proizvođači potrošačke elektronike okrenuli alternativnom rešenju, odnosno drugim državama – ponajviše Južnoj Koreji. Pojedini analitičari tvrde da je to ipak samo privremeno rešenje. Problem je, po njima, već očigledan jer su maloprodajne cene pojedinih proizvoda počele da rastu, umesto da padaju.

Proizvođači LCD-ova takođe su imali problema. Panasonik i Tošiba prijavili su manje kvarove u fabrikama, ali su najavili i brz oporavak. Zbog problema u njihovim postrojenjima posebno strahuju proizvođači pametnih mobilnih telefona, čije je poslovanje sada na vrhuncu.

Slično se dešava i u auto-industriji. Japansko udruženje proizvođača automobila procenilo je da je od 11. marta, kada su zemlju zadesili zemljotres i cunami, do danas auto-industrija proizvela oko 500.000 automobila manje nego što je planirano.

Pored toga što su neke fabrike razrušene, najveći problem je doći do delova. Kompanija Tojota objavila je u ponedeljak 18. aprila da je konačno nastavila proizvodnju u svim pogonima. Od ukupno 18 linija za sklapanje automobila, samo tri su za ovo vreme radile, a sve ostale pokrenute su u ponedeljak. „Proizvodnja u fabrikama umanjena je za 50 odsto usled nedostatka auto-delova“, saopštili su predstavnici Tojote.

U Hondi prognoziraju da će se stanje pogoršavati jer je potrebno još neko vreme da se obnove uništene fabrike auto-delova. I Nisan je privremeno zaustavio proizvodnju u nekim fabrikama.

Međutim, kada se podvuče crta, izgleda da stvar neće biti toliko crna. Iako se uglavnom suzdržavaju od pominjanja brojki, neki analitičari predviđaju da auto-industrija u 2011. godini neće porasti 12 procenata, koliko je prvobitno najavljivano, već šest.

Ostali samo kažu da će biti još gore, pre nego što bude bolje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: Da li će FIFA kazniti Argentinu zbog transparenta na utakmici sa Engleskom

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Povodom izložbe

15.jul 2026. Vojislava Crnjanski Spasojević

Jergovićev orah i minđuše Slavenke Drakulić

Četrdesetak umetnika, novinara i aktivista doniralo je po jedan predmet i sećanje koje budi, a vezuje ih za devedesete. Tako je nastala izložba Devedesete, lično

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure