img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Japanska industrija posle cunamija

Cena postaje skuplja

20. april 2011, 18:19 Marija Vidić
Copied

Cunami nije opustošio samo japansku industriju već je i dobrim delom uzdrmao svetsku ekonomiju. Pretpostavlja se da će zastoj u japanskim fabrikama, u najmanju ruku, izazvati kratkoročne nestašice nekih proizvoda, ali i zaustaviti uobičajeni pad cena elektronike

Poznavaoci računarske industrije tvrde da su praktično sve vodeće svetske kompanije koje prave matične ploče u nekom trenutku pokušale da proizvodnju pojedinih delova koji se izrađuju u Japanu – presele u Kinu. Nisu oni izmislili toplu vodu, niti su jedini probali da uštede – u Kini se gotovo sve pravi višestruko brže i mnogostruko jeftinije u odnosu na druge države. To naročito važi za računarsku i, uopšte, tehničku opremu.

foto: reuters

No, ubrzo su se ove kompanije – jedna za drugom – predomislile: kupci su počeli masovno da se žale jer su se na njihovim matičnim pločama za veoma kratko vreme sušili elektroliti u kondenzatorima – tečna jedinjenja čiji je zadatak da provode struju. A kako su se elektroliti sušili, matične ploče su „crkavale“ pre isteka garantnog roka.

Problem čak nije bio ni samo sušenje elektrolita – kondenzatori iz nekih serija lošijeg kvaliteta su procureli, a drugi su uspeli čak i da eksplodiraju. Proizvođači matičnih ploča su tako shvatili da im je jeftinije da prestanu da štede. Ponovo su počeli da koriste isključivo japanske kondenzatore – prosto, tamo se prave mnogo kvalitetniji. Pošto su postepeno vraćale kredibilitet, kompanije su na kondenzatorima zasnovale čak i deo svoje PR strategije: „Naše ploče su kvalitetne – elektroliti su iz Japana“.

Daleko od toga da je ovaj primer usamljen, naročito u industriji takozvane potrošačke elektronike. Zato cunami – kada je zatvorio ogroman broj fabrika u Japanu – nije opustošio samo lokalnu industriju već je dobrim delom uzdrmao i svetsku ekonomiju. Mada se niko još ne usuđuje da sa sigurnošću predviđa kakve će posledice biti, pretpostavlja se da će zastoj u japanskim fabrikama, u najmanju ruku, zaustaviti uobičajeni pad cena elektronike. Moglo bi da dođe i do deficita nekih proizvoda, ali o tome je još rano govoriti.

S druge strane, neke zemlje bi mogle čak da iz čitave situacije izvuku korist. Kineske kompanije koje sklapaju proizvode od komponenti sa raznih strana sveta, sada su se susrele s ovim problemom. Postalo je teško nabaviti japanske komponente (poput pomenutih kondenzatora), pa su se proizvođači potrošačke elektronike okrenuli alternativnom rešenju, odnosno drugim državama – ponajviše Južnoj Koreji. Pojedini analitičari tvrde da je to ipak samo privremeno rešenje. Problem je, po njima, već očigledan jer su maloprodajne cene pojedinih proizvoda počele da rastu, umesto da padaju.

Proizvođači LCD-ova takođe su imali problema. Panasonik i Tošiba prijavili su manje kvarove u fabrikama, ali su najavili i brz oporavak. Zbog problema u njihovim postrojenjima posebno strahuju proizvođači pametnih mobilnih telefona, čije je poslovanje sada na vrhuncu.

Slično se dešava i u auto-industriji. Japansko udruženje proizvođača automobila procenilo je da je od 11. marta, kada su zemlju zadesili zemljotres i cunami, do danas auto-industrija proizvela oko 500.000 automobila manje nego što je planirano.

Pored toga što su neke fabrike razrušene, najveći problem je doći do delova. Kompanija Tojota objavila je u ponedeljak 18. aprila da je konačno nastavila proizvodnju u svim pogonima. Od ukupno 18 linija za sklapanje automobila, samo tri su za ovo vreme radile, a sve ostale pokrenute su u ponedeljak. „Proizvodnja u fabrikama umanjena je za 50 odsto usled nedostatka auto-delova“, saopštili su predstavnici Tojote.

U Hondi prognoziraju da će se stanje pogoršavati jer je potrebno još neko vreme da se obnove uništene fabrike auto-delova. I Nisan je privremeno zaustavio proizvodnju u nekim fabrikama.

Međutim, kada se podvuče crta, izgleda da stvar neće biti toliko crna. Iako se uglavnom suzdržavaju od pominjanja brojki, neki analitičari predviđaju da auto-industrija u 2011. godini neće porasti 12 procenata, koliko je prvobitno najavljivano, već šest.

Ostali samo kažu da će biti još gore, pre nego što bude bolje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Leto,

Toplotni talas

29.jul 2026. I.M.

Evropa ulazi u još jedan ekstremni toplotni talas ovog leta

Prema najnovijim prognozama, kraj jula i početak avgusta obeležiće novi talas ekstremnih vrućina koji će zahvatiti veliki deo Evrope. Najteža situacija očekuje se u Španiji, Portugalu, Francuskoj i Italiji

stanovi

Iz njuzletera

29.jul 2026. Sonja Ćirić

Šta sve čovek čuje kad su otvoreni prozori

Kroz prozor jednog čuburskog stana ne možete da prečujete prolaznike koji pričaju o holesterolu, Vučiću, opanjkavaju poznanike ili planiraju da prevare sistem, a možda i nešto gore

Redakcija

28.jul 2026. R. V.

Stižu dvobroj „Vremena“ i poklon-članak za sve!

„Vreme“ ovog četvrtka (30. jul) izlazi kao dvobroj, a to znači više dobrih tekstova za iste pare

CERN

Ekspo 2027

28.jul 2026. A.I.

CERN potvrdio učešće na specijalizovanoj izložbi u Beogradu

Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) će na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 u Beogradu imati sopstveni izložbeni prostor

Reno beli parkiran ispred kuće

Automobilska industrija

28.jul 2026. A.I.

„Dizelgejt“: Zašto je protiv Renoa pokrenut krivični postupak

Prvo je Folksvagen uhvaćen da vara sa emisijama izduvnih gasova. Sada je u okviru afere „dizelgejt“ u Francuskoj pokrenut krivični postupak i protiv Renoa. Tužbe su teške više desetina milijardi evra

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure