img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Japanska industrija posle cunamija

Cena postaje skuplja

20. април 2011, 18:19 Marija Vidić
Copied

Cunami nije opustošio samo japansku industriju već je i dobrim delom uzdrmao svetsku ekonomiju. Pretpostavlja se da će zastoj u japanskim fabrikama, u najmanju ruku, izazvati kratkoročne nestašice nekih proizvoda, ali i zaustaviti uobičajeni pad cena elektronike

Poznavaoci računarske industrije tvrde da su praktično sve vodeće svetske kompanije koje prave matične ploče u nekom trenutku pokušale da proizvodnju pojedinih delova koji se izrađuju u Japanu – presele u Kinu. Nisu oni izmislili toplu vodu, niti su jedini probali da uštede – u Kini se gotovo sve pravi višestruko brže i mnogostruko jeftinije u odnosu na druge države. To naročito važi za računarsku i, uopšte, tehničku opremu.

foto: reuters

No, ubrzo su se ove kompanije – jedna za drugom – predomislile: kupci su počeli masovno da se žale jer su se na njihovim matičnim pločama za veoma kratko vreme sušili elektroliti u kondenzatorima – tečna jedinjenja čiji je zadatak da provode struju. A kako su se elektroliti sušili, matične ploče su „crkavale“ pre isteka garantnog roka.

Problem čak nije bio ni samo sušenje elektrolita – kondenzatori iz nekih serija lošijeg kvaliteta su procureli, a drugi su uspeli čak i da eksplodiraju. Proizvođači matičnih ploča su tako shvatili da im je jeftinije da prestanu da štede. Ponovo su počeli da koriste isključivo japanske kondenzatore – prosto, tamo se prave mnogo kvalitetniji. Pošto su postepeno vraćale kredibilitet, kompanije su na kondenzatorima zasnovale čak i deo svoje PR strategije: „Naše ploče su kvalitetne – elektroliti su iz Japana“.

Daleko od toga da je ovaj primer usamljen, naročito u industriji takozvane potrošačke elektronike. Zato cunami – kada je zatvorio ogroman broj fabrika u Japanu – nije opustošio samo lokalnu industriju već je dobrim delom uzdrmao i svetsku ekonomiju. Mada se niko još ne usuđuje da sa sigurnošću predviđa kakve će posledice biti, pretpostavlja se da će zastoj u japanskim fabrikama, u najmanju ruku, zaustaviti uobičajeni pad cena elektronike. Moglo bi da dođe i do deficita nekih proizvoda, ali o tome je još rano govoriti.

S druge strane, neke zemlje bi mogle čak da iz čitave situacije izvuku korist. Kineske kompanije koje sklapaju proizvode od komponenti sa raznih strana sveta, sada su se susrele s ovim problemom. Postalo je teško nabaviti japanske komponente (poput pomenutih kondenzatora), pa su se proizvođači potrošačke elektronike okrenuli alternativnom rešenju, odnosno drugim državama – ponajviše Južnoj Koreji. Pojedini analitičari tvrde da je to ipak samo privremeno rešenje. Problem je, po njima, već očigledan jer su maloprodajne cene pojedinih proizvoda počele da rastu, umesto da padaju.

Proizvođači LCD-ova takođe su imali problema. Panasonik i Tošiba prijavili su manje kvarove u fabrikama, ali su najavili i brz oporavak. Zbog problema u njihovim postrojenjima posebno strahuju proizvođači pametnih mobilnih telefona, čije je poslovanje sada na vrhuncu.

Slično se dešava i u auto-industriji. Japansko udruženje proizvođača automobila procenilo je da je od 11. marta, kada su zemlju zadesili zemljotres i cunami, do danas auto-industrija proizvela oko 500.000 automobila manje nego što je planirano.

Pored toga što su neke fabrike razrušene, najveći problem je doći do delova. Kompanija Tojota objavila je u ponedeljak 18. aprila da je konačno nastavila proizvodnju u svim pogonima. Od ukupno 18 linija za sklapanje automobila, samo tri su za ovo vreme radile, a sve ostale pokrenute su u ponedeljak. „Proizvodnja u fabrikama umanjena je za 50 odsto usled nedostatka auto-delova“, saopštili su predstavnici Tojote.

U Hondi prognoziraju da će se stanje pogoršavati jer je potrebno još neko vreme da se obnove uništene fabrike auto-delova. I Nisan je privremeno zaustavio proizvodnju u nekim fabrikama.

Međutim, kada se podvuče crta, izgleda da stvar neće biti toliko crna. Iako se uglavnom suzdržavaju od pominjanja brojki, neki analitičari predviđaju da auto-industrija u 2011. godini neće porasti 12 procenata, koliko je prvobitno najavljivano, već šest.

Ostali samo kažu da će biti još gore, pre nego što bude bolje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Brajan Džonson

Zdravlje

07.јул 2026. B. B.

„Čovek koji želi da živi večno“ boluje od neizlečive autoimune bolesti

Brajan Džonson, koji zbog svoje ekstremne zdravstvene rutine važi za „čoveka koji želi da živi večno“, otkrio je da ima autoimunu bolest za koju smatra da su odgovorne zaslađene žitarice, gazirana pića i brza hrana koju je ranije konzumirao

Srpski teniser Novak Đoković

Tenis

07.јул 2026. I.C.

Đoković protiv Ože-Alijasima za polufinale Vimbldona

Meč između Novaka Đokovića i trinaest godina mlađeg kanadskog tenisera Feliks Ože-Alijasima zakazan je za danas, 7. jula, od 16.30 sati. Do sada su se sastajali dva puta i skor je 1:1.

Brazil

Svetsko prvenstvo u fudbalu

06.јул 2026. I.M.

Nejmar se povlači iz reprezentacije: Od četiri fudbalske legende na SP ostali još Mesi i Ronaldo

Nejmar je završio reprezentativnu karijeru nakon poraza Brazila od Norveške u osmini finala Ssvetskog prvenstva u fudbalu. U suzama se na MetLajfu oprostio od „Selesaa“ kao najbolji strelac u istoriji Brazila. Njegovim odlaskom, od fudbalskih legendi u igri su ostali samo Mesi i Ronaldo

Robot čita njigu - AI

Veštačka inteligencija

06.јул 2026. Isidora Cerić

AI kompanije masovno kupuju knjige da bi obučavale jezičke modele, a potom ih uništavaju

Hiljade retkih knjiga nestaje iz evropskih antikvarnica jer ih kompanije koje su povezane sa razvojem alata veštačke inteligencije masovno kupuju i skeniraju da bi obučavale nove AI modele. Potom ih fizički uništavaju

Biciklista Pol Seksas

Biciklizam

04.јул 2026. Milenko Janjić

Da li će se trofej mitskog Tur d Fransa vratiti u domovinu

Pol Seksas, 19-godišnjak rodom iz Liona, pokušaće da učini nešto što već dugo vremena deluje nedostižno - da vrati trofej Tur d Fransa u domovinu

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure