Tačno u 17 h upali se ulična rasveta, u susret defileu krenu gospodin u kratak beli rukav, vitez, akademik i svetski prvak u kuvanju čorbe, oko vrata mu bejaše identifikacija, koja padala po crnoj kravati sa desne bele prugice, na koju ćirilično pisalo, Predsednik opštine
Naslov, i podnaslov, bili bi dovoljni da istaknu sav sadržaj i kvalitet 35. Čobanskih dana, te njihov nemerljiv grande doprinos afirmaciji kulture i tradicije, jerbo ih je, kao takve, podržalo i Ljajićevo ministarstvo, Odsek turizam. No, ovo je duža forma, pa će biti mesta za jošte kvaliteta, i jošte tradicije. Dakle, nedelja, Petrovdan, poslednji, završni dan Čobanskih dana. U centru Kosjerića hotel, pun gostiju i učesnika. Tu i Skrapež, na uređenom plus travnatom keju demonstrativno sečenje balvana „Stil“ testerama. Reporter prođe i glavnom ulicom, nekoliko kafana, kafića, štand sa voće i domaći kolači. I to sve.
DIZANJE LETVICE: Na keju trebalo počnu Čobanske sportske igre, razno skakanje i bacanje, satnica već odmakla, tu i takmičari, ali, sve se nešto čeka. Kad, pristigoše dvojica, jedan u crnu, drugi u plavu majicu, i sve ližući sladoled namestiše letvu za skakanje uvis, tačno na 119 cm. Ne bilo sumnje, neka zvanična lica, jedan iz organizacije potvrdi, to su opštinski službenici. Sudija uze proziva, učesnici skaču, opštinski službenici dižu letvu. Pobedi jedan sa preskočenih 128 cm. Novinar uze ‘oda, vidi šta ima još od taj program i sadržaji, pa uze upiše tri tezge sa med, šatorče sa ogledala, gde bili i oni magneti sa etno motivima, pa jošte jednu tezgu sa ogledala, plus drveni poslužavnici, neku metalnu mašinu za kuvanje i pečenje kukuruza, zeleni plastični sto, na karton kutiji od banana, pun šajkača na koje bejahu kokarde, te haubu „golfa“ na koju bilo preko svega, pleteni baloni, džemperi, drveni svećnjaci, svirale, podmetači, metle, čiviluci i ofingeri… Preko puta bile tezge, dve, sa narodna jela, pasulj, uštipci, još pasulja i uštipaka, na kraju toga svega bina, ispred nekoliko redova klupa, kola Hitne pomoći.
…i jedna od disciplina, navlačenje konopca
Reporter se vrati na kej do Čobanskih disciplina, stiglo se do nadvlačenja konopca, ona dvojica opštinskih službenika, u crnu i plavu majicu, sve su držali pod kontrolom. Novinar nastavi sa pos’o, od sve pasulja na štand sa narodna jela, ostalo samo nešto pite i sitnih kolača, rekoše, sve pojeo narod. Izlagači ženskog roda se predstaviše, stigli iz Rekovca, kolima Hitne pomoći, kola im dala opština. Do Rekovac štanda tezga sa mnogo neke umetnosti, prisutna gospođa uze pokaziva, vezeno jeleče, pa vez Živela kraljeva porodica, sliku na kojoj episkop Rakita. Gospođa uze kaže sve što treba, „Etno radionica Ana“, sa Ibarske magistrale, Udruženje umetnika iz Lazarevca, ona je Slađana Đurić, imaju tri povelje od patrijarha, pa pokaza sliku sa episkop Rakita, Kosovo vez, koji lično vezla, „ovo je Kosovo, naša zemlja, ovde su manastiri koji su spaljeni, sama nacrtala i rukom izradila“. Slađana pokaza i original diplomu od ambasadora Konuzina, koju dobili za tradiciju, imaju puno pehara i diploma, uze pokaže izvezenog vojvodu Mišića, to je tehnika slikarski bod, sa tim učestvovala na konkursu za suvenir Lazarevca, poništen konkurs, šta da kaže, sve politički, de ima da ne valja Vojvoda…
Kad upisa tezgu sa liciderska srca i svilene bombone, izloženu poljoprivrednu mehanizaciju, motokultivatore i kosačice, dodade pletene balone i stolice, novinar krenu dalje u program i bogate sadržaje. Na kraju glavne ulice, gore pod brdom, stadoše da se okupljaju učesnici za Svečani defile, tačno u 17h upali se ulična rasveta, s druge strane, pa tom glavnom ulicom, u susret im krenu izrazito dominantan gospodin u belu košulju kratkih rukava. Rekoše da to predsednik opštine, SNS Milijan Stojanić, svetski prvak u kuvanju čorbe, u jednom loncu skuv’o 10.000 litara, vitez i akademik kulinarstva, u biografiji mu piše da ima devet knjiga, 4000 zaštićenih jela, iako zlobnici vele da ima samo sedam razreda osnovne škole, Milijan tvrdi da ima Ekonomski fakultet u Subotici, te da sprema doktorat u Budimpešti. Gospodin Milijan je lako koračao prema defileu, preko crne kravate, sa ukoso belim prugicama, padala je – za one koji imaju dilemu, koji bi rekli, idi begaj – identifikacija na koju velikim ćiriličnim slovima pisalo, Predsednik opštine.
RUKE POZADI: Predsednik Milijan se zaustavi kod „Božović“ kafića, ispred koga bio sto sa pogaču i još toga domaćinstva Stanišić, defile stade kod predsednik, primakoše se deca sa bele kuvar kapice, primakoše se trubači, ženskinje oko predsednik udari u sitan vez. Nastavi se defile, predsednik stade srdačno i predsednički maše i pozdravlja, to uze odmiče, na kraju se priključi i predsednik sa svoju pratnju, iza njega beše samo muzika, i crveno-žuti vozić.
Defile stiže do onu binu na livadi, sve uze da se raspoređuje, opazimo da Predsednik – u predsednički stav, sa ruke pozadi, identifikacija Predsednik napred – daje izjavu za RTS, priključimo se, uhvatimo da veli, Čobanijada je pokazala da ima veliki broj prijatelja, bez sponzora ne bi mogli da izvedu… manifestacija je odlično koncipirana da očuva tradiciju, kao predsednika to ga raduje, tradicija je da se prenosi sa kolena na koleno, oni to pokazuju na najbolji mogući način, imaju i program sa pevačkim grupama, ponosni su na to, trudiće se da to bude veće…
Uze i reporter „Vremena“ pita pitanje, predsednik Milijan iz konobarskog ruke iza leđe stava stade pod voljno, na levoj ruci sat, iznad skoro izbledela JNA tetovaža iz 1973, uze odgovori da od Ljajić ministarstva dobili 500.000 dinara, po konkursu, jer njihova uloga i jeste da oplemenjuju i podržavaju. Onda opriča da predsednik tri godine, našli velike gubitke, ali, iako bile poplave, zemnjotresi, iako tuko grad, sve sanirali. Pa, nepitan, reče da se provlači da Kosjerić, kao miljenik vlasti, dobio 46 miliona dinara, to nije tačno, to samo žele da oblate Vučića, opština Kosjerić je, na ime transfera sredstava, u poslednjih 15 godina, oštećena za milijardu, dobili su samo oni što im i pripada… Na manifestaciju pozvali nekoliko političkih ličnosti, prvo ministra Ljajića, kome to i pripada, međutim, znaju kakva je situacija posle pokušaja atentata na Vučića, nisu se ni nadali da će neko doći, hvala im što su finansijski pomogli… tu im je Miljko Ristić, direktor KCS, njegov lično prijatelj, koji je velikom broju građana Kosjerića spasao živote…
Sa bine dunuše trubači, neko ženskinje u narodnim nošnjama oplete kolo ispred, organizator zamoli sve učesnike programa da prođu sa desne strane. Pojaviše se voditelj i voditeljka, Dobro došli na 35. Čobanske dane, zahvališe se Ministarstvu, sponzorima, rekoše da slične manifestacije imaju mnoge evropske zemlje, da i Kosjerić pripada velikoj evropskoj porodici integrisanih područja, koja daju doprinos prezentaciji kulture i nacionalnih osobenosti… Muški voditelj pozva predsednika Opštine, i predsednika Organizacionog odbora, gospodina Milijana Stojanića, da se obrati. Izađe Milijan gospodin, sa onu Predsednik identifikaciju, pa se reče kano akademik i budući doktor: Dragi prijatelji, čast mi je i zadovoljstvo da u ime lokalne samouprave sviju vas pozdravim… Treba da budemo ponosni da ima mladih koji će nastupiti, i koji će s kolena na koleno prenositi ove divne zvuke pesama koje će se oriti… Voditelji najaviše prvog učesnika sa pesmom Vezla Jana zlatne grane, prvi učesnik prvo probesedi da na svaki način pozdravlja ovu priču o pravoslavlju i porodici, Srbi da se okrenu svome pragu, i neće biti problema, pa tek onda viknu, Vezla Janaaa… Po rasporedu javiše se ostali učesnici, bi i Za goricom vodica, na vodici curica, belo lice umiva… reporter uslika momke iz Užica, koji čekali nastup, devojke koje u konkurenciji za Najlepšu čobanicu. Sve se nastavi numerom, Da l’ da ga ljubim, da l’ da ga budim, il pesmu da mu pojem…
Dan uze odmiče, s druge strane Skrapeža drugi sadržaji. U jedinoj šatri muzika na pauzi, preko puta nje niz vašarskih tezgi sa donji veš i razne plastika đinđuve. U glavnoj ulici pred jednim objektom drma, gosti za stolovima na trotoaru, harmonika u objektu, a pevač u vratima, Ako me nema do pola noći/ zatvori vrata, neću ti doći…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Dubrovniku je u ponedeljak temperatura mora dostigla 29,5 stepeni. Ništa bolje nije ni u Crnoj Gori i Grčkoj. Posledice previsoke temperature mora je da ima sve manje ribe, a sve više meduza
Nekada su tu boravili Elizabet Tejlor i Ričard Barton, Sofija Loren, Kirk Daglas, Bobi Fišer i Tito i Jovanka. Ovo ostrvo je ugostilo i porodicu Bekam, a na njemu se venčao Novak Đoković. Ipak, četiri godine zaredom, čuveno odmaralište „Sveti Stefan“ u Crnoj Gori je zakatančeno
Nemački bivši vozač Formule 1 Ralf Šumaher, brat legendarnog Mihaela Šumahera, na društvenim mrežama objavio je fotografiju sa svojim ljubavnim partnerom Еtjenom i javno prizano da je homoseksualac
Rukovodstvo Fudbalskog saveza Srbije je na telefonskoj sednici jednoglasno donelo odluku da Dragan Stojković Piksi ostane selktor fudbalske reprezentacije
Kako je medijski magnat odvratio gledaoce od filma koji ga pokazuje u negativnom svetlu, kako je zbog jedne lepe žene u cvetnoj haljini Felini snimio film o paparacu, zašto je Bernstin poklonio Hofmanu svoj sat i slični detalji, deo su važne studije Sanje Domazet i Maje Vukadinović Novinarstvo i film, u kojoj analiziraju ta dva osnovna stuba demokratskih sloboda
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!