img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Igre XXXIII Olimpijade (2)

Apatridi na vrhu Olimpa

24. јул 2024, 21:17 Nebojša Broćić
foto: olympics.com
PARIZ: Ovogodišnji izbeglički tim
Copied

U defileu na otvaranju Olimpijskih igara, odmah posle predstavnika Grčke, pojaviće se izbeglički tim. “Izbeglički tim je simbol nade za sve izbeglice u svetu. On je podsetnik svima nama na važnost solidarnosti, saosećanja i mira”, izjavio je predsednik MOK-a Tomas Bah

Postoji podatak na koji su ljudi iz Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK), veoma uticajne i moćne organizacije, posebno ponosni. Naime, MOK u svom sastavu ima 206 članica, što je trinaest više nego što ih imaju Ujedinjene nacije. Praktično ne postoji zemlja ili teritorija na svetu koja nije zastupljena u MOK-u. A ipak, sportisti u jednoj grupi od više od 100 miliona ljudi doskora nisu mogli da učestvuju na Olimpijskim igrama.

Broj izbeglih i prognanih u svetu rastao je ubrzano poslednjih godina i 2023. je premašio pomenuti broj. Među njima je bio i veliki broj sportista, pa je MOK 2015. godine doneo hvale vrednu odluku da se formira Olimpijski izbeglički tim kako bi se pružila prilika sportistima bez zemlje da se takmiče na najvećoj sportskoj sceni, ali i dodatno skrenula pažnja na globalnu izbegličku krizu i pokazala solidarnost i podrška milionima izbeglica širom sveta.

Hiljade sportista širom sveta žrtve su ne samo ratova, već i diktatorskih režima, drakonskih anticivilzacijskih zakona i političkih progona u svojim zemljama. U haosu i buci ratova za teritorije i nametanju religioznih i ideoloških zatucanosti, želja pojedinca da nastavi sa normalnim životom ne samo da nije poželjna, već se tretira kao pretnja. Zato među članovima Izbegličkog tima na Olimpijadi većina sportista nije izbegla pred međunarodnim sukobima, već su žrtve progona režima u sopstvenim zemljama.

Izbeglički tim je prvi put učestvovao na Olimpijadi u Rio de Žaneiru 2016. godine sa deset sportista iz Etiopije, Južnog Sudana, Sirije i DR Konga, koji su se takmičili u tri discipline. Iako nisu postigli veće uspehe ili osvojili medalje, njihov nastup je bio ocenjen kao izuzetno važan simbol globalne solidarnosti.

Na Olimpijadi u Tokiju 2021. godine tim je bio veći, činilo ga je 29 sportista, dok se na Olimpijadi u Parizu ove godine očekuje nastup izbegličkog tima koji će brojati 37 sportista iz 12 različitih zemalja – Kube, Sirije, Južnog Sudana, Demokratske republike Kongo, Eritreje, Irana, Avganistana, Venecuele i drugih. Oni su se kvalifikovali za takmičenja u različitim sportovima uključujući atletiku, plivanje, džudo, tekvondo i biciklizam. O značaju koji ovom timu pridaje Međunarodni olimpijski komitet govori i detalj iz protokola otvaranja Igara, po kome će se u defileu sportisti iz ovog tima pojaviti na samom početku, odmah posle predstavnika Grčke. Predsednik MOK-a Tomas Bah izjavio je nedavno: “Izbeglički tim je simbol nade za sve izbeglice u svetu. On je podsetnik svima nama na važnost solidarnosti, saosećanja i mira”.

Verovatno najpoznatija sportiskinja iz Izbegličkih timova na poslednjim Olimpijadama je Jusra Mardini, plivačica iz Sirije. Ona i njena sestra Sara odlučile su da pobegnu iz Damaska u avgustu 2015. Stigle su do Libana odakle su sa još 18 migranata krenule čamcem ka Grčkoj. Nakon što je motor na čamcu prestao da radi, Jusra, Sara i još dvoje ljudi ušli su u vodu i gurali čamac više od tri sata dok nisu stigli do ostrva Lezbos. Nakon toga su pešice putovali kroz Evropu do Nemačke, gde su se u septembru 2015. nastanili u Berlinu. Po tom događaju, nekoliko godina kasnije snimljen je film Plivači. Jusra je nastupila u takmičenjima u plivanju na Olimpijadama u Riju 2016. i Tokiju 2021. godine. Danas je aktivna i kao ambasador dobre volje UNHCR-a.

Životne priče članova ovogodišnjeg tima za Olimpijadu u Parizu, posebno sagledane u celini, daju nam jasan uvid kako u ozbiljnost izbegličke krize koja se ne smiruje, tako i u odlučnost i neobičnu hrabrost njenih aktera. Farzad Mansuri se takmičio za Avganistan na Olimpijskim igrama u Tokiju u tekvondou. Bio je nosilac avganistanske zastave na ceremoniji otvaranja, ali će se na svojim drugim Igrama sada takmičiti kao izbeglica. Ubrzo nakon Tokija, u leto 2021. pobegao je iz Avganistana samo sa sportskom opremom kao prtljagom, usred desetina hiljada koji su pokušavali da se ukrcaju na letove za evakuaciju kada su se talibani vratili na vlast. Njegov kolega iz tekvondo reprezentacije Mohamed Jan Sultani tog dana je poginuo u bombaškom napadu samoubice na aerodromu u Kabulu. “Bio je zaista težak trenutak kada sam čuo da sam izgubio prijatelja”, rekao je Mansuri. “Sada se zaista nadam da možemo naći mir u mojoj zemlji i širom sveta.”

Mnogi sportisti izbeglice kažu da su zahvaljujući sportu uspeli da se izbore sa izazovima života u izbeglištvu. Iman Mahdavi je bio sedmostruki nacionalni juniorski šampion u rvanju kada je napustio Iran 2020. godine, stigavši u Italiju preko Turske. “Kada sam postao izbeglica, rvanje je bilo jedina nada za mene. U početku nisam mogao da treniram u klubovima, pa sam počeo da trčim da bih ostao aktivan, da bih se nosio sa stresom.” Arap Sibgatulah, koji je bio u omladinskoj džudo reprezentaciji Avganistana pre nego što je pobegao iz Kabula, putovao je kroz 13 zemalja, uglavnom pešice nakon sumraka, pokušavajući da ostane u fizičkoj formi, ali strahujući da se više nikada neće takmičiti. Dobio je azil u Nemačkoj. “Ovaj tim je poruka nade”, rekao je on. Za bokserku Cindi Ngambu, koja ne može da se vrati u Kamerun jer je homoseksualka, što je i dalje krivično delo u toj zemlji, veruje se da će postati prva sportistkinja koja će osvojiti medalju za izbeglički tim. Cindi Ngamba, koja je diplomirala kriminologiju u Velikoj Britaniji, govori o svojim očekivanjima: “Idemo tamo kao jedinstven tim, kao porodica i nadam se da će izbeglice širom sveta moći da nas pogledaju i budu motivisani da vide sebe za par godina i veruju u ono što mogu da postignu”. Igračica badmintona Dorsa Iavarivafa napustila je Iran sa svojom majkom sa 14 godina i sada studira sportske nauke na Univerzitetu Midlseks. Otac ju je upoznao sa badmintonom, ali je donedavno nikada nije gledao kako igra u javnosti zbog pravila u Iranu koja razdvajaju muškarce i žene u sportu. Poručila je svim raseljenim sportistima: “Nastavite da trenirate, nikada ne odustajte”.

Naravno, kada se Olimpijske igre završe, članovi Izbegličkog tima će nastaviti sa svojim životima u egzilu spremajući se za naredna takmičenja. Uspehe drugih sportista njihove zemlje će, očekivano, koristiti za ispunjenje sopstvenih interesa i predstavljati ih kao trijumf nacije. Ipak, priče sportista u izbeglištvu ostaće kao podsetnik da u sportu, kao i u životu, iza svakog rezultata stoje talenat i rad izuzetnih pojedinaca, a da su kolektivi i kolektivizam gotovo uvek samo prepreka. U svetu gde sport previše često služi tzv. nacionalnim interesima i rešavanju kolektivnih frustracija i trauma, hrabrost i istrajnost progonjenih i izbeglih ljudi iz Olimpijskog izbegličkog tima, koji su našli način da nastave da se bore za svoje pravo na normalan život, ne donosi samo nadu drugim izbeglicama, žrtvama progona i ratova, već ujedno predstavljaju i mali trijumf individualizma i prava na lični izbor.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Jubilej

04.јун 2025. Jelena Janić Ljubisavljević

Pančevac između nestanka i opstanka

Uskoro će se navršiti 90 godina koliko preko Pančevačkog mosta, s jedne na drugu stranu Dunava, prelaze ljudi. Oni bez njega ne mogu. Bilo bi dobro da ga rekonstruišu pre nego što se pod njima ne obruši

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Povezane vesti

Igre XXXIII Olimpijade (1)

24.јул Robert Čoban

Gradonačelnica u Seni, surferi na Tahitiju…

Na XXXIII LOI premijerno će se održati olimpijsko takmičenje u brejkdensu, prvi put posle 100 godina biće dozvoljeno plivanje u Seni, jedriće se u Marselju, surfovati na talasima Tihog okeana na Tahitiju u Francuskoj Polineziji, a biće to i prve Igre u proteklih 40 godina na kojima ne učestvuje jedna od stalnih članica Saveta bezbednosti UN što dovoljno govori o tome gde se svet nalazi 35 godina od pada Berlinskog zida

Igre XXXIII Olimpijade (3)

24.јул Bojana Šumonja

U Parizu učestvuje i politika

Na olimpijskim igrama u antici slavu su sticali pobednik, njegova porodica i rodni grad. U modernim se, od početka, nadmeću države. I njihova politika

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure