img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Beograd na moru

Aligator u Jadranu

23. jun 2005, 05:55 Ozren Tošić
Copied

Jedrenje je kao da se u odelu tuširate ledenom vodom, usput cepajući novac

Počelo je prošle zime na Jahorini gde sam sreo kapetana Vojislava Radivojevića, jedriličara jedriličarskog kluba Gemaks, u gradskim krugovima poznatog kao Voja Frizer. Najavio mi je da se sprema nabavka jedne moćne trkačke jedrilice iz Italije, ima sponzora, izvadio je slike: iako neprikladnog muškog imena Aligator, njene linije su izgledale privlačno, ustremljene prema napred, bokovi onako malo širi ali elegantno zaobljeni, mnogo konopaca, cela napravljena od karbonskih vlakana, kevlara, majlara, kao oni „stelt“ avioni američkog vazduhoplovstva – lagana a čvrsta.

Na slikama potpalublja primetio sam da nema ničega što bi zadovoljilo zahteve estetike ili komfora, ne postoje prozori, kabine ili pregrade, samo četiri kreveta za deset članova posade – dovoljno, tokom takmičenja ionako ne spava više od dvoje ljudi u jednom trenutku. Ostatak potpalublja je ispunjen kolekcijom od 18 (osamnaest) različitih jedara. Od četiri tone deplasmana, koliko je ova jedrilica teška, svaki gram materijala upotrebljen je za ojačanja koja omogućavaju da ovo plovilo izdrži i najteže vremenske uslove. Kada smo je početkom maja probali u Portorožu, bilo je jasno da se ne radi o brodu za uživanje, već o ekvivalentu bolida Formule 1 – jedrilica je stvorena da ide brzo i može da bude opasna za one koji ne znaju da je voze.

Negde u isto vreme su i braća Franovići iz Kotora – ugledna klesarska porodica i dugogodišnji konkurenti na regatama po Jadranskom moru – u Hrvatskoj kupili još lakšu, opasniju i bržu jedrilicu: Ixus-Cannon. „Najbrža jedrilica na Jadranu, ako je vozi iskusna posada“, glasila je procena jedriličarskih legendi iz Slovenije i Hrvatske. Nije bilo bolje preporuke za izlazak na megdan. Prva prilika se brzo ukazala i sve je obećavalo zanimljivu trku.

Međunarodna jadranska regata na trasi Perast–Brindizi (124 nautičke milje), u odličnoj organizaciji jedriličarskog kluba Lahor iz Kotora, startovala je 5. juna iz Perasta, u 14:00. Franovići, kao dobri poznavaoci Kotorskog zaliva i lokalnih vetrova, bili su prvi od starta do okretišne bove ispred Herceg Novog, gde je nekoliko stotina gledalaca bučno pozdravilo svoje favorite u prvom okršaju dve najbrže jedrilice Srbije i Crne Gore. Od Herceg Novog jedrilice su se uputile ka Italiji, ostavljajući Prevlaku sa svoje desne strane. Ko će biti šampion Jadrana?

Dužinske, prekomorske ili offshore regate velikih jedrilica/krstaša imaju sporu dinamiku – efekti odluka se vide posle jednog, dva sata, možda tek sutradan. Interakcija između posada različitih jedrilica svedena je uglavnom na zonu starta, a posle početnog zauzimanja pozicija svako ima svoju „pobedničku“ taktiku pa se brodovi najčešće raštrkaju po moru (ili okeanu), loveći jače vetrove, povoljnije struje, polja niskog pritiska. Pored odabira kursa, brzina jedrilice igra veliku ulogu. To znači da se jedra stalno podešavaju, menjaju, dižu, spuštaju – stalno se nešto radi, a u korist povećanja brzine. Čak i u pauzama članovi ozbiljnih posada sede na boku jedrilice, sa nogama napolju, izloženi talasima i vetru, svojom težinom ispravljaju silom vetra nakrivljeni brod – svaki stepen otklona jarbola od vertikale usporava napredovanje i uzrokuje da jedrilica klizi u stranu (kao pas kada hoda).

Na izlasku iz Kotorskog zaliva posada Ixus-Cannona sela je na bok jedrilice i, na radost svojih navijača, sa milju prednosti ispred Aligatora i ostalih jedrilica u regati (njih desetak), zaputila se oštro u jugoistočni vetar (jugo), pravo ka Brindiziju. Mi smo se odlučili za zapadniji kurs, računajući da će veći ugao prema vetru dovoljno ubrzati našu spravu za vetar i da će povratni krak jadranske morske struje, koji baš tu negde prelazi na italijansku stranu Jadranskog mora, doneti odlučujuću prednost Aligatoru. Do zalaska sunca videlo se da se taktika većeg ugla vetra isplatila: Aligator se izjednačio s „najbržom jedrilicom na Jadranu“, ali sa petnaest milja zapadnog odstupanja od kursa ka Brindiziju što je naš put činilo dužim.

Pala je noć bez mesečine, izgubili smo protivnike u tami i brige su počele: da li idemo dovoljno brzo? Da li idemo suviše na zapad? Nikoga na vidiku s kim bismo se uporedili, samo more, zvezdano nebo bez meseca iznad nas i ekran satelitskog navigacionog sistema. Vetar se pojačao, hladni talasi su počeli neprijatno da ujedaju za lice, promenili smo nekoliko jedara pokušavajući da nađemo pravi, najbrži odnos između površine jedrilja i nagnutosti broda. More je postalo tamna masa s povremenom fosforescencijom koja je dolazila od svetlećih planktona na krestama talasa. Samo da niko ne padne u more, treba se vezati. Tri sata posle ponoći postalo je sve teže pomeriti se mokar, ustati s boka broda i učiniti dodatan napor u korist povećanja brzine, zategnuti jedan konopac, pustiti drugi. „Spuštaj veliko jedro, stavljamo manje!“ – šta mi je ovo trebalo, spava mi se, nedostaju mi deca, gde su Franovići… A onda su došli delfini. I zora, kada sam shvatio da pola posade spava sedeći na boku, mokri uprkos najsavremenijoj jedriličarskoj odeći, s nogama napolju, oslanjajući se na ogradu Aligatora koji je penio kroz talase prema Italiji.

Noćne trke su nužnost na velikim razdaljinama, organizatorima i sponzorima bitno je da publika i mediji vide start po danu. Start je najlepši za oko, s mnogo jedara, vike i buke koju stvaraju vinčevi (okrugli cilindri koji olakšavaju zatezanje konopaca) i lepršanje jedara. U cilj jedrilice stižu dugo, tiho, nekada u velikim razmacima. Mi smo se ispred Brindizija našli u zoru, nikoga od konkurencije nije bilo na vidiku, samo teretni brodovi na kursu ka Otrantu. Uplovljavamo u luku, prolazimo kroz cilj, sudijski čamac nam prilazi, čestita, prvi smo kažu, proveravaju blokadu na menjaču motora kojom se sprečavaju posade u regati da upotrebljavaju motor, uplovljavamo u marinu, ne verujemo da smo prvi. Vadimo se iz smrdljive i mokre odeće, pakujemo jedra, pijemo kafu. Prošlo je dva i po sata dok Iksus-Cannon nije ušao u marinu jedriličarskog kluba u Brindiziju. Pobedili smo, Campioni del Adriatico!

Duh Kupa Amerike

Neko je uporedio jedrenje sa stajanjem ispod hladnog tuša, u odeći, na vetru, dok cepate novčanice od sto dolara. Jedrenje je skupa aktivnost i ne spada u sportove po kojima su Srbi i Crnogorci poznati na Mediteranu i u svetu. Uloga industrije i sponzora u jedrenju je velika. Volvo je, na primer, sponzor trke oko sveta i britanske jedriličarske reprezentacije. Tu su i BMW, Oracle, UBS i druga poznata imena uključena u kampanje za Američki kup (najznačajnije takmičenje u jedriličarskom svetu s brojnim sponzorima i kampanjama vrednim stotine miliona dolara). Zanimljivo je da i naše dve najbrže jedrilice počinju da privlače pažnju jakih firmi, koje prepoznaju potencijal ogromnih praznih površina brodova i jedara gde može lepo da se vidi logo ili reklama. To se primetilo i na ovoj trci.


Beogradska posada Aligatora

Posadu Aligatora činilo je, uz četiri jedriličara iz jedriličarskog kluba Gemaks, još šest jedriličara iz jedriličarskog kluba Povetarac, akademskog jedriličarskog kluba „Beograd“ i jedriličarskog kluba „Zemun“ – svi iz Beograda.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Zemljotres

30.jul 2025. M. L. J.

Jak zemljotres i cunami u Rusiji, evakuacija u Japanu i na Havajima

Snažan zemljotres jačine 8,8 stepeni, koji je pogodio Daleki istok Rusije, izazvao je cunami. Japan i Havaji naredili su evakuaciju.

Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure