Anatomija pandemije iz ugla filantropa i milijardera

Ko je Bil Gejts zna svaki čovjek na ovoj planeti. Čak i do najzabačenijih dijelova zemaljske kugle, gdje je internet većini populacije još uvijek naučna fantastika, vjerovatno se probio glas o ovom Amerikancu koji je toliko bogat da običan čovjek te brojke ne može ni pojmiti. Iako već četiri godine nije prvi na Forbsovoj listi svjetskih milijardera već četvrti, svakako je najpoznatiji od njih, a i najduže se zadržao na njenom vrhu.

foto: ap photo / brian inganga

Svoje mjesto u istoriji Bil Gejts je obezbijedio kada je 1975. godine sa kolegom Polom Alenom osnovao kompaniju Majkrosoft. Kruži legenda da je počeo iz garaže, doduše sa već značajnim kapitalom. Svakako mnogo većim od običnog džeparca za eksperimentisanje sa tehnologijom. Imperija je stvorena u budućim decenijama, a on se, kao i većina milijardera, okrenuo nauci, ne bi li stvorio još neku zaostavštinu. Postao je i filantrop, mada je teško reći da li iz osjećaja altruizma prema ostatku planete koji o njegovom bogatstvu ne može ni da sanja, ili iz čiste dosade, koja vjerovatno stiže u tim trenucima. Kako bilo, uz sve resurse koje ima na raspolaganju činjenica je da je i u tome postao uticajan. Zajedno sa bivšom suprugom Melindom osnovao je 2000. godine Fondaciju “Bil i Melinda Gejts” radi borbe protiv “siromaštva, bolesti i nejednakosti” u svijetu. Fondacija je do sada uložila ogromne pare u poboljšanje javnog zdravlja i razvijanje vakcina protiv malarije i polio virusa. Prilično su aktivni na afričkom kontinentu. Pandemija korona virusa još je jedna od tema kojom se Gejts aktivno bavi još od njenog početka, a možda i ranije.

VIDOVNJAK ILI LOGIČAR

Početkom 2015. godine Bil Gejts u jednom govoru na “Ted” konferenciji ukazuje da čovječanstvu prijeti veliki rizik od izbijanja epidemije globalnih razmjera, neuporedivo veći od prijetnji da dođe do upotrebe nuklearnog naoružanja, džinovskog zemljotresa ili udara asteroida. “Ako išta usmrti preko 10 miliona ljudi u narednim dekadama, najvjerovatnije će to biti visoko prenosiv virus”, bile su tadašnje Gejtsove riječi upozorenja. On je to tada objasnio na primjeru španske groznice iz davne 1918. godine. Ovaj virus, za koji se i dalje ne zna kako je nastao, odnio je u to vrijeme oko 50 miliona života – više nego dvostruko veći broj od prvog velikog rata i skoro kao Drugi svjetski rat.

Neki će reći da je on predvidio koronu ili, još gore, da je znao da će baš do nje doći, što opet ide na vodu onima koji tvrde da je korona biološko oružje. Iz današnje perspektive, teško je ne uočiti da je sve zapravo bilo prilično logično.

Početkom dvijehiljaditih, došlo je do širenja na ljude SARS virusa (čijom mutacijom je nastala i sama korona), ali tada ne toliko opasnog tako da do epidemije širih razmjera nije došlo. Tokom 2009. godine pojavio se H1N1 virus, poznatiji kao svinjska gripa, koji je odnio skoro 300 hiljada života. Krajem 2013. godine došlo je do epidemije ebola virusa, koja se uglavnom proširila među siromašnijim državama trećeg svijeta, ali su se zaraženi pojavili i u SAD i pojedinim državama Starog kontinenta. Bilo je još na desetine epidemija manjih i većih razmjera, što još više potvrđuje logiku kojom se vodio Bil Gejts 2015. godine. Naravno, nije on jedini koji je ukazivao na sličnu opasnost, ali svakako da je jedan od rijetkih i da je iz današnje perspektive jasno da taj apel nije dovoljno ozbiljno prihvaćen među vodećim svjetskim zvaničnicima.

Upozoravao je da je epidemija ebole alarm da “nismo spremni”, pogotovo na nešto što se još brže širi. Ako je španska groznica bila prvi spoj brze prenosivosti i masovne smrtnosti, u današnjem vremenu globalne povezanosti, koja je daleko iznad one sa kraja Prvog svjetskog rata, još jedan takav spoj mogao bi vratiti čovječanstvo gigantski korak unazad. Predlagao je da se treba fokusirati na jačanje zdravstvenih sistema u siromašnim državama, stvaranje medicinskih rezervnih timova za “brzo dejstvo”, kao i usaglašavanje istih sa vojskom. Dalje, po ugledu na vojne vježbe, zagovarao je organizovanje simulacija epidemije, ali takođe i ulaganje u vakcine.

U 2018. godini, ponovo je pokrenuta priča o novom virusu koji je pretio da odnese nekoliko desetina miliona života za samo šest meseci. Fondacija “Gejts” je tada opet upozoravala da svijet nije spreman, te da treba upumpati novac u smanjenje rizika od ove pošasti, s tim što je sada ovaj američki milijarder govorio da pandemija dolazi uskoro, a ne da je samo potencijalna mogućnost kao tri godine ranije. Fondacija je krenula sa ulaganjem novca u razvijanje univerzalne vakcine protiv gripe kako bi se rasteretio zdravstveni sistem ako, odnosno kada se pojavi pandemija.

OSTVARIVANJA I PREDIKCIJE

Osmog decembra 2019. godine pojavio se prvi slučaj korona virusa u kineskom gradu Vuhanu. Dva mjeseca kasnije Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila vanrednu situaciju. Jedna američka antivakserska grupa prisjetila se Gejtsovih starih priča i izvela zaključak da je zapravo on “pustio” koronu.

Teško da je to baš tako, s obzirom da je njegova Fondacija vrlo brzo donirala 100 miliona dolara za borbu protiv pandemije, a on opisao situaciju kao “veoma dramatičnu”. Tada je ponovo pozvao multinacionalne organizacije, vlade, privatni sektor, kao i ostale filantrope da se ujedine i zajedno rade na rješavanju krize. Međutim, pokazalo se u prvim mjesecima pandemije da je zajedništvo na koje se apelovalo stajalo na prilično tankim nogama, a altruizam van nacionalnih granica propao vrlo brzo. Gejts je ocijenio da je virus počeo da se ponaša kao patogena mutacija koja se javlja jednom u sto godina. Zapravo, aludirao je na ono što je pričao još 2015. godine.

foto: ap photo / siphiwe sibeko

Ukazao je na pandemijski potencijal korone prije nego što je to zvanično uradila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), ali je i urgirao da Zapad treba pomoći afričkim državama koje nemaju kapacitete da se same izbore kako bi se smanjila globalna cirkulacija virusa. Zalagao se za stvaranje zajedničkih baza podataka i masovnu proizvodnju vakcina koje treba da budu dostupne svima.

Odmah je postalo jasno da ako vakcina ili lijekova ne bude dovoljno za sve, prednost će imati oni koji najviše ponude. Gejts je nastavio da upozorava da se pandemija može zaustaviti samo jedinstvom, a globalna transmisija korona virusa i sutra nekog novog može biti zaustavljena jedino ako se otvoreno pomogne onima koji ne mogu sami da se izbore.

Za američke kovid testove je pričao da su čisto “smeće”, jer je potrebno i do nekoliko dana da se dobiju rezultati. Govorio je da je to napravljeno da bi oni koji mogu da ih priušte sebi plaćali i dobijali testove u roku od 24 ili 48 sati, a ostali čekali dok ne dođu na red. Zato je preko Fondacije sugerisao Trampovoj administraciji da se finansiraju samo komercijalne laboratorije koje su u stanju da odrade testiranje u roku od jednog dana. Tramp nije imao previše sluha za svog nekadašnjeg suparnika u Forbsovoj trci bilionera. Gejts mu nije ostao dužan; sve vrijeme je kritikovao američki odgovor na pandemiju, govoreći kako je svaki poduzeti korak bio pogrešan – zapravo i dalje je.

Ako je prije sedam godina predvidio da će se desiti pandemija, u septembru prve pandemijske godine je prilično omašio kada će se završiti, govoreći da će do kraja 2021. godine “bogati” svijet proglasiti pobjedu nad korona virusom, a da će zemlje trećeg svijeta to uraditi u 2022. Pokazalo se da su predikcije bile previše optimistične.

Jednom prilikom je izjavio da će postpandemijski svijet biti suočen za 50 odsto manje poslovnih putovanja nego prije, te da će se svi truditi da ih izbjegnu ukoliko je to moguće. Takođe, predviđao je da će se 30 odsto manje ljudi vratiti poslu u kancelarije, a da će posao od kuće postati budućnost. Posao od kuće je svakako budućnost koja je već počela, ali postpandemijski svijet još uvijek nije, tako da ostaje za vidjeti da li je tu bio precizniji nego u prethodnoj predikciji.

Sredinom 2021. godine produžio je stare predikcije, te novi rok za vraćanje situacije u normalu stavio za kraj ove godine. Razlog za novi optimizam bila je masovna imunizacija koja je započeta, ali je i on sam priznao da vakcine ne idu toliko brzo koliko je računao godinu dana ranije, kao i da nije očekivao pojavu transmisivnog Delta soja. Pogotovo ga je iznenadila pojava Omikron soja sa kraja prošle godine, koju je okarakterisao kao “najgoru fazu pandemije”.

NOVI OPTIMIZAM

Ono za šta se zaista zalagao i u šta je Fondacija “Gejts” od početka “upumpavala” novac jesu vakcine – do sada je uloženo više od milijarde dolara u istraživanja i proizvodnju. Kritikovao je Trampovu strategiju kolektivnog imuniteta, a zalagao se za kontrolisanje infekcije i striktno pridržavanje mjera dok vakcine ne budu na pomolu. S obzirom da je od samog starta smatrao da se globalne pandemije mogu poraziti samo na globalnom nivou, bio je protiv američke zvanične politike da se vakcine ne izvoze dok ne bude vakcinisana većina populacije. Ulaganjima i donacijama preko Fondacije uticao je na farmaceutske kompanije koje su usporile razvijanje vakcina jer se posao pokazao kao neprofitabilan. Fondacija je takođe podržala programe za vakcinaciju najsiromašnijih zemalja svijeta, koje samostalno ne mogu obezbijediti ni dovoljno testova, a kamoli vakcina. Međutim, kada je došlo do pitanja “da li bi formule za vakcine podijelio sa zemljama u razvoju”, stigao je odričan odgovor. Kasnije se pravdao da je to rekao zbog “kompleksnosti” proizvodnje, ali je postalo jasno da njegova filantropska osobina ima i svoju licemjerniju stranu, u kojoj on mora nastaviti igrati mesijansku ulogu.

Čini se da su Gejtsu pandemije postale izvor inspiracija, jer im se okrenuo nakon što se “penzionisao” sa mjesta čelnika Majkrosofta. Napisao je knjigu Kako spriječiti sljedeću pandemiju, koja izlazi u narednih nekoliko dana, a u kojoj je, poučen iskustvom kovida, osmislio korake kako da se ništa slično više ne ponovi. U osnovne odrednice spadaju jačanje zdravstvenog sistema širom svijeta, sa posebnom pažnjom na najnerazvijenije države, stvaranje globalnog sistema nadzora patogenih sojeva i konstantno ulaganje u inovacije i prevenciju. Posebno je pohvalio australijski sistem borbe protiv kovida, koji je podrazumijevao potpuni lokdaun u trajanju od skoro dvije godine. Smatra da kada bi se sve zemlje pridržavale strogih i brzih zaključavanja, spriječile bi se pandemije u budućnosti.

Pesimista je po pitanju vakcinisanja 70% stanovnika do sredine 2022. godine na globalnom nivou i smatra da je sada već kasno urgirati kod SZO da se to sprovede. Kaže da korona virus više nije tolika pretnja, ali da se sprema još jedna pošast u vidu novog patogena koja će ponovo u obliku pandemije pogoditi čovječanstvo. Pitanje je koliko i on sam uopšte vjeruje u mogućnost prevencije, ili u njenu realizaciju u praksi. Ponovo se vratio u 2015. godinu i upozorenjima da su potrebna nova novčana ulaganja, kao priprema za ono što može da slijedi. Ostaje da se vidi da li će ovog puta apel imati dublji eho nego prije sedam godina, ili je čovječanstvu više dosta i same pomisli, a kamoli priče o novoj pandemiji.