img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Beč

Evrozona proigrava vreme i kredit

26. јануар 2011, 18:16 Der Standard
Copied

Ni posle jednogodišnje krize nema naznaka da je došlo do bilo kakvog poboljšanja unutar evrozone. Žestoka debata se povela zbog želje Brisela da jake evro-zemlje – šest država sa vrhunskim stepenom boniteta AAA – prošire ugovornu obavezu za pomoć zemljama koje su posrnule. Ministri finansija su negodovali.

I proširenje arsenala fonda za spasavanje je pod znakom pitanja: Komisija predlaže da mogu da se dodeljuju kratkoročni krediti i da se kupuju državne obveznice. Tako bi moglo blagovremeno da se reaguje, a ne tek kada dođe do platežne nesposobnosti. Mnogi finansijski stručnjaci u tome vide pripremu – što se naravno demantuje – da se preoblikuje dugovanje Grčke i drugih država koje su bankrotirale.

To su za sada glasine, što doduše nimalo ne olakšava stvar. Jer je sve sumnjivo što se tiče korenitih mera za rešavanje problema utihnulo. Napravljen je Taskforce za stabilizaciju evrozone, koji nema nikakvo pravo na inicijativu (na to polaže pravo Komisija). Zato je briselska Komisija radila na pooštravanju fiskalne politike i smanjenju neuravnoteženosti nastale između nacionalnih privreda, i jedno i drugo garantovano oštrim sankcijama. Dok je za jedne preterano prebacivanje kompetencija u budžetskoj politici na Brisel, Nemačka traži još oštrije kazne, sve do gubitka prava glasa. Kratko: u uspostavljanju pravila za razgrađivanje brda dugovanja, koja terete evro, nije se mnogo toga učinilo.

Takvim o-ruk postupcima Evropa proigrava i mnogo vremena i kredita. Privredni rast sve više kaska za rastom drugih regija, shodno tome i važne investicije mimoilaze Evropu. Tu je i privredni jaz na kontinentu, koji sve više otežava upravljanje monetarnom unijom.

Sve to trebalo bi da budu dovoljni alarmni signali da bi se postavile prave smernice. Ali, umesto da se urade domaći zadaci, radije se neodređeno prostorno i vremenski puštaju probni baloni. Očigledno je da se uopšte ne shvata ozbiljnost situacije. Nije evro taj koji „uznemirava“ tržišta, već monetarna unija, koja očigledno ne zna šta da radi.

Andreas Šnauder

„Meridijane“ priredila Biljana Vasić

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure