

Bitef festival
Stigao program za 59. Bitef
Sa malim zakašnjenjem, a bez objašnjenja zašto, objavljena je selekcija ovogodišnjeg Bitefa. Biće sedam predstava, o kojima je uprava festivala javnost obavestila pismeno




Četrdeset godina „Zvezdara teatra“, u kome je publika mogla da vidi što nije mogla u drugim pozorištima, zabranjene teme i sadržaje
„Zvezdara teatar“ je napunio 40 godina, a kao da je juče bilo kad se 8. oktobra 1984. godine prolomio prvi aplauz nakon predstave Mrešćenje šarana.
„Ovih 40 godina prošlo je brzo i kada pominjemo brojeve i prošlost imam utisak da trčimo niz brdo. ’Zvezdara’ je danas, mereći ljudskim godinama, u najlepšem periodu života. Ovo pozorište čeka duga i uspešna budućnost ako nastavi putem kojim je pošlo – promocijom novih domaćih dramskih pisaca u izvođenju velikih glumačkih imena sa generacijama mlađih glumaca koji tek osvajaju pozorišni svet“, rekao je Dušan Kovačević, direktor i osnivač „Zvezdara teatra“ medijima u sredu.


Prvu predstavu, Mrešćenje šarana, režirao je Dejan Mijač, a jednu od uloga igrao je Voja Brajović.
„Sećanja teško mogu da vam prenesem… Bilo je jako uzbudljivo jer je Mrešćenje šarana bilo zabranjivano u dva navrata. Bio je izazov stvarati novo pozorište koje je specifično, jer funkcioniše sa jako malo ljudi. Zanimljivo je da je ipak ovaj komad u režiji Dejana Mijača, dugo živeo i bio dugovečan, što je i očekivano sa jednim takvim piscem i rediteljem. Igrali smo ga i u Zagrebu čak 49 puta“, rekao je Brajović.
Mesec dana nakon Mrešćenja šarana, bila je premijera druge predstave „Zvezdara teatra“ – Ratnički rastanak. Režirao ju je Egon Savin. Tokom godina režirao je još nekoliko predstava, a danas su na repertoaru predstave Pasivno pušenje, i Knjiga o Milutinu koja je za nepune tri godine odigrana preko 200 puta.
„Sa vremenske distance lakše sagledavamo fenomen ’Zvezdara teatra’. To je bilo vreme jednopartijske države koja je ulagala veliki novac u kulturu, ali je istovremeno sprovodila ozbiljnu kontrolu nad svim, pazili su na čitav proces rada i stvaranja. ’Zvezdara’ je bila slobodno pozorište u koje je ušla cela generacija novih pisaca. Ljudi su bili ganuti do suza, jer su ovde mogli da rade šta vole što je bilo ravno čudu. Publika je to odmah osetila, mogli su da gledaju što nisu mogli u drugim pozorištima, zabranjene teme i sadržaje“, prisetio se Savin.
Vida Ognjenović je bila reditelj treće predstave Nečastivi na filozofskom fakultetu Iva Brešana.
„Zvezdara teatar je bilo i ostalo slobodno pozorište. Imalo je od početka ogromnu ulogu zbog oslobađajuće energije koju je nosilo, glume, režije. Radeći na predstavi Nečastivi na Filozofskom fakultetu pisac Ivo Brešan rekao je: ’Ako prođe ja sam spašen, ne idem u pakao“. istakla je Ognjenović.
Predstava Udovica živog čoveka prema novom tekstu i u režiji Dušana Kovačevića biće premijerno prikazana 6, 7, i 8. oktobra i obeležiće početak četrdesete pozorišne sezone.
Predstava Ožalošćena porodica Branislava Nušića u adaptaciji i režiji Nikole Pejakovića biće prikazana 9. oktobra. Predstava Moji tužni monstrumi Vita Taufera biće prikazana 11. oktobra, a Mirandolina u režiji Tatjane Mandić Rigonat za koju je upravo dobila nagradu „Jagoš Marković“ biće prikazana 12. oktobra.
Dokumentarni film Slobodana Ivetića Kuća među zvezdama o jubileju „Zvezdara teatra“, 13. oktobra označiće kraj obeležavanja jubileja pozorišta.


Sa malim zakašnjenjem, a bez objašnjenja zašto, objavljena je selekcija ovogodišnjeg Bitefa. Biće sedam predstava, o kojima je uprava festivala javnost obavestila pismeno


U Subotici SNS je prekrio Mlin Smolenski, kulturni spomenik i mesto stradanja, banerom „Srbija pobeđuje“ bez dozvole Zavoda za zaštitu spomenika kulture


Čuo sam da je Disney strašno blizu tome da kompletan igrani film napravi bez ljudskog dodira. Scenaristi su se probali braniti, bili su dugo u štrajku. Pravilo koje su uspeli dobiti je da veštačka inteligencija može napisati scenario, ali da onda mora ići nekom živom scenaristi koji ima pravo to doraditi i sebe potpisati. Bojim se da će doći do ogromne manipulacije, jer će naći klince koji će to potpisati




Kada mladi ljudi kroz dramski proces shvate da u “Mišolovci” nema pogrešnog odgovora, da je greška legitiman alat učenja i da niko od njih ne očekuje gotov šablon, dešava se neverovatna transformacija. Oni brzo prepoznaju da su spori rezultati do kojih dolaze sopstvenim istraživanjem i traganjem mnogo stabilniji, dublji i trajniji od bilo kakve brze spoljašnje nagrade
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve