Četrdeset godina „Zvezdara teatra“, u kome je publika mogla da vidi što nije mogla u drugim pozorištima, zabranjene teme i sadržaje
„Zvezdara teatar“ je napunio 40 godina, a kao da je juče bilo kad se 8. oktobra 1984. godine prolomio prvi aplauz nakon predstave Mrešćenje šarana.
„Ovih 40 godina prošlo je brzo i kada pominjemo brojeve i prošlost imam utisak da trčimo niz brdo. ’Zvezdara’ je danas, mereći ljudskim godinama, u najlepšem periodu života. Ovo pozorište čeka duga i uspešna budućnost ako nastavi putem kojim je pošlo – promocijom novih domaćih dramskih pisaca u izvođenju velikih glumačkih imena sa generacijama mlađih glumaca koji tek osvajaju pozorišni svet“, rekao je Dušan Kovačević, direktor i osnivač „Zvezdara teatra“ medijima u sredu.
Foto: Promo/Boško KaranovićDuško Kovačević
Prvu predstavu, Mrešćenje šarana, režirao je Dejan Mijač, a jednu od uloga igrao je Voja Brajović.
„Sećanja teško mogu da vam prenesem… Bilo je jako uzbudljivo jer je Mrešćenje šarana bilo zabranjivano u dva navrata. Bio je izazov stvarati novo pozorište koje je specifično, jer funkcioniše sa jako malo ljudi. Zanimljivo je da je ipak ovaj komad u režiji Dejana Mijača, dugo živeo i bio dugovečan, što je i očekivano sa jednim takvim piscem i rediteljem. Igrali smo ga i u Zagrebu čak 49 puta“, rekao je Brajović.
Mesec dana nakon Mrešćenja šarana, bila je premijera druge predstave „Zvezdara teatra“ – Ratnički rastanak. Režirao ju je Egon Savin. Tokom godina režirao je još nekoliko predstava, a danas su na repertoaru predstave Pasivno pušenje, i Knjiga o Milutinu koja je za nepune tri godine odigrana preko 200 puta.
„Sa vremenske distance lakše sagledavamo fenomen ’Zvezdara teatra’. To je bilo vreme jednopartijske države koja je ulagala veliki novac u kulturu, ali je istovremeno sprovodila ozbiljnu kontrolu nad svim, pazili su na čitav proces rada i stvaranja. ’Zvezdara’ je bila slobodno pozorište u koje je ušla cela generacija novih pisaca. Ljudi su bili ganuti do suza, jer su ovde mogli da rade šta vole što je bilo ravno čudu. Publika je to odmah osetila, mogli su da gledaju što nisu mogli u drugim pozorištima, zabranjene teme i sadržaje“, prisetio se Savin.
Vida Ognjenović je bila reditelj treće predstave Nečastivi na filozofskom fakultetu Iva Brešana.
„Zvezdara teatar je bilo i ostalo slobodno pozorište. Imalo je od početka ogromnu ulogu zbog oslobađajuće energije koju je nosilo, glume, režije. Radeći na predstavi Nečastivi na Filozofskom fakultetu pisac Ivo Brešan rekao je: ’Ako prođe ja sam spašen, ne idem u pakao“. istakla je Ognjenović.
Predstava Udovica živog čoveka prema novom tekstu i u režiji Dušana Kovačevića biće premijerno prikazana 6, 7, i 8. oktobra i obeležiće početak četrdesete pozorišne sezone.
Predstava Ožalošćena porodica Branislava Nušića u adaptaciji i režiji Nikole Pejakovića biće prikazana 9. oktobra. Predstava Moji tužni monstrumi Vita Taufera biće prikazana 11. oktobra, a Mirandolina u režiji Tatjane Mandić Rigonat za koju je upravo dobila nagradu „Jagoš Marković“ biće prikazana 12. oktobra.
Dokumentarni film Slobodana Ivetića Kuća među zvezdama o jubileju „Zvezdara teatra“, 13. oktobra označiće kraj obeležavanja jubileja pozorišta.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite
Bivši članovi Odbora Festa o smeni su saznali iz medijskog istupa sekretarke za kulturu, i sumnjaju da će bez profesionalne strategije i analize dosadašnjih grešaka biti moguć dalji razvoj te manifestacije
Nova irska scena – “Madra Salach”, “The Scratch” i “Dove Ellis”
Herojstvo i ranjivost, pobunjenički poklič i onirička askeza, sećanja na slavne dane, ali i aktuelno osećanje sputanosti, samopouzdanje i frustracija, danas se u Irskoj kao goruće teme prelivaju sa rock pozornice na scenu inficiranu folkom. Živopisni sastavi “Madra Salach” i “The Scratch”, ili čudo od mladića Dav Elis, otvaraju teme bola i izdržljivosti, demantujući potpuno onu Džojsovu napomenu o naprslom ogledalu sluškinje kao simbolu irske umetnosti
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!