Na festivalu Horor filma obeleženo je 40 godina od premijere filma „Davitelj protiv davitelja“. Branislav Zeremski, čija je glumačka karijera tada počinjala, podelio je nekoliko uspomena na to vreme
Tokom Festivala horor filma „Odraz strave“ (19. i 20. decembar Dvorana Kulturnog centra Beograda) obeleženo je 40 godina od premijere filma „Davitelj protiv davitelja“, projekcijom njegove digitalizovane verzije.
Ako neko ne zna, „Davitelj protiv davitelja“ je kultni film jugoslovenske i srpske kinematografije, a snimljen je po scenariju Nebojše Pajkića u režiji Slobodana Šijana. Davitelj je Pera Mitić iz Beograda, ubica šest devojaka i žena koje ne vole karanfile koje on prodaje po beogradskim kafanama. Njegova čuvena rečenica je „Ko ne voli karanfile, ne zaslužuje da živi“. Glumi ga Taško Načić.
Kako savladati davitelja
Pre 40 godina film je bio prilično šokantan i mnogima se nije svideo, ali je kasnije stekao kultni status i dobi mesto među 100 srpskih igranih filmova proglašenih za kulturno dobro od velikog značaja, po izboru Jugoslovenske kinoteke.
Nazvan je komedijom strave i užasa.
Branislav Zeremski je u „Davitelju protiv davitelja“ glumio inspektora Rodoljuba Jovanovića koji se kostimira u ženu ne bi li na sebe privukao davitelja i uhvatio ga.
Za portal „Vremena“ Branislav Zeremski kaže da mu je „ta 1984. godina bila najuspešnija u karijeri. Snimio sam taj film, pa sam diplomirao, pa dva meseca proveo na Dubrovačkim letnjim igrama, i pri kraju godine sam se zaposlio u Ateljeu 212. ’Davitelj’ je moj drugi film, i bila mi je čast da igram u filmu koji režira čuveni Slobodana Šijana, i to sa sijaset velikih glumaca, sa Nikolom Simićem, Rahelom Ferari, Sonjom Savić, Sekom Sablić, Žikom Milenkovićem,a pogotovo sa Taškom Načićem. Bila mi je čast da me on davi“.
Grejpfrut
Zeremski se najviše seća noćnih snimanja.
„Sećam se da sam se smrzavao, pogotovo dok smo snimali u Skadarliji, gde je moj lik trebalo da se pretvori u žensku osobu, a ja sam bio u tankim ženskim čarapama. Garderoberka mi je dala grudnjak napunjen vatom. Pitao sam Šijana da li bih mogao da napravim nešto da te grudi budu što uverljivije, da se tresu dok igram, i on mi je rekao da uradim šta hoću. Nabavio sam dva ogromna grejpfruta i stavio u grudnjak, i kad sam malo žustrije zaigrao, oni su ispali pa sam ja morao brzo da ih pokupim – to se vidi na filmu“.
Naročito se seća one čuvene scene u kojoj davitelj iskoči iz mraka i počne da ga davi.“ Taško je to toliko uverljivo izveo, da ja uopšte nisam morao da glumim žrtvu. Toliko me stegao da sam se jedva okrenuo, a trebalo je da se okrenem ka njegovom licu i da mi on zbaci periku.“
„Sećam se prve scene prvog kadra, kada se vrši smotra u policiji i kada sam ja odlučio da se obučem u ženu. Bilo je proba sa kamerom. Prišao mi je Šijan i rekao ’vidi, moraš to malo jače, pogledaj kako Nikola Simić glumi’. Video sam restauriran film, i stvarno izgleda kao da je snimljen pre par dana. Mislim da je to bila maestralma komedija. Današnji filmovi nisu baš mnogo duhoviti, fale nam klasične komedije.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
In memoriam: Zdena Salivarová-Škvorecká (1933–2025)
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!