Na festivalu Horor filma obeleženo je 40 godina od premijere filma „Davitelj protiv davitelja“. Branislav Zeremski, čija je glumačka karijera tada počinjala, podelio je nekoliko uspomena na to vreme
Tokom Festivala horor filma „Odraz strave“ (19. i 20. decembar Dvorana Kulturnog centra Beograda) obeleženo je 40 godina od premijere filma „Davitelj protiv davitelja“, projekcijom njegove digitalizovane verzije.
Ako neko ne zna, „Davitelj protiv davitelja“ je kultni film jugoslovenske i srpske kinematografije, a snimljen je po scenariju Nebojše Pajkića u režiji Slobodana Šijana. Davitelj je Pera Mitić iz Beograda, ubica šest devojaka i žena koje ne vole karanfile koje on prodaje po beogradskim kafanama. Njegova čuvena rečenica je „Ko ne voli karanfile, ne zaslužuje da živi“. Glumi ga Taško Načić.
Kako savladati davitelja
Pre 40 godina film je bio prilično šokantan i mnogima se nije svideo, ali je kasnije stekao kultni status i dobi mesto među 100 srpskih igranih filmova proglašenih za kulturno dobro od velikog značaja, po izboru Jugoslovenske kinoteke.
Nazvan je komedijom strave i užasa.
Branislav Zeremski je u „Davitelju protiv davitelja“ glumio inspektora Rodoljuba Jovanovića koji se kostimira u ženu ne bi li na sebe privukao davitelja i uhvatio ga.
Za portal „Vremena“ Branislav Zeremski kaže da mu je „ta 1984. godina bila najuspešnija u karijeri. Snimio sam taj film, pa sam diplomirao, pa dva meseca proveo na Dubrovačkim letnjim igrama, i pri kraju godine sam se zaposlio u Ateljeu 212. ’Davitelj’ je moj drugi film, i bila mi je čast da igram u filmu koji režira čuveni Slobodana Šijana, i to sa sijaset velikih glumaca, sa Nikolom Simićem, Rahelom Ferari, Sonjom Savić, Sekom Sablić, Žikom Milenkovićem,a pogotovo sa Taškom Načićem. Bila mi je čast da me on davi“.
Grejpfrut
Zeremski se najviše seća noćnih snimanja.
„Sećam se da sam se smrzavao, pogotovo dok smo snimali u Skadarliji, gde je moj lik trebalo da se pretvori u žensku osobu, a ja sam bio u tankim ženskim čarapama. Garderoberka mi je dala grudnjak napunjen vatom. Pitao sam Šijana da li bih mogao da napravim nešto da te grudi budu što uverljivije, da se tresu dok igram, i on mi je rekao da uradim šta hoću. Nabavio sam dva ogromna grejpfruta i stavio u grudnjak, i kad sam malo žustrije zaigrao, oni su ispali pa sam ja morao brzo da ih pokupim – to se vidi na filmu“.
Naročito se seća one čuvene scene u kojoj davitelj iskoči iz mraka i počne da ga davi.“ Taško je to toliko uverljivo izveo, da ja uopšte nisam morao da glumim žrtvu. Toliko me stegao da sam se jedva okrenuo, a trebalo je da se okrenem ka njegovom licu i da mi on zbaci periku.“
„Sećam se prve scene prvog kadra, kada se vrši smotra u policiji i kada sam ja odlučio da se obučem u ženu. Bilo je proba sa kamerom. Prišao mi je Šijan i rekao ’vidi, moraš to malo jače, pogledaj kako Nikola Simić glumi’. Video sam restauriran film, i stvarno izgleda kao da je snimljen pre par dana. Mislim da je to bila maestralma komedija. Današnji filmovi nisu baš mnogo duhoviti, fale nam klasične komedije.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Ne mislim da film ikada može biti ili ostati van politike, jer svaka slika već nosi određeno gledište. Važno je da li je film toga svestan ili se krije iza ideje neutralnosti, što često samo pojačava postojeće strukture moći“, kaže Motaz Malhis, protagonista filma „Glas Hind Radžab“
Ove godine će Sterijino pozorje biti bez „Krugova“ , programa inostranih predstava nastalih po domaćem dramskom tekstu, zato što je Pokrajinska vlada odlučila da štedi na ovom najvažnijem festivalu nacionalne drame
„Knjiga na (s)ceni“ je evropski književni festival zbog kog će u Beograd doći više od 20 autora, i koji će biti održan zahvaljujući pomoći inostranih kulturnih centara
Organizam se više ne posmatra na uobičajen način, već kao društvo ćelija koje su tokom duge organske evolucije uspostavile stabilnu saradnju. Dakle, posmatran u evolucionoj perspektivi, rak se pojavljuje kao suparnik kojeg možda ne možemo da eliminišemo, budući da je on ostatak prirodne istorije u kojoj smo nastali. Zato je verovatno bolje da ga prihvatimo kao legitimnog dvojnika sa kojim valja živeti. Nastojanja u savremenoj medicini da se ova bolest drži pod kontrolom kao i neke druge hronične bolesti upravo idu u tom pravcu
Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije
Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!