Vokalna radionica Bistrik, Velika dvorana Zadužbine Ilije M. Kolarca, Beograd, 3. XII 2022.
U koncertima uobičajeno natrpanom završetku godine, kvalitetom je u vrh neočekivano skočio predstavnik amaterske lige, i to baš dok su se srpski domaćini treznili od Qatarze. U sunčano subotnje prepodne, Vokalna radionica Bistrik (dalje: VRB) koncertom Rasla dunja i jabuka proslavila je svoju 10-godišnjicu dokazujući koliko su – uz prirodni dar i naporan rad, svakako – važni pažljiv odabir i znalačko vođstvo. Pobednički tim onda je, nikakvim čudom, dominantno ženski; u još jednoj od oblasti gde muškarci samo mogu da sanjaju kako će dostići rodnu ravnopravnost.
Posle značajne akustičarske (Suncokret, Rani mraz) i samostalne pop karijere, Biljana Krstić pokazala je šta znači kreativni prodor za koji su je porodično okruženje, etnomuzičko obrazovanje i rad u državnom radiju spremali: u XXI vek uletela je drugom mladošću i svoj sastav Bistrik uspešno povela i na globalnu scenu (uostalom, “Vreme” br. 1219, g. 2014). Kao što slogan na sajtu bilja.rs kaže, Prevode folklor u savremenu umetnost, i to važi i za filmsku muziku koju ona radi s najbližim saradnicima, a i za vokalnu radionicu Bistrik pokrenutu 2012.
VRB je i ranije držala završne/ javne časove na kraju školske sezone, zapaženo učestvovala na horskim svečanostima i smotrama po zemlji, ali za ovaj jubilej nije samo izašla iz suterena u reprezentativnu salu omiljenog ‘Kolarca’, nego ponudila koncertni program koji daleko prevazilazi rodbinu i prijatelje učesnika, besplatne ulaznice i matine-termin. Razvoj VRB primetan je na više načina: odjednom je pevalo i 30 glasova, uključujuči neke od prvih polaznica, kao i upisane pre dva meseca; neke numere dale su priliku da pevači/ce zasviraju instrumente koje uče (harfa, violina, udaraljke); repertoar je opet uključio i pesme iz balkanskog komšiluka, najviše sevdalinke.
Skladno složene solo i ‘zid glasova’ tačke, akapela ili s doziranom pratnjom sužene postave benda Bistrik, vodile su ka kulminaciji kroz domaće zadatke pevnih brzalica i razbrajalica, do svačijih favorita (Jovano, Jovanke), ali je najvrednije stalo između. Uz izvorne ljubavne, namenske/ svadbarske, varoške/ gradske (i sa Kosova – Svu noć mi bilbil prepeva; Marijo, deli, bela kumrijo), po Mokranjčevim zapisima ili u Biljinoj harmonizaciji, našle su se i one nadahnute narodnim, kao Rasla dunja i jabuka Dimitrija-Mikana Obradovića. Posebno su zanimljiva ukrštanja, kao makedonska Od pole idat babo (…Sejmeni, prim. prev.) ili kad pevačica iz istočne Srbije izvodi Sejdefu majka buđaše. Podsticajna su poređenja s Amirom Medunjanin, a VRB bi svakako doprinela i masovnim/ putujućim Večerima sevdaha. Štaviše, Kad…pođoh na Bembašu pa bez šavova pređu na ladino jezik, prefinjeno podsećajući da je ta pesma s Jevrejima Sefardima krajem XV veka prognana s Iberijskog poluostrva te se skućila u srcu Balkana, Bilja i njena radionica ne moraju ni da pomenu multikulti. Krug simbolično zatvara narodna Moj đerdane, moje suvo zlato, s čijom je folk-rok obradom Suncokret imao hit još 1977.
Screenshot 2022-12-05 at 12.06.40…
Kao i pesme sa svih strana Srbije, više od polovine polaznica VRB nisu iz Beograda, a najave za one ranije diskretno ih pohvale sadašnjim zanimanjima (zubarka, profesorka italijanskog…), potcrtavajući amaterski status, s podrazumevanim entuzijazmom. Posebno blago je očuvanje jezika, arhaizama pa i turcizama, i naročito iskonskih osećanja kakvih odavno nema u svetovnoj/ popularnoj muzici na ovim prostorima. Često su stihovi toliko patrijarhalni da ih danas ne bi propustio nijedan pomodni komesar polit-korektnosti. Ali, u zemlji gde je ‘tradicionalno’ neretko maska za glib starinskih ‘vrednosti’, nekim čudom VRB tim pesmama ubrizgava nepogrešivo žensku energiju i punoglasno ih oslobađa sumornog balasta. Smerno …moje prvo gledanje time se preobrazi u slavlje života i ljubavi. Uz poštovanje i podršku za inicijative u rasponu od UN Women do aktivistkinja protiv “Informera”, ženski princip trijumfuje samo ako ima i ovakve glasove.
Neznatno preklapanje s radom sastava Bistrik omogućava Vokalnoj radionici Bistrik da sve ubedljivije zauzima stvaralački prostor čije su granice rastegli rokerski Viva Vox i Vrelo, i konceptualni horkeŠkart, da koristi akademsku zaleđinu a ne oklizne se u estradne škole pevanja. Sa sopstvenom logistikom (tonac, onlajn prisustvo…), Bilja je opet i deo ženskog trija: kao tri etno-vokalne vile, VRB predvode ona, nastavnica tradicionalnog pevanja Nataša Mihaljinac i Biljanina koleginica iz Radio Beograda Ruža Rudić; potonja je zaslužna i za stilizovane haljine oba Bistrika, itekako zapažene.
OK za šljivovicu, ali imamo i nematerijalno nasleđe. Nisu samo bugarske pesme u repertoaru Bistrika podsećanje na tajanstvene glasove čuvenog ženskog hora državne RTV iz Sofije; snimci Le Mystere des Voix Bulgares čekali su i po 30 godina da ‘osvoje svet’. VRB je već ušla u svoju drugu deceniju, nadam se da će uskoro imati sopstvenu diskografiju, komercijalne koncerte, sponzore…
Na kraju, ne manje važno, hvala emisiji Ženergija (radioaparat.rs) čiji sam naziv pozajmio; vraćam ga, i redovno slušam.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Reditelj, scenarista, istoričar umetnosti i likovni kritičar Đorđe Kadijević preminuo je u 94. godini. Autor kultne „Leptirice“ i serije „Vuk Karadžić“ ostavio je neizbrisiv trag u domaćem filmu i televiziji, a Jugoslovenska kinoteka najavila je retrospektivu njegovih ostvarenja
U Beogradu su članovi benda nastupali u dresovima koji su ličili na dresove hokejaške reprezentacije Sovjetskog Saveza. Za vreme koncerta inscenirao je svađu na sceni i potom tuču sa svojom grupom. Šou je završen stvarnim izbijanjem pola zuba Oliveru, koga je udario scenski rekvizit bačen iz publike. Granica između realnosti i performansa kod njega nije postojala. Tako je voleo
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.