Italijanski ministar kulture traži ostavku predstavnice Vlade u Venecijanskom bijenalu zato što nije najavila povratak Rusije na ovu manifestaciju
Italijanski ministar kulture Alesandro Đuli zatražio je ostavku predstavnice vlade u upravnom odboru Bijenala u Veneciji Tamaru Gregoreti nakon što je Rusija najavila povratak svog nacionalnog paviljona na izložbu 2026. godine.
Prema navodima ministarstva, Gregoreti koja je članica upravnog odbora Bijenala već dve godine „nije smatrala potrebnim da najavi moguće prisustvo Ruske Federacije na narednom Bijenalu“, uprkos međunarodnoj osetljivosti tog pitanja.
Povratak Rusije
Polemika je izbila nakon što je prošle nedelje objavljeno da Rusija planira da ponovo otvori svoj nacionalni paviljon prvi put nakon četiri godine, od početka rata u Ukrajini.
Ovu vest su potvrdili zvanični predstavnici Kremlja, koji ističu da prisustvo Rusije na ovom globalnom kulturnom događaju nikada nije zaista prestalo, uprkos prekidu učešća. Cilj je stvaranje projekata koji prevazilaze političke barijere i neguju međunarodni dijalog kroz umetnost.
Ranije isključenje Rusije usledilo je kao direktna posledica rata u Ukrajini, ali sadašnja odluka o povratku naglašava želju za prevazilaženjem političkih tenzija putem kulture.
Na ovogodišnjem Bijenalu, pod sloganom „Drvo je ukorenjeno u nebu“, predstaviće se više od 30 umetnika iz više zemalja, uključujući Argentinu, Brazil, Mali i Meksiko, sa posebnim naglaskom na mlade talente, muzičare, pesnike i filozofe.
Bez cenzure
Organizatori Venecijanskog Bijenala brane svoju odluku navodeći da ta institucija odbacuje „svaki oblik isključivanja ili cenzure kulture i umetnosti“. Dodali su da izložba treba da ostane „mesto dijaloga, otvorenosti i umetničke slobode“, uprkos aktuelnim geopolitičkim tenzijama.
Odluka je brzo izazvala kritike u Evropi. Dvadeset dva evropska ministra kulture potpisala su pismo predsedniku Bijenala Pjetranđelu Butafoku, u kojem ga pozivaju da preispita učešće Rusije, upozoravajući da bi davanje tako vidljive kulturne platforme moglo da stvori utisak normalizacije situacije dok rat u Ukrajini i dalje traje.
Prekid evropskog granta
Reagovali su i zvaničnici Evropske unije. Komesarka za tehnologiju Hena Virkunen i komesar za kulturu Glen Mikalev upozorili su u zajedničkom saopštenju da bi odluka mogla da dovede u pitanje oko dva miliona evra finansiranja iz fondova EU, ocenivši da taj potez „nije u skladu sa zajedničkim odgovorom EU na rusku agresiju na Ukrajinu“.
„Ako Bijenale ostane pri svojoj odluci, razmotrićemo dalje mere, uključujući suspenziju ili prekid evropskog granta koji Fondacija Bijenala trenutno prima“, rekla je ona.
„Kultura promoviše i štiti demokratske vrednosti, podstiče otvoreni dijalog, raznolikost i slobodu izražavanja i nikada ne sme biti korišćena kao platforma za propagandu“, naglasila je Virkunen.
Ukrajinske vlasti su pozvale organizatore Venecijanskog bijenala da ne dozvoli Rusiji učešće.
Pritisak dolazi i iz kulturnog sektora. Onlajn peticija pod nazivom „Zaustavite normalizaciju ratnih zločina kroz umetnost“ prikupila je više od 8.000 potpisa, uz poziv umetnicima i kulturnim radnicima da se usprotive povratku ruskog paviljona.
Italijanski mediji navode da Gregoreti za sada ne pokazuje nameru da podnese ostavku.
U međuvremenu, ministarstvo kulture zatražilo je hitno objašnjenje od organizatora Bijenala o tome na koji način će ruski paviljon biti postavljen i upravljan, posebno u kontekstu aktuelnog režima sankcija.
Deluje da je to tema koja ovog umetnika godinama opseda, s obzirom da je jula 2018. godine u Domu Vojske imao izložbu „Golgota i Vaskrs“. Izložio je 22 slike iz „opusa tog umetnika, posvećenog stradanju srpske vojske kroz istoriju, od Kosovskog boja, preko golgote i stradalničkih podviga srpske vojske tokom Prvog i Drugog svetskog, pa sve do novijih ratova“, piše u opisu te izložbe.
Izbor predstavnika države na Venecijanskom bijenalu i ranijih godina je izazivao burne reakcije javnosti. Ovog puta je ta reakcija bila izuzetno negativna, čak je pokrenuta i peticija kojom se traži hitno povlačenje odluke da Predrag Đaković predstavlja Srbiju u Veneciji, što se još ni jednom nije desilo.
Najčešći argumenti protiv ove odluke su da je Đakovićev rad nepoznat u Srbiji, da se za njega ne zna ni u Pragu gde živi decenijama unazad, kao i da nema vrednosti koje su prepoznate kao relevantne u međunarodnom umetničkom kontekstu.
Umetnici i istoričari umetnosti koji su javno reagovali na odluku, podsećaju na konkursne uslove i ističu da većina njih nije poštovana i navode umetnički kvalitet i inovativnost projekta, ugled u stručnoj javnosti, reference autora na međunarodnom planu, kao i doprinos uspostavljanju i unapređenju međunarodne saradnje kao i afirmaciji savremene umetničke scene Srbije u inostranstvu.
Podsećaju i da države na Venecijansko bijenale šalju najbolje i najaktuelnije radove iz svoje produkcije kako bi se pokazale svetu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Vreme“ je dobilo pismo koje je Zoran Stefanović, umetnički direktor Drame Narodnog pozorišta, uputio Darku Tomoviću, predsedniku glumačkog sindikata, povodom krivične prijave u kojoj nije imenovan
Čačak nije hteo da ugosti „Naše dane“ a Niš „Bilo jednom na Brijunima“ iako su obe predstave bile rasprodate. Razlozi nisu obrazloženi, ali je ipak jasno koji su
Unesko je potvrdio da su najmanje četiri kulturne i istorijske znamenitosti oštećene u napadima na Iran. U Ukrajini je oštećeno više od 500 znamenitosti
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!