
Politika i kultura
Zbog protesta otkazani Filmski susreti u Nišu i Bašta fest
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Hrvatski producenti su zabranili da „Dražen“ bude prikazan na Balkanskom festivalu filmske režije, ali ne zato što im ne odgovara Beograd, već zbog sukoba sa rediteljem Danilom Šerbedžijom
Balkanski festival filmske režije doveo je u Beograd 30 reditelja koji su predstavili svoje filmove, što je, u ovo vreme izuzetnog deficita programa kulture, bilo izuzetno primećeno.
Međutim, desilo se da je upravo zbog namere da predstavi stvaraoce, Balkanski festival filmske režije morao je da se liši jednog filma iz svoje selekcije – hrvatskog filma „Dražen“.
Treba odmah reći da nije u pitanju nikakva hrvatsko-srpska i obrnuto surevnjivost.
„Dražen“ je film o jugoslovenskoj i hrvatskoj košarkaškoj legendi Draženu Petroviću. Njegov reditelj je Danilo Šerbedžija, a producenti su Kinoteka, Decembar i Living picrures.
Kad producentu nije bitan film
Film su sa Balkanskog festivala filmske režije povukli producenti, zato što im nisu odgovarali uslovi pod kojim je trebalo da bude prikazan.
Naime, s obzirom da je BFFR festival režije, organizatori su pozvali reditelja Danila Šerbedžiju da predstavi svoj film. Producentima se to nije dopalo, zato što su u sukobu sa Šerbedžijom.
Direktorka festivala Darja Bajić Božović objasnila je da su „mesecima razgovarali o prikazivanju filma na festivalu, i ni u jednom trenutku se nije pojavio uslov da Šerbedžija ne predstavi film. Jako nam je žao, šteta je naneta festivalu jer film ima visok kvalitet“.
Sme se zaključiti da je producentu bio važniji lični spor od filma.
Festival nije hteo da povuče svoj poziv reditelju, tako da je Danilo Šerbedžija došao u Beograd.
Ko prepravlja špicu
Sukob između njega i producenata je nastao zbog, grubo rečeno, sadržaja špice.
Na špici filma piše da ga je režirao Danilo Šerbedžija u korežiji sa Ljubom Zdjeravećem, jednim od producenata. Danilo Šerbedžija tvrdi da nije imao koreditelja, i poziva se na ugovor.
O promeni na špici saznao je, rekao je danas Šerbedžija za N1, neposredno pred premijeru koja je bila u prošle godine Šibeniku, Draženovom rodnom gradu, 22. oktobra, na njegov rođendan.
Inače, Beograđani mogu da odgledaju film „Dražen“ na platformi Netfliks, a mogli su da ga vide i u bioskopima – 5. decembra je premijerno prikazan u MTS dvorani.
Mediji su tada zabeležili da su publiku pozdravili producent Ljubo Zdjelarević, reditelj Danilo Šerbedžija, Domagoj Nižić koji tumači odraslog Dražena, Tonko Stošić u ulozi madog Dražena, Romina Tonković kao Renata i Zrinka Cvitešić u ulozi Biserke Petrović, majke Dražena Petrovića.
Dražen
„Dražen“ je biografski film, opisuje segmente života ovog košarkaša od detinjstva i odrastanja u Šibeniku, zadivljujućeg profesionalnog uspona i karijere u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama, pa do tragične smrti u automobilskoj nesreći neposredno pred 29. rođendan.
Filmom je istaknut karakter i privatni život čuvenog košarkaša, ovo nije sportski film, što objašnjava zašto u njemu nema svih utakmica koje su Draženovi fanovi očekivali.
Balkanski festival filmske režije se završava sutra, 14. juna.
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve