

Književnost
Semjuel Beket u Beogradu: Dramaturg apsurda i boljeg posrtanja
Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast


Ima li dr Hausa u Srbiji? U poslu zaista možete da sretnete izvanredne lekare, koji su i drski i indiskretni, ponekad i okrutni prema svojim kolegama i pacijentima, a na kojima je izgrađen lik iz serije
Likovi jedne od trenutno najgledanijih serija, dr Haus i njegov tim asistenata-lekara, gledaocima ulivaju nadu u gotovo bezgraničnu, božansku isceliteljsku moć lekara.
Jer, to nisu samo lekari, sa savršenim znanjem i veštinama iz nekoliko specijalnosti, već i istražitelji, detektivi, koji svakom pacijentu i slučaju prilaze temeljno, tražeći uzrok i povezujući ga sa posledičnim stanjem, a da pri tom ne biraju sredstva. Preturaju po stanovima, ormanima i fiokama, odvrću vodovodne cevi, njuškaju po privatnim životima. Pri tom hipoteze do otkrivanja dijagnoze bolesti pljušte na sve strane. Dijagnostičke metode koje se pri tom koriste su odmah izvodljive i svi sve znaju da rade, od snimanja skenerom, koronografije, uzimanja bioptata, mikroskopiranja i patohistoloških i mikrobioloških uzoraka. A nije bitno ni koje su pacijenti starosne dobi, da li je reč o odojčadi, deci ili starijim osobama. Naravno da se postavlja pitanje koje li su sve specijalizacije oni morali da završe, kad sve to umeju da rade?
Pa, ipak, dr Hausa prate milioni gledalaca i iščekuju svaku sledeću epizodu. Lekari gledaju zato što je stručno obrađen svaki slučaj, od uzroka, mogućih mehanizama nastanka bolesti, primenjuju se sve dijagnostičke metode da bi se rešile dijagnostičke dileme i na kraju se pristupa adekvatnom terapijskom postupku. Tu se zaista prikazuju interesantni slučajevi i retke bolesti i sindromi.
Oni pak koji nisu lekari, a voleli bi da jesu, ili misle da mogu sami da se leče, verovatno gledaju seriju ne bi li otkrili uzrok svojih ili simptoma svojih bližnjih, i (ne daj bože) ponudili pomoć lekarima u nastavku lečenja.
Ono što privlači gledateljke, raznih profila i starosti, bile lekarke, ili ne, jeste i sam lik dr Hausa, koji pleni svojim karakterom, za koji se u najmanju ruku može reći da je neobičan, ali harizmatičan, dok njegov fizički izgled, iako narušen delimičnim invaliditetom, zrači dozom muževnosti i seksipila. Ujedno je i duhovit i sarkastičan i svestran i muzikalan, samodestruktivan i ima proročanske sposobnosti. Iza, uglavnom ozbiljnog lica, koje se retko razvuče u izraz olakšanja posle napornog dvoboja sa upornom bolešću, scenaristi dozvoljavaju mogućnost da se iza mrzovoljne maske krije čovek koji i pati i sposoban je da voli, ali koga pacijenti posle svega svakako gledaju sa zahvalnošću i divljenjem.
Ima li dr Hausa u Srbiji? U poslu zaista možete da sretnete izvanredne lekare, koji su i drski i indiskretni, ponekad i okrutni prema svojim kolegama i pacijentima, a na kojima je izgrađen lik iz serije. Bilo da su oni ljudima simpatični ili ne, lekarima koji su krajnje požrtvovani, koji znanjem i svestranošću žongliraju na granici genijalnosti i ludila, moraju se oprostiti njihovi izleti mimo granica kodeksa ponašanja. Nije lako biti hrabar pri donošenju odluka, a pogotovo priznati greške kada je reč o ljudskim životima.
Lekari su možda inspirisani dr Hausom i njegovom, posle tolikih godina prikazivanja, već legendarnom genijalnošću, ali im na pamet ne pada da ga izigravaju. To je ipak izmišljeni lik.


Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast


Najteži mi je bez dileme bio intervju sa Džonijem Štulićem. Tu je ona njegova valjda hiljadama puta citirana izjava da smo prethodnih 40 godina slušali zavijanje vukova, a da ćemo zato narednih 40 slušati blejanje ovaca. Bilo je teško ne zato što je on bio neprijatan ili problematičan sagovornik, naprotiv, već zbog toga što se svojski trudio da sve svoje stavove što preciznije objasni. Tako da je umeo i da zakomplikuje odgovore, a ja sam se trudio da što bolje razumem šta želi da kaže




Svetska premijera opere Klovnovi montrealske i naše kompozitorke Ane Sokolović odigrana je poslednjeg dana januara u Montrealu


Krajem februara, početkom marta u Beogradu su gostovala dva crnogorska pozorišta. U subotu 28. februara, na Velikoj sceni “Olivera i Rade Marković” gostovao je Centar za kulturu Tivat sa predstavom Contra Mundum. U nedelju 1. marta, na sceni “Raša Plaović” Narodnog pozorišta gostovalo je Nikšićko pozorište sa predstavom Otac
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve