img
Loader
Beograd, 0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige – Slatki Strip

Ukus sna

19. decembar 2001, 20:55 Nebojša Grujičić
Copied

Vasa Pavković – "Slatki strip" (Narodna knjiga, 2001)

Jedan od onih koji se poslednjih dvadesetak godina najredovnije pojavljuju u ovdašnjoj periodici kao potpisnik tekstova o fenomenu stripa svakako je V. Fumeti. Oni upućeniji u svet stripa znaju da se iza ovog imena krije pisac, književni kritičar i već četrdesetak godina istinski posvećenik sveta devete umetnosti Vasa Pavković. Zbirku njegovih napisa o stripu pod nazivom Slatki strip nedavno je u svojoj biblioteci „Slučaj“ objavila „Narodna knjiga“.

Slatki strip je zbirka namenskih tekstova o pojedinim stripovima nastalih različitim povodima, a najčešće njihovim pojavljivanjem pred ovdašnjom publikom. Osim toga, knjiga predstavlja autorov lični izbor najznačajnijih i njemu najdražih ostvarenja iz istorije stripa, istorije koja traje evo već više od jednog veka.

Kriterijum pri izboru naslova koji će se naći među koricama ove knjige bio je dvojak. Najpre, Pavković se bavio svetom takozvanog „komercijalnog stripa“, klasičnim, narativnim (komičnim i avanturističkim) stripom, a onda i onim delom mejnstrim produkcije koja se, uz nekoliko izuzetaka, veoma dobro ukotvila u svesti i čitalačkom iskustvu ovdašnje publike. Izbor je bio ograničen postojanjem odgovarajućeg povoda za pisanje, kao i ograničenim prostorom knjige. Tako se, na autorovu žalost, u knjizi nisu našle beleške o nekim njemu dragim stripovima poput Riđobradog, Kosmičkih putnika, Srebrnog letača, Konana, Popaja, Aster Blistoka i još nekih. Svejedno, u Slatkom stripu našlo se sasvim dovoljno „strip junaka jakih“. Čitajući piščeve zapise, kao u kakvom kaleidoskopu, iskrsavaju dragi likovi Mandraka, Ripa Kirbija, Larigana, Taličnog Toma, Princa Valijanta, Kena Parkera, Gaše, Asteriksa, Fantoma, Modesti Blejz i još četrdesetak klasičnih strip heroja nastalih iz pera i četkice majstora koji su umeli da stvore „nezaboravne strip bajke, koje svojim pričama zabavljaju decu, a svojim slikama očaravaju odrasle“, kako je jednim povodom napisao V. Fumeti.

Knjiga je podeljena na dva dela – u prvom se Pavković bavi američkim stripom, od Malog Nema Vindzora Mek Koja do Votersonovog Kalvina i Hobsa, a u drugom evropskim stripom, od Mašerovog Krcka do Adlera Renea Sterna. Svaki čitalac koji sklopi korice Pavkovićeve knjige setiće se bar desetak junaka koji nisu našli svoje mesto u njoj, ali Vasa Pavković y Fumeti nije ni imao ambiciju da sastavlja opštu objektivnu enciklopediju stripa. Posle čitanja Pavkovićeve knjige, prvo što čitalac poželi jeste da iz ormana izvuče neku od požutelih svezaka i prepusti se avanturi, a to je ono što sve primedbe koje se mogu odnositi na sadržaj knjige čini apsolutno besmislenim.

Posebno važan deo knjige predstavljaju beleške o prvom pojavljivanju pojedinih stripova pred ovdašnjim čitaocima. „Kekec“, „Pegaz“, „Strip Art“, „Panorama“, „Eks Almanah“, „Stripoteka“, „Politikin Zabavnik“ samo su neka od bezbrojnih izdanja koja su činila obaveznu ikonografiju odrastanja mnogih generacija koje su iz njih učili jezik stripa. Koliko je on svojevremeno bio popularan kod nas, govori i fantastičan podatak da je sredinom sedamdesetih ukupni nedeljni tiraž svih strip izdanja u SFRJ prebacivao milion prodatih primeraka. Usporedbe radi, danas se čini da su ogromni tiraži strip izdanja oni od pet hiljada. Ova nekada izuzetna popularnost stripa u nas nije valjano iskorišćena, niti je, nažalost, strip ikad na pravi način revalorizovan u ovdašnjoj kulturnoj javnosti, uprkos smelim pokušajima nekolicine hrabrih i upornih. Pavkovićeva knjiga je još jedan pokušaj u smeru edukacije i popularizacije „devete umetnosti“ – pokušaj dostojan poštovanja.

Zbog svega ovoga čitanje Slatkog stripa za sve one koji su ikad osetili magiju „priča u slikama“ predstavlja izuzetan doživljaj. Vasa Pavković pišući o stripu na svoj način ponavlja ono što je mister Kundal u Loazelovom Petru Panu pripovedao o izvesnoj malenoj kutiji sa dna srca, nekada punoj čudesnih bombona, koje uvode pravo u Priču. „Čudesna bombona“, kaže Mr Kundal Petru, „koja ima ukus Sna, miris Avanture, a umotana je u Maštu.“

Dakle, knjiga Slatki strip napisana je sa ljubavlju i poverenjem – slatka knjiga!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Baština regiona

23.novembar 2025. Robert Čoban

Može i ovako: Bijeljina obnavlja Evangelističku crkvu

Bijeljina planira restauraciju zapuštene nemačke Evangelističke crkve, dajući tako primer drugima u regionu kako se štiti kulturna baština i ako pripada narodu koji više tu ne živi

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure