Sto godina od rođenja Lazara Vozarevića, Galerija u Sremskoj Mitrovici koja nosi ime ovog velikog slikara, obeležava zajedničkim izložbama sa galerijama u Zrenjaninu, Beogradu u Novom Sadu
Sto godina od rođenja Lazara Vozarevića, jednog od najznačajnijih predstavnika srpskog i jugoslovenskog modernog slikarstva, Galerija u Sremskoj Mitrovici koja nosi njegovo ime obeležava zajedničkim izložbama sa galerijama u gradovima koji su bili značajni u umetnikovom životu.
Tako je početkom februara u Salonu Savremene galerije u Zrenjaninu pokazan izbor od 25 Vozarevićevih radova iz kolekcija koje predstavljaju njegovo stvaralaštvo koje se kretalo u okvirima enformela i postenformela.
Zatim je u junu održana izložba u Salonu Muzeja grada Beograda na kojoj je prikazano 50 Vozarevićevih radova iz zbirki Galerije i tog Muzeja.
Foto: Matica srpskaOtvaranje u Matici srpskoj
Treća zajednička izložba otvorena je 12. septembra u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu.
Galerija Matice srpske ugostila je celokupnu kolekciju Galerije „Lazar Vozarević“, 79 njegovih dela. Osim ovog legata, na izložbi su i dela iz kolekcije Galerije Matice srpske, kao i pet ilustracija Pabla Pikasa iz Narodnog muzeja Srbije i jedno Pikasovo delo iz Ambasade Francuske u Beogradu.
Izložena dela čine najpotpuniji pregled svih Vozarevićevih stvaralačkih faza od kako se ranih pedesetih pojavio na umetničkoj sceni do poslednjih radova iz 1968. godine.
Autorke izložbe su Marija Vuruna, direktorka Galerije „Lazar Vozarević“, Ivana Rastović i Ivana Janjić, kustoskinje Galerije Matice srpske.
One ističu da je Lazar Vozarević likovni izraz gradio u živoj i dinamičnoj kulturnoj sceni pedesetih godina reagujući na društveno-političke i umetničke okolnosti.
Foto: Matica srpskaEksponat sa izložbe
U potrazi za savremenim likovnim jezikom, umetnik se oslanjao na dva ključna izvora inspiracije – delo Pabla Pikasa i bogatstvo vizantijske umetnosti. Zatim je usledila kratkotrajna faza enformela, u kojoj je Vozarević kroz neslikarske materijale istraživao mogućnosti novog izraza. Poslednju, postenformel fazu karakterišu slike-reljefi geometrizovanih kompozicija snažnog kolorita i duboke duhovne simbolike. Autentična promišljanja o savremenoj slici i odnos prema srednjovekovnom nasleđu čine opus Lazara Vozarevića jednim od najznačajnijih i najprepoznatljivijih ostvarenja srpskog modernizma.
Izložba će moći da se poseti do 31. januara 2026. godine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Reditelj Milutin Petrović najavljuje osnivanje Asocijacije radio-televizijskih, filmskih i scenskih stvaralaca, koja će ponuditi pogodnosti koje druga udruženje nemaju. Srđan Dragojević kaže - ćaci udruženje
Na početku sedamdesete sezone, obeležavajući 30 godina od smrti Aleksandra Popovića, Atelje 212 premijerno izvodi predstavu „Ceo život za godinu dana“ po njegovoj istoimenoj tv seriji
Na Leskovačkom internacionalnom festivalu filmske režije biće čak 12 filmova i četiri serije - nastavak puta ovog festivala da filmove sa prostora Jugoslavije približi publici
Izraelski ministar kulture najavio je oduzimanje državljanstva Juvalu Abrahamu i Rejček Šor, rediteljima filma „NAZA“ koji je u Veneciji dobio Specijalnu nagradu žirija. U filmu se naime tvrdi da je izraelska vojska ciljala civile u Gazi
Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava zato što je tako odlučila direktorka. Zbog toga 80 posto glumaca ansambla nije stalo na scenu godinu i po dana. Međutim, budžet pozorišta je 15 miliona dinara
Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca
Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima
Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.