
Beograd
I Martovski festival će biti odložen
"Vreme" saznaje da, kao i Fest, i ovogodišnji Martovski festival neće moći da se održi u zakazanom terminu. Razlog je isti: Skupština grada nije obavila svoj deo posla
Izgubljeni predeo
Scenario i režija: Raul Ruiz
Uloge: Gregori Kolin, Fransoa Kluze, Marian Denikur, Žili Delarme, Kristian Kolin
Da li ste znali da se na bioskopskom repertoaru nalazi film jednog čileanskog reditelja? Reč je o ostvarenju Izgubljeni predeo Raula Ruiza. Film prethodno nije prikazan ni na jednom ovdašnjem filmskom festivalu što je uobičajen način kako ovakva nekomercijalna, umetnička ostvarenja dolaze do naše publike. Međutim, ne treba da iznenađuje kako je dakle Izgubljeni predeo stigao u naš bioskop, kao ni činjenica da je distributerska kuća koja ga je selektirala meni nepoznata. Ali, iznenađuje to koliko je film zanimljiv i znalački režiran, koliko je, s druge strane, kompleksan i tajnovit.
Može se na više ispravnih i istovremeno nedovoljnih načina opisati čime se Izgubljeni predeo bavi. Recimo da je to priča o jednom prijateljstvu koje se proteže kroz nekoliko decenija tokom kojih se odigrava nekoliko velikih događaja iz istorije sveta i Čilea. Tridesetih godina prošlog veka desetogodišnji Maks se budi i zatiče avion u dvorištu kuće svojih roditelja. Pilot i pustolov Antoan postaće njegov saborac u mnogim fantastičnim avanturama. Pri tom, to je i priča o sazrevanju i razočarenju u heroje iz detinjstva. Tokom Drugog svetskog rata devetnaestogodišnji Maks postaje letački instruktor svom prijatelju iz detinjstva koji, uprkos želji da se bori, ne može da shvati komande na savremenim avionima. Ovo je priča i o starenju i ponovnom vrednovanju svojih doživljaja iz rane mladosti. Početkom Pinočeove diktature omatoreli Maks prima Antoanovog sina (ili unuka? jer film je prepun ovakvih nejasnih porodičnih odnosa) i pripoveda mu o svojim doživljajima sa njegovim ocem (dedom). S druge strane, ovo je pre svega priča o nesvakidašnjem „tragaču za blagom“, Antoanu. Ne samo da je on u stanju permanentnog detinjstva već nam u vezi s njegovim godinama reditelj daje potpuno kontradiktorna obaveštenja. Pri prvom susretu Maks je dečak od deset godina dok njegov prijatelj Antoan ima četrdeset; pri sledećem susretu Antoan je iste starosti iako Maks tada ima oko dvadeset; na kraju filma se sastaju kao starci i tada je Antoan mlađi od Maksa iako je na početku filma bio trideset godina stariji?! Između njih dvojice postoji još jedna veza a to je roman Veliki Mon (Le Grand Meaulnes) Anrija AlanaFurnijea, za koju Antoan tvrdi da ju je napisao njegov školski drug i da je on glavni lik iz knjige. Njihove avanture iz Maksovih dečačkih dana, zaista, obiluju likovima i atmosferom poput onih iz Velikog Mona..
Junaka Sartrovog romana Mučnina povremeno obuzima „osećaj za avanturu“ i tada bezglavo kreće da trči ulicama. Kada Antoana iz Izgubljenog predela spopadne sličan osećaj, da će negde pronaći skriveno blago on ga redovno tu i nalazi. U Sartrovom svetu blaga nisu dozvoljena, kod Ruiza blaga ima svuda. Oba primera opisuju apsurd traganja. U slučaju ovog drugog na scenu stupa vreme, jedan od glavnih junaka Izgubljenog predela. Nakon otkrivanja tragači zaključuju da je to što su pronašli bezvredno, kasnije zaključuju da je to bilo istinsko blago. Probijanje kroz guste nanose vremena, s kojima su likovi nekada u dosluhu nekada u svađi, prava je tema ovog filma. Da je kojim slučajem Marsel Prust rođen kasnije nego što jeste i da se bavio filmskom režijom a ne pisanjem, snimao bi filmove kao što je Izgubljeni predeo. Ovo ostvarenje se bavi jednom prustovskom potragom za vremenom bez sentimentalnosti i povišenih emocija učeći nas da nema vremena koje nije izgubljeno.
"Vreme" saznaje da, kao i Fest, i ovogodišnji Martovski festival neće moći da se održi u zakazanom terminu. Razlog je isti: Skupština grada nije obavila svoj deo posla
Učestvovati na Pesmi za Evroviziju i javno, na nacionalnom programu, pokazati svoj stav kao znak protesta, rizikovati da će tvoja pesma zbog toga dobiti manje glasova, kao i da ćeš sutra snositi posledice na poslu, možda je čak i jači gest nego odustati
“Veliki Danilo Kiš jednom je prigodom napisao kako ne želi živjeti u miru sa čitavim svijetom, već sa samim sobom, a to je negdje okvirno i moja deviza, s tim da bih ja još samo nadodao kako bi se vjerojatno već odavno predao da imam kome. Shodno tomu, da li će crkveni mehanizam na ovim prostorima postati nešto više od križarskog pohoda na slobodu duha, te da li će političke strukture ovdje biti ikad više nešto drugo od, načelno, kriminalnih, mene ne opterećuje odviše, ali sam siguran da doprinositi njihovu porazu, svaki dan u svakom pogledu, i te kako ima smisla – mišlju i djelima”
Princeza Ksenija od Crne Gore, Crnogorsko narodno pozorište, režija Radmila Vojvodić
Srpskoj omladini, Dimitrije Tucović, tekst i režija Zlatko Paković, Puls tetar, Lazarevac
Intervju: Predrag Voštinić, aktivista Lokalnog fronta iz Kraljeva
Sloboda se već desila Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve