Filmski festival u Roterdamu otkriva nove autore, podstiče nove i drugačije filmske pristupe, a ove godine je u konkurenciji prikazano 15 filmova. Od prve tri nagrade festivala, dve su otišle u ruke ženskih autora
Za „Vreme“ izRoterdama
NAGRAĐENI FILMOVI: Neuglađeni…
Roterdamom kola dosetka da kada je jedne godine jedna poznata holivudska zvezda najavila da upravo sleće na roterdamski aerodorom i stiže na festival, došlo je do blage panike i organizatori su učinili sve da do ovog „nemilog“ događaja ne dođe. Jednostavno holivudske zvezde ne pristaju Roterdamu. To je festival na kome su glavane zvezde filmski reditelji i to pre svih reditelji debitanti ili oni koji su upravo snimili svoj drugi film. Oni dolaze u Roterdam po svoju filmsku sreću a ona se zove nagrada VPRO Tigar. Ravnopravno se dodeljuju tri Tigra a svaki od njih podrazumeva i po 10.000 evra, dok je ono VPRO televizijska mreža koja nagrađenima obezbeđuje TV prikazivanje u Holandiji. Roterdam otkriva nove autore, podstiče nove i drugačije filmske pristupe a ove godine je u konkurenciji prikazao 15 filmova.
Ljubav pobeđuje sve
Ovogodišnji, 36. Roterdam biće upamćen po presedanu – od tri Tigra, dva su otišla u ruke žena autora – to su Pia Marais, autorka filmova Neuglađeni iz Nemačke, i rediteljka iz Malezije Tan Čui Mui sa filmom Ljubavpobeđujesve, dok su trećeg Tigra ravnopravno podelili filmovi AFR Danca Mortena Harca Kaplersa i Zverskakaljuga Brazilca Klaudija Asisa.
NAGRAĐENI: Film Neuglađeni je priča o četrnaestogodišnjoj devojčici koja želi da živi u normalnoj porodici, ali nikako da joj se posreći. Njeni roditelji se na njen užas bave nedozvoljenim poslovima samo da bi obezbedili visoki standard i udovoljili svojim izuzetnim prohtevima. „Inspiracija za ovu priču potiče iz mog vlastitog života jer su moji roditelji bili hipici i uvek su se potucali od mesta do mesta a ja sam poput junakinje mog filma čeznula za stalnim boravištem. Naravno da sam svojoj filmskoj priči pridodala ponešto da bih je učinila zanimljivijom te obrnula prirodne uloge tako da dete u ovom filmu vodi računa o svojim roditeljima“, izjavila je rediteljka filma.
AFR
Malezijski film Ljubavpobeđujesve jeste priča o mladoj devojci koja u želji za boljim i sadržajnijim životom dolazi u Kuala Lumpur. No, život nije uvek onakav kakvim ga zamišljamo, i kad sretne ljubav ona je dovodi u situaciju o kakvoj nikad nije ni sanjala. Veoma zanimljiv i vizuelno snažan film Zverskakaljuga Klaudija Asisa govori o nasilju nad ženama, o životu bez dostojanstva i morala i to negde među beračima šećerne trske gde je seksualno iskorišćavanje maloletnica deo svakodnevice. „Ovim filmom hoću da se pobunim protiv nasilja nad ženama u Brazilu danas“, rekao je Asis prilikom primanja nagrade.
Zverska kaljuga
I najzad, AFR je film pomešanih žanrova u kome se dokumentarno-igranim postupkom rekonstruiše ubistvo danskog predsednika vlade Andersa Foga Rasmusena. Zanimljivo je da je film sniman sedam meseci kriomice, da sam reditelj igra ubicu, mladog anarhistu Emila, da niko u Danskoj nije znao da se film sa ovom temom snima, te da je autor od samog početka zbog toga angažovao advokata jer slično delo još nikad u Danskoj nije snimljeno. Autora tek očekuju reakcije u vlastitoj zemlji pošto je film prikazan samo u Roterdamu.
Nagradu Udruženja filmskih kritičara Holandije dobila je, takođe, žena, i to Nina Davenport (SAD) za film Operacijafilmadžija–projekatunastajanju. Pričalo se da je u najužem izboru za nagradu bio i film BoliLi? – prvabalkanskaDogma mlade Anete Lešnikovske, Makedonke koja živi u Holandiji. Ovaj film Lešnikovska naziva docku–fictionary delom. Film govori o tome kako grupa makedonskih zaljubljenika u film bez sredstava snima po Dogma pravilima. „U Makedoniji smo radili Dogma filmove još od pedesetih, pa sve do danas“, reći će jedan od junaka u filmu, a autorka dodaje da je na neki način htela svojim vršnjacima u Makedoniji da pokaže kako se film zaista može snimiti bez novca, ako to želiš. Film je beskrajno šarmantan, spontan i deluje sveže i drugačije. Lešnikovska neće na festivale po eks-Jugoslaviji, hoće u bioskope i planira za jesen prikazivanje svog filma u Beogradu.
OSTALI: Bilo je za očekivati što je za retrospektivni program najpoznatijeg i najproduktivnijeg hongkonškog reditelja Džonija Toa postojalo veliko ineteresovanje u Roterdamu. Oni koji tragaju za nečim drugačijim uživali su u susretu sa Abderahmanom Sisakom iz Malija, čiji je film Bamako bio jedan od najprovokativnijih na festivalu. Ovaj film govori o suđenju koje obični ljudi u Maliju priređuju Svetskoj banci koju smatraju odgovornom za siromaštvo Trećeg sveta. Posebno zadovoljstvo imali su oni koji su uspeli da dođu do ulaznica za pobednički film ovogodišnje Venecije Mrtvapriroda Jia Džang Kea koji stiže i na beogradski FEST. Ovaj ubedljivi predvodnik „šeste genarcije“ kineskih filmskih stvaralaca uz Mrtvuprirodu snimio je i dokumentarac Dong jer su ga inspirisale „slike“ koje nudi priobalje Jangcea koje će biti poplavljeno kad tri džinovske brane budu izgrađene. Bilo je uzbudljivo videti i najnoviji film Vernera Hercoga Zoraspasa o poznatom američkom pilotu rodom iz Nemačke, Diteru Dengleru, o kome je Hercog 1997. napravio dokumentarni film MaliDitermoradaleti. Ovaj čovek je bio prvi koji je uspeo da pobegne iz zloglasnog logora u Laosu, gde je bio zatvoren pošto je učestvovao u tajnoj misiji. Zanimanje je izazvalo i najnovije delo „učitelja iranskog filma“ Moshena Makmalbafa Krikmrava koje je ovaj autor snimio u Indiji, zatim stari majstor Otar Joseliani sa Baštamaujesen, ironičnom pričom o bivšem razvlašćenom ministru i njegovom privikavanju na običan život bez privilegija. Svoje poklonike imali su i blistavi Privatnistrahovinajavnimmestima Alena Renea, nagrađen u Veneciji, ili Ofsajd Džafara Panahija, nagrađen prošle godine u Berlinu.
DEBITANT U ROTERDAMU: „Hamlet“ Aleksandra Rajkovića
NAŠIUROTERDAMU: U pratećim programima Roterdama prikazana su dva naša filma. U programu „Majstori: Kraljevi i asovi“ predstavljao nas je Goran Paskaljević sa filmom Optimisti a u programu „Vreme i Strujanja“ film Hamlet, debitantsko delo Aleksandra Rajkovića. Ovaj vrlo dobar film koji je izazvao poprilično interesovanje kritike i publike prikazan je bez prisutva autora, te je izostao uobičajeni susret posle projekcije. Rajković koji je u sporu sa svojim producentima nije shvatio da je Roterdam odlična odskočna daska za svet, pa se više bavio sporom sa producentom nego svojim delom. Prilično loš potez u svakom smislu. Film Hamlet je rađen po poznatoj Šekspirovoj „tragediji za sva vremena“, ovovremen je i dešava se na deponiji smeća. Kralj je – kralj deponije, a Hamlet je Rom kao i ostali akteri drame. Autentični ambijent, prevashodno glumci naturščici Romi i samo dva profesionalca (Petar Božović i Igor Đorđević), sjajna kamera (Milad Tauk), odlična montaža (Aleksandar Rajković) kvaliteti su ovog filma koji će se pred našim gledaocima naći na ovogodišnjem FEST-u.
Naš glumac Predrag Miki Manojlović igrao je glavnu ulogu u filmu Nakrajumora Nore Hope, zanimljivoj filmskoj priči o ljudskoj usamljenosti, prepunoj dugih praznih kadrova bez puno reči u kojima su glumci imali izuzetno težak zadatak. No, kao da je sve to „leglo“ Manojloviću i njegovoj partnerki, poznatoj bugarskoj glumici Dijani Dobrevoj. Manojlović je pravo iz Roterdama otišao u Berlin gde igra u filmu IrinaPalm Sema Eduarda Garbarskog koji je u konkurenciji za Zlatnog medveda. Pored toga Manojlović igra i u filmu Klopka Srdana Golubovića koji će takođe biti prikazan u Berlinu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zgrada Narodnog pozorišta u Subotici, čija rekontrukcija je trajala dve decenije, poredila se sa „Skadrom na Bojani”. Završena je nakon sedamnaest godina, a plaćena je pola milijarde dinara više nego što je predviđeno
Izložba radova koje su naši umetnici prošlog veka naslikali zbog Pariza i o Parizu, istovremeno govoreći i o njihovim danima provedenim u gradu za koji Cuca Sokić kaže da mu je „svaka fleka, nekako na svom mestu“
„Novi narativ“, teatrološka studija Marine Milivojević Mađarev ispituje kako dramski pisci, pišući o prošlosti, utiču na promenu njene percepcije u sadašnjosti, a time posredno i same sadašnjosti stvarajući nov narativ
Ako u pravednom gnevu na zlo uzvratimo zlim, ako se i sami prihvatimo silničkih metoda razumljivih vladajućoj sili, čini se da ćemo naškoditi samo prethodnim zlikovcima, ali ne i zlu samom – jedna je od niza tema o kojoj mislite nakon predstave „Mihael Kolhas“
Ivo Andrić je 19. aprila 1939. predao akreditive kao kraljevski poslanik u Nemačkoj, a nekoliko meseci kasnije, 1. septembra, počeo je Drugi svetski rat. Srećom mogao je da se osloni na odličnog vojnog izaslanika, pukovnika Vladimira Vauhnika. Ispostaviće se da je on bio najbolji špijun Kraljevine Jugoslavije
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!