img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

36. Filmski festival u Roterdamu (24. januar – 4. februar, 2007)

Tigrice i tigrovi

07. februar 2007, 17:38 Dubravka Vojvodić
Copied

Filmski festival u Roterdamu otkriva nove autore, podstiče nove i drugačije filmske pristupe, a ove godine je u konkurenciji prikazano 15 filmova. Od prve tri nagrade festivala, dve su otišle u ruke ženskih autora

Za „Vreme“ iz Roterdama

NAGRAĐENI FILMOVI: Neuglađeni…

Roterdamom kola dosetka da kada je jedne godine jedna poznata holivudska zvezda najavila da upravo sleće na roterdamski aerodorom i stiže na festival, došlo je do blage panike i organizatori su učinili sve da do ovog „nemilog“ događaja ne dođe. Jednostavno holivudske zvezde ne pristaju Roterdamu. To je festival na kome su glavane zvezde filmski reditelji i to pre svih reditelji debitanti ili oni koji su upravo snimili svoj drugi film. Oni dolaze u Roterdam po svoju filmsku sreću a ona se zove nagrada VPRO Tigar. Ravnopravno se dodeljuju tri Tigra a svaki od njih podrazumeva i po 10.000 evra, dok je ono VPRO televizijska mreža koja nagrađenima obezbeđuje TV prikazivanje u Holandiji. Roterdam otkriva nove autore, podstiče nove i drugačije filmske pristupe a ove godine je u konkurenciji prikazao 15 filmova.

Ljubav pobeđuje sve

Ovogodišnji, 36. Roterdam biće upamćen po presedanu – od tri Tigra, dva su otišla u ruke žena autora – to su Pia Marais, autorka filmova Neuglađeni iz Nemačke, i rediteljka iz Malezije Tan Čui Mui sa filmom Ljubav pobeđuje sve, dok su trećeg Tigra ravnopravno podelili filmovi AFR Danca Mortena Harca Kaplersa i Zverska kaljuga Brazilca Klaudija Asisa.

NAGRAĐENI: Film Neuglađeni je priča o četrnaestogodišnjoj devojčici koja želi da živi u normalnoj porodici, ali nikako da joj se posreći. Njeni roditelji se na njen užas bave nedozvoljenim poslovima samo da bi obezbedili visoki standard i udovoljili svojim izuzetnim prohtevima. „Inspiracija za ovu priču potiče iz mog vlastitog života jer su moji roditelji bili hipici i uvek su se potucali od mesta do mesta a ja sam poput junakinje mog filma čeznula za stalnim boravištem. Naravno da sam svojoj filmskoj priči pridodala ponešto da bih je učinila zanimljivijom te obrnula prirodne uloge tako da dete u ovom filmu vodi računa o svojim roditeljima“, izjavila je rediteljka filma.

AFR

Malezijski film Ljubav pobeđuje sve jeste priča o mladoj devojci koja u želji za boljim i sadržajnijim životom dolazi u Kuala Lumpur. No, život nije uvek onakav kakvim ga zamišljamo, i kad sretne ljubav ona je dovodi u situaciju o kakvoj nikad nije ni sanjala. Veoma zanimljiv i vizuelno snažan film Zverska kaljuga Klaudija Asisa govori o nasilju nad ženama, o životu bez dostojanstva i morala i to negde među beračima šećerne trske gde je seksualno iskorišćavanje maloletnica deo svakodnevice. „Ovim filmom hoću da se pobunim protiv nasilja nad ženama u Brazilu danas“, rekao je Asis prilikom primanja nagrade.

Zverska kaljuga

I najzad, AFR je film pomešanih žanrova u kome se dokumentarno-igranim postupkom rekonstruiše ubistvo danskog predsednika vlade Andersa Foga Rasmusena. Zanimljivo je da je film sniman sedam meseci kriomice, da sam reditelj igra ubicu, mladog anarhistu Emila, da niko u Danskoj nije znao da se film sa ovom temom snima, te da je autor od samog početka zbog toga angažovao advokata jer slično delo još nikad u Danskoj nije snimljeno. Autora tek očekuju reakcije u vlastitoj zemlji pošto je film prikazan samo u Roterdamu.

Nagradu Udruženja filmskih kritičara Holandije dobila je, takođe, žena, i to Nina Davenport (SAD) za film Operacija filmadžija–projekat u nastajanju. Pričalo se da je u najužem izboru za nagradu bio i film Boli Li? – prva balkanska Dogma mlade Anete Lešnikovske, Makedonke koja živi u Holandiji. Ovaj film Lešnikovska naziva docku–fictionary delom. Film govori o tome kako grupa makedonskih zaljubljenika u film bez sredstava snima po Dogma pravilima. „U Makedoniji smo radili Dogma filmove još od pedesetih, pa sve do danas“, reći će jedan od junaka u filmu, a autorka dodaje da je na neki način htela svojim vršnjacima u Makedoniji da pokaže kako se film zaista može snimiti bez novca, ako to želiš. Film je beskrajno šarmantan, spontan i deluje sveže i drugačije. Lešnikovska neće na festivale po eks-Jugoslaviji, hoće u bioskope i planira za jesen prikazivanje svog filma u Beogradu.

OSTALI: Bilo je za očekivati što je za retrospektivni program najpoznatijeg i najproduktivnijeg hongkonškog reditelja Džonija Toa postojalo veliko ineteresovanje u Roterdamu. Oni koji tragaju za nečim drugačijim uživali su u susretu sa Abderahmanom Sisakom iz Malija, čiji je film Bamako bio jedan od najprovokativnijih na festivalu. Ovaj film govori o suđenju koje obični ljudi u Maliju priređuju Svetskoj banci koju smatraju odgovornom za siromaštvo Trećeg sveta. Posebno zadovoljstvo imali su oni koji su uspeli da dođu do ulaznica za pobednički film ovogodišnje Venecije Mrtva priroda Jia Džang Kea koji stiže i na beogradski FEST. Ovaj ubedljivi predvodnik „šeste genarcije“ kineskih filmskih stvaralaca uz Mrtvu prirodu snimio je i dokumentarac Dong jer su ga inspirisale „slike“ koje nudi priobalje Jangcea koje će biti poplavljeno kad tri džinovske brane budu izgrađene. Bilo je uzbudljivo videti i najnoviji film Vernera Hercoga Zora spasa o poznatom američkom pilotu rodom iz Nemačke, Diteru Dengleru, o kome je Hercog 1997. napravio dokumentarni film Mali Diter mora da leti. Ovaj čovek je bio prvi koji je uspeo da pobegne iz zloglasnog logora u Laosu, gde je bio zatvoren pošto je učestvovao u tajnoj misiji. Zanimanje je izazvalo i najnovije delo „učitelja iranskog filma“ Moshena Makmalbafa Krik mrava koje je ovaj autor snimio u Indiji, zatim stari majstor Otar Joseliani sa Baštama u jesen, ironičnom pričom o bivšem razvlašćenom ministru i njegovom privikavanju na običan život bez privilegija. Svoje poklonike imali su i blistavi Privatni strahovi na javnim mestima Alena Renea, nagrađen u Veneciji, ili Ofsajd Džafara Panahija, nagrađen prošle godine u Berlinu.

DEBITANT U ROTERDAMU: „Hamlet“ Aleksandra Rajkovića

NAŠI U ROTERDAMU: U pratećim programima Roterdama prikazana su dva naša filma. U programu „Majstori: Kraljevi i asovi“ predstavljao nas je Goran Paskaljević sa filmom Optimisti a u programu „Vreme i Strujanja“ film Hamlet, debitantsko delo Aleksandra Rajkovića. Ovaj vrlo dobar film koji je izazvao poprilično interesovanje kritike i publike prikazan je bez prisutva autora, te je izostao uobičajeni susret posle projekcije. Rajković koji je u sporu sa svojim producentima nije shvatio da je Roterdam odlična odskočna daska za svet, pa se više bavio sporom sa producentom nego svojim delom. Prilično loš potez u svakom smislu. Film Hamlet je rađen po poznatoj Šekspirovoj „tragediji za sva vremena“, ovovremen je i dešava se na deponiji smeća. Kralj je – kralj deponije, a Hamlet je Rom kao i ostali akteri drame. Autentični ambijent, prevashodno glumci naturščici Romi i samo dva profesionalca (Petar Božović i Igor Đorđević), sjajna kamera (Milad Tauk), odlična montaža (Aleksandar Rajković) kvaliteti su ovog filma koji će se pred našim gledaocima naći na ovogodišnjem FEST-u.

Naš glumac Predrag Miki Manojlović igrao je glavnu ulogu u filmu Na kraju mora Nore Hope, zanimljivoj filmskoj priči o ljudskoj usamljenosti, prepunoj dugih praznih kadrova bez puno reči u kojima su glumci imali izuzetno težak zadatak. No, kao da je sve to „leglo“ Manojloviću i njegovoj partnerki, poznatoj bugarskoj glumici Dijani Dobrevoj. Manojlović je pravo iz Roterdama otišao u Berlin gde igra u filmu Irina Palm Sema Eduarda Garbarskog koji je u konkurenciji za Zlatnog medveda. Pored toga Manojlović igra i u filmu Klopka Srdana Golubovića koji će takođe biti prikazan u Berlinu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure