U Muzeju savremene umetnosti otvorena je izložba “Aktivitet: 100 godina nadrealizma” sa oko 400 eksponata naših i stranih umetnika među kojima su i dela Andre Bretona, Maksa Ernsta, Pikasa, Men Reja. Miroa
Velika izložba “Aktivitet: 100 godina nadrealizma”, kojom će biti obeležen vek nadrealizma u Srbiji i svetu, otvorena je u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu 19. oktobra i trajaće do 25. februara 2025. godine.
Autorka koncepta i idejnog rešenja je prof. dr Sanja Bahun sa Univerziteta u Eseksu u Velikoj Britaniji, sa kustoskinjama izložbe iz Muzeja savremene umetnosti Aleksandrom Mirčić, Unom Popović i Žaklinom Ratković.
Radojica Živanović-Noe, Priviđenje u dimu, 1932, Muzej savremene umetnosti
Izložbom “Aktivitet: 100 godina nadrealizma”, Muzej savremene umetnosti u Beogradu predstaviće preko 200 crteža i slika, oko 20 cadavre exquisa, oko 50 kolaža i asamblaža, preko 100 fotografija i fotograma, nadrealističkih objekata, instalaciju, te filmove, arhivsku građu u zanimljivoj korealici i interakciji sa delima savremene umetnosti.
Izložba predstavlja bogatstvo produkcije našeg nadrealizma i njegovu simultanu aktivnost i saodnošenje sa drugim globalnim nadrealizmima, te njegov značaj za savremenu umetnost i relevantnost za nove publike.
Stevan Živadinović – Vane Bor, Manifest, MSUB
Konceptualni okvir izložbe predstavlja ideja „aktiviteta“, koja je ujedno i ključni konceptualni doprinos našeg nadrealizma svetskoj avangardnoj baštini.
Umetnici i kolektivi čija će dela biti izložena su: Dušan Matić, Nikola Vučo, Oskar Davičo, Milan Dedinac, Stevan Živadinović – Vane Bor, Radojica Živanović-Noe, Đorđe Jovanović, Đorđe Kostić, Aleksandar Vučo, Julijana Lula Vučo, Jelica Ševa Ristić, Marko Ristić, Solomon Moni de Buli, Dida de Majo, André Breton, Stane Kregar, Miljenko Stančić, Jovan Bijelić, Max Ernst, Andrè Masson, Joan Miró, Pablo Picasso , Man Ray, Yves Tanguy, André Thirion, Ivana Tomljenović-Meller , Krsto Hegedušić, Ljubiša Jocić, Miodrag Nagornim nepoznati nadrealista, Lana Vasiljević, Katia Drenovska, Roberto Echaurren Matta, Bogosav Živković, Nives Kavurić-Kurtović, Jean Lurçat, Wifredo Lam, Pavle Levi i Andrej Dolinka, Predrag Nešković, Nedeljko Neša Paripović, Tomislav Peternek, Bogdanka Poznanović, Vasko Popa, Zoran Popović, Vladan Radovanović, Goran Stojčetović, Zoran Todorović, Miloš Tomić, Georges Hugnet, Erwin Wurm, Ljubica Marić, Natalija Vladisavljević, PerArt, kuda.org, Ivana Momčilović, NEP Nova Evropa, Howard Slater.
Ova izložba deo je šireg istoimenog projekta u kome uz MSU učestvuju Muzej primenjene umetnosti i Institut za književnost i umetnost.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sin i ja stvaramo u porodičnoj kući, u našem kućnom studiju, ne sukobljavamo se, imamo blizak i topao odnos. Isto sam to zaključio dok sam čitao knjigu koju je napravio Spenser Tvidi, o ljudima koji prave muziku iz svog “bedroom” studija. Išao je sa drugarima po kućama i gledao kako ljudi snimaju uz pomoć štapa i kanapa
Na kraju “običnih” godina prave se liste knjiga, filmova i pozorišnih predstava. Međutim, ova godina je bila jedna od onih koju ćemo pamtiti po intenzivnoj borbi za društvene promene pa nema smisla ponašati se kao da je sve regularno. Zato ću u ovom tekstu pisati ne samo o predstavama već i o pozorišnim utiscima koje ćemo poneti iz 2025. godine
Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (2)
Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč
Poslednja objava o aktivnostima ministra Nikole Selakovića na sajtu Ministarstva kulture je od 29. decembra. Ali to što ne otvara izložbe, ne znači da nema druga posla
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!