Nakon zabrane filma „Pored nas“ u Jagodini, na reditelja Stevana Filipovića su se okomili i režimski mediji. Možda zato što se film završava neslavno po Beograd na vodi
„Mogu da potvrdim da je Pored menezabranjen samo u Jagodini, a da je u ostalim mestima koja su se u subotu pominjala po društvenim mrežama i po medijima samo bilo problema prilikom prikazivanja“ kaže za portal „Vremena“ Stevan Filipović, reditelj ovog filma.
Foto: Iz privatne arhiveStevan Filipović
Kaže da i dalje ne zna zašto Jagodina neće Pored nas, kao i da mu se „javila neka žena koja je rekla da ona neće pederski film“.
„Sve to se dešava nekoliko dana nakon što smo na Fakultetu dramskih umetnosti za studente prikazali besplatnu projekciju filma, i nakon mog klipa kojim podržavam studente. Taj klip je imao 7,5 miliona pregleda, stigao je i do Novog Zelanda“, priča Filipović.
Moguće da je film Pored nas nepoželjan i zbog kraja filma koji ne bi trebalo da odgovara SNS-u: reći ćemo samo da nije povoljan po Beograd na vodi.
„Zato smo premijeru i imali u Beogradu na vodi“, kaže Filipović.
U nedelju, a tek šest dana nakon premijere, režimski mediji prenose jedan isti tekst protiv Stevana Filipovića.
Kažu da pripada grupi Dragana Bjelogrlića, da ga plaća hrvatska obaveštajna služba, citiraju izjavu „jedne glumice koja je preživela Filipovićevu torturu“ koja kaže da je Filipović „agresivac, sa problemopm identiteta“ koji pravi spiskove glumaca koji ne podržavaju proteste, navode da je „javnosti poznat po otvorenim uvredama svima koji misle drugačije“, kao i po „bizarnim fotografijama na svojim društvenim mrežama“, zatim i po „ogavnim komentarima na račun predsednika države, pozivima na revoluciju, smenu vlasti na ulicama, građanski rat“.
Foto: PromoIz filma „Pored nas“
„Izgleda da su mnogo ljuti i da hoće da unište film. I prethodni, film Pored mene, su uništili, ali na suptilniji način. Recimo, skidali su ga sa repertoara već nakon prvog dana prikazivanja uz obrazloženje da nema publike, a publici su govorili da smo mi tako odlučili. Znam da to nije bilo tačno, zato što su se javljaju klinci iz tih mesta i bunili se zašto smo povukli film“, kaže Filipović.
U nekoliko gradova je bilo problema tokom projekcije filma, kaže, ali su ispravljeni i film se prikazuje.
„Na primer, u Novom Sadu je aktiviran protivpožarni aparat, ali su mi rekli da se to često dešava. U Gornjem Milanovcu je dva puta prekidana projekcija, oni su vratili novac gledaocima“.
Stevan Filipović kaže da će tužiti medije zbog objava protiv njega.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U organizaciji Konzulata Jamajke, a po ideji počasnog konzula gospodina Mirka Miljuša, YU Grupa je u martu spakovala kofere i odletela na Jamajku. Tamo je snimala stare pesme u rege žanru, a nikad mlađi Jelići dali su svoj doprinos već aktuelnom projektu pod nazivom “Prekookeanski most”.
Umesto in memoriam: Good Vibrations i Brajan Vilson (1942‒2025)
Cela priča o Brajanu Vilsonu, nedavno preminulom geniju pop muzike i lideru The Beach Boys-a, prelama se kroz priču o njihovom apstraktnom hit singlu za sva vremena Good Vibrations
U drugom činu Leone i Glembaj zarili su se jedan u drugog ko kobac u kopca. Taj surovi obračun završio je Glembajevom smrću. U samrtnom hropcu uz pojavu barunice Kasteli, stari Glembaj završio je u naručju sina. To je omaž Mikelanđelu i njegovoj skulpturi “Pijeta”. Scenu “Pijeta” smislio je Danilo Marunović
Ivan Antić, Kajzermilen glič (mikroputopis u tri glasa), PPM Enklava, 2025
Kajzermilen je četvrt u Beču, svakako ne prva koja pada na pamet kada se pomisli na ovaj grad, ali, sa svojim golim i sivim distopijskim prostorima, otuđenim “totalitarizmom dimenzija”, možda paradigmatična za savremeni svet. U tom okruženju troje Antićevih lirskih junaka ostavlja utisak postflanera, besciljnih uličnih hodača, koji se kreću gradskim prostorom u kome, uprkos precizno popisanim tragovima ljudskog prisustva, kao da nema ničega
Završna predstava Instituta za umetničku igru „Human design“ bavi se pitanjem identiteta zadatog rođenjem i čovekovom potrebom da sam izabere ono što oseća da jeste
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!