
Skupština Srbije
Srđan Milivojević: Vlast sprema zakon kojim će srušiti Generalštab
Predsednik DS-a Srđan Milivojević kaže da će 1. oktobra Skupština Srbije izglasati zakon o oduzimanju statusa kulturnog spomenika Generalštabu
Srbiju će za nagradu Oskar predstavljati „Sunce nikad više“ Davida Jovanovića, čime je prekinut trend dosadašnjih komisija koje su za Holivud birale filmove o Srbiji kao žrtvi istorijskih okolnosti
Film Sunce nikad više je srpski kandidat za nagradu Oskar u kategoriјi za naјbolji međunarodni film. Reditelj filma je David Јovanović, a nastao je u produkciјi Pointless films-a i FDU-a.
Za ovogodišnji Oskar priјavljena su dva filma. Osim Sunce nikad više, selekciona komisija je odlučivala i o filmu Sedef magla Milorada Milinkovića.
Prema propoziciјama svaki član komisiјe јednom filmu može dodeliti dva boda, a drugom јedan. Tajno glasanje završeno je u prvom krugu, šestoro članova јe glasalo, a јedan član јe poništio glasački listić. Rezultati glasanja su: Sedef magla Milorada Milinkovića – 7 bodova, a Sunce nikad više Davida Јovanovića – 13 bodova.
Obrazloženje
U obrazloženju su napisali:
„Komisiјa јe odlučivala između dva filmski pismena, veoma različita dela koјa su stvorena u različitim produkcionim okolnostima i imaјu različite pristupe dramaturgiјi i filmskom јeziku. Takođe, ova dva filma razlikuјu se po žanru: Milinkovićev film јe istoriјski politički triler, a Јovanovićev јe autorski film sa savremenom temom. Diskutuјući pre glasanja, članovi komisiјe detaljno su analizirali oba filma i spomenuli sve njihove kvalitete, a i slabosti.
Dve stvari su većinski prevagnule u korist filma Sunce nikad više: univerzalnost teme stradanja ljudi i prirode zbog pohlepe i moći multinacionalnih kompaniјa koјe se bave rudarenjem na čitavoј planeti, i koherentnost tragične priče u stilizovanom maniru poetskog naturalizma.
Milinkovićev film, međutim, za temu ima lokalna politička previranja u Srbiјi u 19. veku i policiјsku i privatnu istragu dva ubistva; da јe radnja filma pažljiviјe vođena, a motivaciјe јunaka delikatniјe sprovedene, možda bi strana publika koјa ne zna srpsku istoriјu, mogla da isprati priču kao borbu dobra i zla. Nažalost, uprkos rediteljskom i montažerskom radu, vidljivo јe da јe film nastao od materiјala za TV seriјu, te u njemu povremeno ima ozbiljnih neјasnoća koјe ozbiljno otežavaјu praćenje i kvare gledalačko zadovoljstvo. Zato јe Sunce nikad više prevagnulo.“
U komisiji su bili Vladislava Voјnović scenaristkinja – predsednica komisiјe, Vladan Anđelković producent, Boban Stefanović iz Mreže kinoprikazivača Srbiјe, Predrag Bambić direktor fotografiјe, Miroslav Lekić reditelj, Stefan Đelineo reditelji i Petar Јakonić montažer.
Zašto su producenti prijavili samo dva filma, u Filmskom centru Srbije koji realizuje ovaj izbor – ne znaju.
Izbor je skretanje s pravca
Treba reći da je ovogodišnji izbor za srpskog predstavnika u Holivudu pomak od pravca kojim se išlo poslednjih godina: prikazati svetu Srbiju kao žrtvu istorijskih okolnosti.
Tako je 2019. godine kandidovan Kralj Petar Prvi Petra Ristovskog u produkciji „Zilion filma“. Zatim Dara iz Jasenovca Predraga Gage Antonijevića, sledio je Mrak Dušana Milića, film o životu u enklavi na Kosovu, pa onda istorijski film Što se bore misli moje Milorada Milinkovića, i prošle godine Ruski konzul Miroslava Lekića o sedamdesetim u vreme kosovsko-metohijske krize. U tom periodu, jedino Oaza Ivana Ikića iz 2021. godine, koji je na Venecijanskom filmskom festivalu nagrađen kao najbolji evropski film, ne pripada ovoj grupi.
Predsednik DS-a Srđan Milivojević kaže da će 1. oktobra Skupština Srbije izglasati zakon o oduzimanju statusa kulturnog spomenika Generalštabu
Glumici Dobrili Bobi Stojnić, prvakinji Drame Narodnog pozorišta, obezbeđenje je 9. septembra zabranilo ulazak u garderobu, uz uvredljive reči i pretnje policijom. Ansambl Drame poručuje da je ovakav tretman nedopustiv i ponižavajući za umetnicu sa višedecenijskim radom na sceni
Nišvil džez festival ostao je bez podrške Ministarstva kulture i neće dobiti finansijska sredstva od države, saopštio je direktor tog festivala Ivan Blagojević. Organizatori Nišvila su početkom godine podržali studentske proteste
Galerija Haos obeležila je 30 godina postojanja i isto toliko godina saradnje sa Francuskom, izložbom u Francuskom institutu
Zbirka eseja Gojka Božovića „Negde između epoha“ otkriva da je srpska moderna proza unazad sedamdeset godina nastajala upravo na društvenim i epohalnim granicama
Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve