img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Detinjstvo

Srećan rođendan, Pipi

25. jul 2018, 22:36 Sandra Bakić Topalović
Copied

Pre sedamdeset godina u svet je pošla junakinja Astrid Lindgren, da ga zauvek promeni

Kosa boje šargarepe, lice posuto pegicama, nesvakidašnja snaga, rasparene čarape, majmunče i konj jasne su asocijacije na jednu od najvoljenijih junakinja iz književnosti za decu – Pipi Dugu Čarapu. Trilogija o njoj kompletirana je pre 70 godina. Čine je romani Pipi Duga Čarapa, Pipi Duga Čarapa na brodu i Pipi Duga Čarapa u vodama Južnog mora. Povodom ovog jubileja, ali i kao vid obeležavanja 15 godina svog postojanja, izdavačka kuća Odiseja pokrenula je novu ediciju pod nazivom „Pipi“ u kojoj će biti predstavljene najlepše knjige Astrid Lindgren, u tvrdokoričenom izdanju, uz ilustracije Tihomira Čelanovića i u novom, savremenom prevodu Slavice Milosavljević. Prva knjiga objavljena u novoj biblioteci je roman Pipi Duga Čarapa na brodu.

Astrid Lindgren, najpoznatija švedska književnica za decu, ideju za lik Pipi dobila je od svoje kćerke Karin. Bio je rat, i Astrid je ćerki pred spavanje pričala priče za laku noć. Jedne večeri, Karin je zatražila da čuje priču o Pipi Dugoj Čarapi. Devojčica koja se tako zove ne može biti obična, pomislila je Astrid i pustila mašti na volju. Četiri godine kasnije, doživljaji Pipi Duge Čarape pojavili su se pred čitaocima i uzburkali javnost.

Ljudi su bili iznenađeni, neki su nestašnu devojčicu s pegama dočekali sa oduševljenjem, dok su drugi bili zabrinuti zbog njenog odbacivanja svih pravila i nepoštovanja tradicionalnih vrednosti. Dotadašnja književnost za decu držala se određenih normi i kalupa: tačno se znalo kako deca treba da se ponašaju, rodne uloge su bile jasno definisane; deca su uvek slušala odrasle i povinovala se njihovim pravilima, a u suprotnom bi bila kažnjavana; neposlušnost, laži i preteran nestašluk nisu se tolerisali. Pipi Duga Čarapa je bila sušta suprotnost tradicionalnom prikazu dece (a naročito devojčica) u književnosti i pojedini roditelji su smatrali da bi ovakva knjiga mogla da „pokvari“ njihovu decu. Švedska javnost bila je podeljena kao nikada do tada. Postojali su „Pipini protivnici“ koji su se zalagali da se knjiga zabrani. Devojčica koja živi bez roditelja, koja odbija da ide u školu, nema manire, sklona je laganju i svađanju sa odraslima, delovala je kao veoma loš primer za njihovu decu.

Kako bi napravila balans, Astrid je u knjige o Pipi ubacila likove Anike i Tomija, uzorne dece po merilima tog vremena, koja su uvek tu da obuzdaju Pipin poletni duh i isprave je kada greši. Oni su zapravo likovi sa kojima se deca istinski poistovećuju. Pipi je tu da zabavi i zagolica maštu. Iako uživa u nestašlucima i ponesena maštom ponekad ne govori istinu, Pipi nikada nije zlonamerna. Ona ima snažan osećaj za moral i pravdu, nesebično deli svoje bogatstvo sa siromašnima i svoju nadljudsku snagu sa onima kojima je pomoć potrebna. Mada smeštena u realan svet – Pipi je u potpunosti fantastičan lik, poput zmajeva ili jednoroga. Ona pravi kolače na kuhinjskom podu, pleše sa razbojnicima koji pokušavaju da je opljačkaju, bori se sa tigrom u cirkusu i pokušava da uteši uplakanu opersku pevačicu. I baš kao stvorenja iz bajki, Pipi je deci pružila mogućnost da veruju u bolji svet, a roditeljima da shvate da njihova deca imaju sopstveni karakter i da mogu misliti svojom glavom.

Interesovanje za šokantnu knjigu za decu raširilo se i van granica Švedske. Ubrzo je Pipi Duga Čarapa postala dostupna i čitaocima u nekoliko drugih zemalja, istina uz sitne prepravke. Nemački urednici su brže-bolje izbacili sve scene u kojima Pipi barata oružjem, dok je u Francuskoj konj zamenjen ponijem jer, objašnjavali su, neverovatno je uopšte i pomisliti da bi devojčica mogla da podigne konja! Na autorkino pitanje koliko je verovatno da devojčica nosi ponija, nisu odgovorili. Pojedine scene u kojima se Pipi protivi autoritetu odraslih cenzurisane su nemilice. Astrid Lindgren se nije obazirala na „dobronamerne savete“ i prepravke koje su njene knjige trpele. Nastavila je da piše o Pipi i da predstavlja svoje ideje o vaspitavanju dece. Suprotno roditeljima koji su verovali u strogo vaspitanje, striktnu kontrolu i svakodnevne pouke, Astrid se borila za prava dece, bila je protiv fizičkog kažnjavanja, a promovisala je ljubav, poverenje i razumevanje.

Pipi je u mnogim demokratskim zemljama prepoznata kao vesnik novog doba, pa su knjige o njoj među prvima doživele planetarni uspeh. Pipi su kao snažnu feminističku figuru prigrlili borci za ravnopravnost polova. Ona je snažna, samostalna devojčica koja se svakodnevno suprotstavlja besmislenim društvenim normama i nametnutim standardima lepote – posebno je upečatljiva scena u kojoj se Pipi sukobljava sa prodavačicom „kreme protiv pega“. S druge strane, u brojnim zemljama pod autoritarnim režimima knjige o Pipi nikada nisu objavljene, a u nekima, poput Irana, čak su i zabranjivane. Knjige su optuživane za rasizam zbog priča o ocu Jevremu, Kralju crnaca, što je rešeno menjanjem problematičnih izraza blažim, politički korektnim terminima.

Astrid Lindgren ima mnogo toga zajedničkog sa junakinjom koju je stvorila. I Astrid je bila buntovnica i od rane mladosti se suprotstavljala strogim društvenim pravilima. Bila je prva devojka u gradu koja je skratila kosu u sve popularniji „bob“, a već sa sedamnaest godina je počela da gradi karijeru. Ostala je u drugom stanju vrlo mlada, i neudata, i time izazvala skandal. Prepustila je svoje dete hraniteljskoj porodici, a u međuvremenu vredno radila kako bi svog sina povratila i pružila mu dobar život. To se i dogodilo. Udala se šest godina kasnije i izborila se za starateljstvo. Sve to ju je navelo da se aktivno bori za prava dece. Astrid je upamćena i kao pacifista i protivnik nasilja nad životinjama. Svoj uticaj i bogatstvo koristila je u borbi za unapređenje prava dece, životinja i civilnih sloboda. A bila je uticajna i bogata: njene knjige prodate su u više od 165 miliona primeraka širom sveta, a prevedene su na čak 104 jezika i dijalekta. Njeno ime ponelo je nekoliko prestižnih švedskih nagrada, ali i jedan asteroid, a njen lik se nalazi na švedskoj novčanici od 20 kruna. Po njenim knjigama snimljeni su brojni filmovi i serije, a po tri njena junaka – Pipi, Emil i Mio nazvani su astronomski instrumenti.

Knjigu Pipi Duga Čarapa na brodu, u Odisejinoj novoj biblioteci „Pipi“, slediće, naravno u novom izgledu, i ranije objavljeni romani Astrid Lindgren Ronja, razbojnička kći, Luckasta Lota i Lota pravi lom, kao i dva nova romana o ovoj junakinji koju je Astrid osmislila za nešto mlađe čitaoce. Tako će dogodovštine Pipi, prilagođene savremenom čitaocu, postati deo odrastanja i nekoj novoj deci.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kulturna politika

02.januar 2026. Sonja Ćirić

U kulturi samo tri plana za 2026, a ostalima kako bude

Koliko je poznato, samo Akademska knjiga, Beogradsko dramsko pozorište i Beogradski festival igre imaju plan za ovu godinu. Ostali će se snalaziti, pa kako im bude

Jubilej

02.januar 2026. S. Ć.

Zašto nije obeleženo 185 godina pozorišnog života u Šapcu

Jubilarna godina, 185 godina pozorišnog života u Šapcu protekla je otpuštanjima, ukidanjem predstava i repertoara, malobrojnom publikom u Šabačkom pozorištu

Inicijativa

02.januar 2026. S. Ć.

Opština Vračar inicirala izradu spomenika Crnjanskom

Opština Vračar inicijativom pokušava da realizuje odluku koju je Grad doneo još pre pet godina: podizanje spomenika Milošu Crnjanskom

Kultura

02.januar 2026. Sonja Ćirić

Bitef, Fest i drugi: Opstanak festivala u 2026. nije izvestan

Iskustvo iz 2025. dozvoljava bojazan da u ovoj godini verovatno neće biti nekih uobičajenih festivala, a da je održavanje većine pod znakom pitanja

Kulturna politika

31.decembar 2025. Sonja Ćirić

Kultura je u 2025. dokazala da može i iz kamena da izraste

Uprkos praznog budžeta i nebrojenih prepreka, kulturna scena je ove godine imala mnoge uspehe. To je dokaz da kultura u Srbiji može i iz kamena da izraste

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure