img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Detinjstvo

Srećan rođendan, Pipi

25. jul 2018, 22:36 Sandra Bakić Topalović
Copied

Pre sedamdeset godina u svet je pošla junakinja Astrid Lindgren, da ga zauvek promeni

Kosa boje šargarepe, lice posuto pegicama, nesvakidašnja snaga, rasparene čarape, majmunče i konj jasne su asocijacije na jednu od najvoljenijih junakinja iz književnosti za decu – Pipi Dugu Čarapu. Trilogija o njoj kompletirana je pre 70 godina. Čine je romani Pipi Duga Čarapa, Pipi Duga Čarapa na brodu i Pipi Duga Čarapa u vodama Južnog mora. Povodom ovog jubileja, ali i kao vid obeležavanja 15 godina svog postojanja, izdavačka kuća Odiseja pokrenula je novu ediciju pod nazivom „Pipi“ u kojoj će biti predstavljene najlepše knjige Astrid Lindgren, u tvrdokoričenom izdanju, uz ilustracije Tihomira Čelanovića i u novom, savremenom prevodu Slavice Milosavljević. Prva knjiga objavljena u novoj biblioteci je roman Pipi Duga Čarapa na brodu.

Astrid Lindgren, najpoznatija švedska književnica za decu, ideju za lik Pipi dobila je od svoje kćerke Karin. Bio je rat, i Astrid je ćerki pred spavanje pričala priče za laku noć. Jedne večeri, Karin je zatražila da čuje priču o Pipi Dugoj Čarapi. Devojčica koja se tako zove ne može biti obična, pomislila je Astrid i pustila mašti na volju. Četiri godine kasnije, doživljaji Pipi Duge Čarape pojavili su se pred čitaocima i uzburkali javnost.

Ljudi su bili iznenađeni, neki su nestašnu devojčicu s pegama dočekali sa oduševljenjem, dok su drugi bili zabrinuti zbog njenog odbacivanja svih pravila i nepoštovanja tradicionalnih vrednosti. Dotadašnja književnost za decu držala se određenih normi i kalupa: tačno se znalo kako deca treba da se ponašaju, rodne uloge su bile jasno definisane; deca su uvek slušala odrasle i povinovala se njihovim pravilima, a u suprotnom bi bila kažnjavana; neposlušnost, laži i preteran nestašluk nisu se tolerisali. Pipi Duga Čarapa je bila sušta suprotnost tradicionalnom prikazu dece (a naročito devojčica) u književnosti i pojedini roditelji su smatrali da bi ovakva knjiga mogla da „pokvari“ njihovu decu. Švedska javnost bila je podeljena kao nikada do tada. Postojali su „Pipini protivnici“ koji su se zalagali da se knjiga zabrani. Devojčica koja živi bez roditelja, koja odbija da ide u školu, nema manire, sklona je laganju i svađanju sa odraslima, delovala je kao veoma loš primer za njihovu decu.

Kako bi napravila balans, Astrid je u knjige o Pipi ubacila likove Anike i Tomija, uzorne dece po merilima tog vremena, koja su uvek tu da obuzdaju Pipin poletni duh i isprave je kada greši. Oni su zapravo likovi sa kojima se deca istinski poistovećuju. Pipi je tu da zabavi i zagolica maštu. Iako uživa u nestašlucima i ponesena maštom ponekad ne govori istinu, Pipi nikada nije zlonamerna. Ona ima snažan osećaj za moral i pravdu, nesebično deli svoje bogatstvo sa siromašnima i svoju nadljudsku snagu sa onima kojima je pomoć potrebna. Mada smeštena u realan svet – Pipi je u potpunosti fantastičan lik, poput zmajeva ili jednoroga. Ona pravi kolače na kuhinjskom podu, pleše sa razbojnicima koji pokušavaju da je opljačkaju, bori se sa tigrom u cirkusu i pokušava da uteši uplakanu opersku pevačicu. I baš kao stvorenja iz bajki, Pipi je deci pružila mogućnost da veruju u bolji svet, a roditeljima da shvate da njihova deca imaju sopstveni karakter i da mogu misliti svojom glavom.

Interesovanje za šokantnu knjigu za decu raširilo se i van granica Švedske. Ubrzo je Pipi Duga Čarapa postala dostupna i čitaocima u nekoliko drugih zemalja, istina uz sitne prepravke. Nemački urednici su brže-bolje izbacili sve scene u kojima Pipi barata oružjem, dok je u Francuskoj konj zamenjen ponijem jer, objašnjavali su, neverovatno je uopšte i pomisliti da bi devojčica mogla da podigne konja! Na autorkino pitanje koliko je verovatno da devojčica nosi ponija, nisu odgovorili. Pojedine scene u kojima se Pipi protivi autoritetu odraslih cenzurisane su nemilice. Astrid Lindgren se nije obazirala na „dobronamerne savete“ i prepravke koje su njene knjige trpele. Nastavila je da piše o Pipi i da predstavlja svoje ideje o vaspitavanju dece. Suprotno roditeljima koji su verovali u strogo vaspitanje, striktnu kontrolu i svakodnevne pouke, Astrid se borila za prava dece, bila je protiv fizičkog kažnjavanja, a promovisala je ljubav, poverenje i razumevanje.

Pipi je u mnogim demokratskim zemljama prepoznata kao vesnik novog doba, pa su knjige o njoj među prvima doživele planetarni uspeh. Pipi su kao snažnu feminističku figuru prigrlili borci za ravnopravnost polova. Ona je snažna, samostalna devojčica koja se svakodnevno suprotstavlja besmislenim društvenim normama i nametnutim standardima lepote – posebno je upečatljiva scena u kojoj se Pipi sukobljava sa prodavačicom „kreme protiv pega“. S druge strane, u brojnim zemljama pod autoritarnim režimima knjige o Pipi nikada nisu objavljene, a u nekima, poput Irana, čak su i zabranjivane. Knjige su optuživane za rasizam zbog priča o ocu Jevremu, Kralju crnaca, što je rešeno menjanjem problematičnih izraza blažim, politički korektnim terminima.

Astrid Lindgren ima mnogo toga zajedničkog sa junakinjom koju je stvorila. I Astrid je bila buntovnica i od rane mladosti se suprotstavljala strogim društvenim pravilima. Bila je prva devojka u gradu koja je skratila kosu u sve popularniji „bob“, a već sa sedamnaest godina je počela da gradi karijeru. Ostala je u drugom stanju vrlo mlada, i neudata, i time izazvala skandal. Prepustila je svoje dete hraniteljskoj porodici, a u međuvremenu vredno radila kako bi svog sina povratila i pružila mu dobar život. To se i dogodilo. Udala se šest godina kasnije i izborila se za starateljstvo. Sve to ju je navelo da se aktivno bori za prava dece. Astrid je upamćena i kao pacifista i protivnik nasilja nad životinjama. Svoj uticaj i bogatstvo koristila je u borbi za unapređenje prava dece, životinja i civilnih sloboda. A bila je uticajna i bogata: njene knjige prodate su u više od 165 miliona primeraka širom sveta, a prevedene su na čak 104 jezika i dijalekta. Njeno ime ponelo je nekoliko prestižnih švedskih nagrada, ali i jedan asteroid, a njen lik se nalazi na švedskoj novčanici od 20 kruna. Po njenim knjigama snimljeni su brojni filmovi i serije, a po tri njena junaka – Pipi, Emil i Mio nazvani su astronomski instrumenti.

Knjigu Pipi Duga Čarapa na brodu, u Odisejinoj novoj biblioteci „Pipi“, slediće, naravno u novom izgledu, i ranije objavljeni romani Astrid Lindgren Ronja, razbojnička kći, Luckasta Lota i Lota pravi lom, kao i dva nova romana o ovoj junakinji koju je Astrid osmislila za nešto mlađe čitaoce. Tako će dogodovštine Pipi, prilagođene savremenom čitaocu, postati deo odrastanja i nekoj novoj deci.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Novo udruženje

15.septembar 2026. Sonja Ćirić

Milutin Petrović: ARTIS će se baviti onim što nisu umela druga udruženja

Reditelj Milutin Petrović najavljuje osnivanje Asocijacije radio-televizijskih, filmskih i scenskih stvaralaca, koja će ponuditi pogodnosti koje druga udruženje nemaju. Srđan Dragojević kaže - ćaci udruženje

Promo

15.septembar 2026. R.V.

„Ceo život za godinu dana“ premijerno u Ateljeu 212!

Na početku sedamdesete sezone, obeležavajući 30 godina od smrti Aleksandra Popovića, Atelje 212 premijerno izvodi predstavu „Ceo život za godinu dana“ po njegovoj istoimenoj tv seriji

Festival

14.septembar 2026. S. Ć.

U Leskovcu filmovi i serije sa prostora Jugoslavije

Na Leskovačkom internacionalnom festivalu filmske režije biće čak 12 filmova i četiri serije - nastavak puta ovog festivala da filmove sa prostora Jugoslavije približi publici

Festival u Veneciji

14.septembar 2026. S.Ć.

Izrael najavio oduzimanje državljanstva rediteljima nagrađenim u Veneciji

Izraelski ministar kulture najavio je oduzimanje državljanstva Juvalu Abrahamu i Rejček Šor, rediteljima filma „NAZA“ koji je u Veneciji dobio Specijalnu nagradu žirija. U filmu se naime tvrdi da je izraelska vojska ciljala civile u Gazi

Slučaj Šabačko pozorište

13.septembar 2026. Sonja Ćirić

Odlukom direktorke, Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava a glume samo tri glumca

Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava zato što je tako odlučila direktorka. Zbog toga 80 posto glumaca ansambla nije stalo na scenu godinu i po dana. Međutim, budžet pozorišta je 15 miliona dinara

Komentar
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Overavanje potpisa za Studentsku listu, veliki red

Komentar

Sitne i krupne pakosti: „Alšksndar Vučić“ protiv gerile

Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja

Nemanja Rujević
Veliki transparent Studenti pobeđuju ispred Narodne skupštine

Pregled nedelje

Padaj mržnjo i nepravdo

Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure