img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Detinjstvo

Srećan rođendan, Pipi

25. jul 2018, 22:36 Sandra Bakić Topalović
Copied

Pre sedamdeset godina u svet je pošla junakinja Astrid Lindgren, da ga zauvek promeni

Kosa boje šargarepe, lice posuto pegicama, nesvakidašnja snaga, rasparene čarape, majmunče i konj jasne su asocijacije na jednu od najvoljenijih junakinja iz književnosti za decu – Pipi Dugu Čarapu. Trilogija o njoj kompletirana je pre 70 godina. Čine je romani Pipi Duga Čarapa, Pipi Duga Čarapa na brodu i Pipi Duga Čarapa u vodama Južnog mora. Povodom ovog jubileja, ali i kao vid obeležavanja 15 godina svog postojanja, izdavačka kuća Odiseja pokrenula je novu ediciju pod nazivom „Pipi“ u kojoj će biti predstavljene najlepše knjige Astrid Lindgren, u tvrdokoričenom izdanju, uz ilustracije Tihomira Čelanovića i u novom, savremenom prevodu Slavice Milosavljević. Prva knjiga objavljena u novoj biblioteci je roman Pipi Duga Čarapa na brodu.

Astrid Lindgren, najpoznatija švedska književnica za decu, ideju za lik Pipi dobila je od svoje kćerke Karin. Bio je rat, i Astrid je ćerki pred spavanje pričala priče za laku noć. Jedne večeri, Karin je zatražila da čuje priču o Pipi Dugoj Čarapi. Devojčica koja se tako zove ne može biti obična, pomislila je Astrid i pustila mašti na volju. Četiri godine kasnije, doživljaji Pipi Duge Čarape pojavili su se pred čitaocima i uzburkali javnost.

Ljudi su bili iznenađeni, neki su nestašnu devojčicu s pegama dočekali sa oduševljenjem, dok su drugi bili zabrinuti zbog njenog odbacivanja svih pravila i nepoštovanja tradicionalnih vrednosti. Dotadašnja književnost za decu držala se određenih normi i kalupa: tačno se znalo kako deca treba da se ponašaju, rodne uloge su bile jasno definisane; deca su uvek slušala odrasle i povinovala se njihovim pravilima, a u suprotnom bi bila kažnjavana; neposlušnost, laži i preteran nestašluk nisu se tolerisali. Pipi Duga Čarapa je bila sušta suprotnost tradicionalnom prikazu dece (a naročito devojčica) u književnosti i pojedini roditelji su smatrali da bi ovakva knjiga mogla da „pokvari“ njihovu decu. Švedska javnost bila je podeljena kao nikada do tada. Postojali su „Pipini protivnici“ koji su se zalagali da se knjiga zabrani. Devojčica koja živi bez roditelja, koja odbija da ide u školu, nema manire, sklona je laganju i svađanju sa odraslima, delovala je kao veoma loš primer za njihovu decu.

Kako bi napravila balans, Astrid je u knjige o Pipi ubacila likove Anike i Tomija, uzorne dece po merilima tog vremena, koja su uvek tu da obuzdaju Pipin poletni duh i isprave je kada greši. Oni su zapravo likovi sa kojima se deca istinski poistovećuju. Pipi je tu da zabavi i zagolica maštu. Iako uživa u nestašlucima i ponesena maštom ponekad ne govori istinu, Pipi nikada nije zlonamerna. Ona ima snažan osećaj za moral i pravdu, nesebično deli svoje bogatstvo sa siromašnima i svoju nadljudsku snagu sa onima kojima je pomoć potrebna. Mada smeštena u realan svet – Pipi je u potpunosti fantastičan lik, poput zmajeva ili jednoroga. Ona pravi kolače na kuhinjskom podu, pleše sa razbojnicima koji pokušavaju da je opljačkaju, bori se sa tigrom u cirkusu i pokušava da uteši uplakanu opersku pevačicu. I baš kao stvorenja iz bajki, Pipi je deci pružila mogućnost da veruju u bolji svet, a roditeljima da shvate da njihova deca imaju sopstveni karakter i da mogu misliti svojom glavom.

Interesovanje za šokantnu knjigu za decu raširilo se i van granica Švedske. Ubrzo je Pipi Duga Čarapa postala dostupna i čitaocima u nekoliko drugih zemalja, istina uz sitne prepravke. Nemački urednici su brže-bolje izbacili sve scene u kojima Pipi barata oružjem, dok je u Francuskoj konj zamenjen ponijem jer, objašnjavali su, neverovatno je uopšte i pomisliti da bi devojčica mogla da podigne konja! Na autorkino pitanje koliko je verovatno da devojčica nosi ponija, nisu odgovorili. Pojedine scene u kojima se Pipi protivi autoritetu odraslih cenzurisane su nemilice. Astrid Lindgren se nije obazirala na „dobronamerne savete“ i prepravke koje su njene knjige trpele. Nastavila je da piše o Pipi i da predstavlja svoje ideje o vaspitavanju dece. Suprotno roditeljima koji su verovali u strogo vaspitanje, striktnu kontrolu i svakodnevne pouke, Astrid se borila za prava dece, bila je protiv fizičkog kažnjavanja, a promovisala je ljubav, poverenje i razumevanje.

Pipi je u mnogim demokratskim zemljama prepoznata kao vesnik novog doba, pa su knjige o njoj među prvima doživele planetarni uspeh. Pipi su kao snažnu feminističku figuru prigrlili borci za ravnopravnost polova. Ona je snažna, samostalna devojčica koja se svakodnevno suprotstavlja besmislenim društvenim normama i nametnutim standardima lepote – posebno je upečatljiva scena u kojoj se Pipi sukobljava sa prodavačicom „kreme protiv pega“. S druge strane, u brojnim zemljama pod autoritarnim režimima knjige o Pipi nikada nisu objavljene, a u nekima, poput Irana, čak su i zabranjivane. Knjige su optuživane za rasizam zbog priča o ocu Jevremu, Kralju crnaca, što je rešeno menjanjem problematičnih izraza blažim, politički korektnim terminima.

Astrid Lindgren ima mnogo toga zajedničkog sa junakinjom koju je stvorila. I Astrid je bila buntovnica i od rane mladosti se suprotstavljala strogim društvenim pravilima. Bila je prva devojka u gradu koja je skratila kosu u sve popularniji „bob“, a već sa sedamnaest godina je počela da gradi karijeru. Ostala je u drugom stanju vrlo mlada, i neudata, i time izazvala skandal. Prepustila je svoje dete hraniteljskoj porodici, a u međuvremenu vredno radila kako bi svog sina povratila i pružila mu dobar život. To se i dogodilo. Udala se šest godina kasnije i izborila se za starateljstvo. Sve to ju je navelo da se aktivno bori za prava dece. Astrid je upamćena i kao pacifista i protivnik nasilja nad životinjama. Svoj uticaj i bogatstvo koristila je u borbi za unapređenje prava dece, životinja i civilnih sloboda. A bila je uticajna i bogata: njene knjige prodate su u više od 165 miliona primeraka širom sveta, a prevedene su na čak 104 jezika i dijalekta. Njeno ime ponelo je nekoliko prestižnih švedskih nagrada, ali i jedan asteroid, a njen lik se nalazi na švedskoj novčanici od 20 kruna. Po njenim knjigama snimljeni su brojni filmovi i serije, a po tri njena junaka – Pipi, Emil i Mio nazvani su astronomski instrumenti.

Knjigu Pipi Duga Čarapa na brodu, u Odisejinoj novoj biblioteci „Pipi“, slediće, naravno u novom izgledu, i ranije objavljeni romani Astrid Lindgren Ronja, razbojnička kći, Luckasta Lota i Lota pravi lom, kao i dva nova romana o ovoj junakinji koju je Astrid osmislila za nešto mlađe čitaoce. Tako će dogodovštine Pipi, prilagođene savremenom čitaocu, postati deo odrastanja i nekoj novoj deci.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Država i kultura

17.novembar 2025. S. Ć.

Kao da je sve u redu, do kraja novembra šest festivala

Kao da kultura ove godine nje ostala bez materijalne pomoći države, do kraja meseca u Srbiji se održava čak šest festivala, od kojih su četiri međunarodna

Nesreća u Novom Sadu

17.novembar 2025. S. Ć.

NKSS: Povucite konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice

Postoji rizik da se konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice koji je raspisao Novi Sad instrumentalizuje kao zamena za izostanak pravnog razjašnjenja, navode u Nezavisnoj kulturnoj sceni Srbije

Slučaj Generalštab

17.novembar 2025. Sonja Ćirić

Osim Generalštaba, po katastru i Kasarna i Stari Generalštab više nisu kulturna dobra

Na isti dan kad je prošle godine Vlada Srbije donela odluku o ukidanju statusa kulturnog dobra sa kompleksa Generalštab, Katastar Savskog venca je to potvrdio, dodavši i zgrade Kasarne sedmog puka i Starog Generalštaba

Inicijativa za Generalštab

16.novembar 2025. S. Ć.

Demokratska stranka: Inicijativa Ustavnom sudu za ocenu leks specijalisa

Osim inicijative za proveru ustavnosti leks specijalisa Generalštaba, Demokratska stranka će u ponedeljak predati Ustavnom sudu i zahtev za meru obustavljanja radnji koje bi mogle biti preduzete na osnovu tog spornog zakona

Zakoni

16.novembar 2025. Sonja Ćirić

Postavljen je v.d. direktora Biblioteke Beograda iako ne ispunjava uslove za to mesto

Posle tri meseca bez čelnika, po odluci Ministarstva kulture za v.d. direktora Biblioteke grada Beograda postavljen je Nenad Milenović, istoričar, iako nema pet godina radnog iskustva u kulturi, koliko propisuju dva zakona, odnosno deset, koliko propisuje Statut Biblioteke

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure