U Bolonji je u toku 61. Međunarodni sajam knjiga za decu sa 1500 izlagača. Srpski izlagači u Bolonju dolaze samostalno i samoinicijativno
Na Međunarodnom sajmu knjiga za decu u Bolonji među oko 1500 izlagača iz stotinu zemalja sveta, učestvuje i nekoliko njih iz Srbije.
Došli su pojedinačno i samoinicijativno, zato što Srbija kao država ne nastupa na Sajmu u Bolonji, najvažnijoj i najvećoj međunarodnoj manifestaciji posvećenoj knjigama za decu, kao što nije učestvovala ni do sad. Toliko o brizi države da izgradi buduće čitaoce knjiga.
Sajam je u ponedeljak otvorio Serđo Matarela, predsednik Italije.
Među srpskim izdavačima, „Kreativni centar“ je, reklo bi se, starosedelac na ovom sajmu, još od 2000. ima svoj štand.
Ljiljana Marinković, direktorka „Kreativnog centra“, kaže za „Vreme“ da u Bolonji samostalno učestvuju od 2000. „Mislim da smo do danas izgradili svoje mesto u izdavačkom svetu i stekli brojne saradnike na svim stranama. Ovde smo da ponudimo naše knjige drugim izdavačima, ali i da otkrijemo neke koje ćemo prevesti i ponuditi našim čitaocima.“
Ove godine je njihovo izdanje Stripoterapija autorke i ilustratorke Ane Petrović dobilo posebno priznanje: uz još stotinu odabranih izdanja, Stripoterapija će biti izložena na „Neverovatnoj polici za knjige“ kao posebno ostvarenje koje zaslužuje da bude istaknuto.
„Svake godine na sajmu je u fokusu neka tema, ove godine to je ekologija. Mnogo se govori i o stripovima za sve uzraste, a jedna od važnih tema je i mesto žena u izdavačkom poslu.. Na našem štandu je vrlo živo, ima dosta interesovanja za Stripoterapiju, kao i za romane koje izlažemo. Najlepše je to što su svuda oko nas dečje knjige, po čemu je Bolonja jedinstvena i nezamenljiva“, kaže Ljiljana Marinković.
„Laguna“ ove godine debituje na Sajmu u Bolonji. Odlučili su se da svetu predstave domaće autore, a ne svoje prevode inostranih knjiga, s namerom da svetu promovišu našu književnost za decu. Izabrane su knjige Bojana Ljubenovića, Srđana Anđelića, Jelice Greganović, Aleksandre Filipović, Uroša Petrovića, Igora Kolarova, Ljubivoja Ršumovića…
“Pčelica“ iz Čačka je dugogodišnji učesnik na Bolonjskom sajmu. Izabrali suveliki broj noviteta, ali i ranijih izdanja redizajniranog i osveženog izgleda i prevedene knjige.
Osim pomenutih, iz Srbije na ovom sajmu učestvuju i Izdavaštvo Jeti, Meow Literary Agency, i No Rules Publishing U Bolonji će biti predstavljena i edicija „Knjige sa kojima se raste“ autorke Dragane Malešević, u izdanju Provensa iz Novog Sada.
Njihova učešća na ovom Međunarodnom sajmu ne sufinansira država, iako je predstavljaju.
Takođe, ne postoji adresa, osim samog Sajma, na kojoj bi se saznalo ko se iz Srbije trenutno nalazi u Bolonji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ako u pravednom gnevu na zlo uzvratimo zlim, ako se i sami prihvatimo silničkih metoda razumljivih vladajućoj sili, čini se da ćemo naškoditi samo prethodnim zlikovcima, ali ne i zlu samom – jedna je od niza tema o kojoj mislite nakon predstave „Mihael Kolhas“
Ivo Andrić je 19. aprila 1939. predao akreditive kao kraljevski poslanik u Nemačkoj, a nekoliko meseci kasnije, 1. septembra, počeo je Drugi svetski rat. Srećom mogao je da se osloni na odličnog vojnog izaslanika, pukovnika Vladimira Vauhnika. Ispostaviće se da je on bio najbolji špijun Kraljevine Jugoslavije
Nedavno je Srbija uzela kredit od Banke Saveta Evrope za rekonstrukciju ustanova kulture, treći od 2021, iako većinu za koje se ranije zadužila još nije realizovala a neke nije ni počela. Obećanih a neostvarenih projekata ima mnogo više od ostvarenih
„Nemogućnost da se izmeni postojeće stanje stvari rađa beznađe i apatiju. Beznađe i apatija jesu jedna konstanta već decenijama. Pogotovo sada, kada savremeni svet zaista pokazuje svoje neverovatno lice destrukcije, razaranja“, kaže rediteljka „Ivanova“, predstave o poraženom intelektualcu, koja se sutra igra 50. put u Narodnom pozorištu
Dok jedni veličaju ovo filmsko ostvarenje, dobar deo publike negoduje i misli da produkcija nije prišla pevačicinoj priči pažljivo, već da na senzacionalistički način pokazuje brojne mračne trenutke preminule umetnice
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Niko od novih ili starih ministara u Vladi Miloša Vučevića nema političku težinu, niti će kreirati išta važno u svom resoru. Zato valja parafrazirati Radoja Domanovića: Srbija je poznata po pametnim mladim ljudima i ministrima; prve izvozi po cijelom svijetu, a druge – nažalost – ne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!