img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Desetogodišnjica smrti - Kurt Kobejn

Spontano samosagorevanje

15. decembar 2004, 17:29 Dragan Ambrozić
Copied

Deset godina je proteklo od tragične smrti Kurta Kobejna, frontmena kultnog američkog sastava Nirvana, nakon koje je rođen poslednji veliki mit rokenrola. Upravo time se na svoj način bavi i predstava Velika bela zavera, koja se igra u beogradskom Ateljeu 212, kao i roman Marka Lindkvista Never Mind Nirvana, koji je upravo objavljen i kod nas

Relativno kratkotrajni američki sastav Nirvana danas spada među najsvetije tajne rokenrola. Deset godina posle rastanka, objavljivanje boks seta With the Lights Out od tri diska plus DVD snimaka uživo, dobra je prilika za podsećanje koliko je ta tajna ostala vredna čuvanja.

Novo, cinično preslušavanje njihova tri regularna studijska albuma dalo bi nam sledeću sliku: Bleach (1989) – par zadivljujućih iskrica, ali uglavnom naporno dozlaboga; Nevermind (1991) – obrazac moderne tvrde gitarske pop ploče, ali ako samo slušate ploču, ostaje nejasno oko čega se svojevremeno stvorilo onakvo uzbuđenje; In Utero (1993) – uglavnom na nivou prethodnika, ali namerno zakomplikovano i otežano za potrošnju, bez vidljive potrebe. Naravno, tu je i akustični uživo album iz serije Unplugged (1994), kao legitimni izbor najvećih hitova, zaključno zaokruženje na kome se najjasnije nazire čemu je autor grupe Kurt Kobejn težio, pre nego što je sebi prekratio život.

Tu negde počinje i tajna koju je sa sobom nosila Nirvana, jer u njenom okviru zatičemo pevača, gitaristu i tekstopisca koji pokušava da nekako izrazi muku, i kao autor u rokenrol konačno unosi tematiku egzistencijalističke mučnine; mučninu kao neotklonjivu posledicu lažiranja stvarnosti, ukratko – esenciju gubitništva i ukletosti od Morisona naovamo, korak dalje od Jan Kertisove sveprožimajuće strepnje. Uz sve to, Kobejn je i ozbiljno mislio.

Verovatno bi sam Kurt Kobejn smatrao da njegova sudbina nije ništa manje važna ili nevažna od sudbine onih koji su slušali njegovu muziku, pa ipak se oko njegovog samoubistva stvorio poslednji nesumnjivi veliki mit rokenrola. Živeći na prelasku u svet digitalnih zamki, Kobejn se kao čovek starog kova našao uhvaćen nekim starim obzirima i skrupulama, neprimerenim novom trenutku. Jedan od glavnih obzira koje je Kobejn negovao bio je onaj prema svojim slušaocima.

Naime, kao i većina umetnika pre njega, ali ne i posle njega, Kobejn je visoko vrednovao čin stvaranja i smatrao da je odgovornost koju nosi za ono što je stvorio, ultimativne prirode i veća od njega samog. Zato je sa onolikom pažnjom i trudom, iz stomaka cedio reči svojih pesama, i zato je toliko polagao na studioznu produkciju svoje muzike; iza lika porodičnog otpadnika i pankera iz malog grada, ležala je uporna priroda koja je na stvaranje gledala kao jedinu vrednu stvar na ovom svetu i – verovatno – jedini iskren i čist put komunikacije sa okolinom.

Kobejn se borio tokom sve tri godine svoje globalne slave da taj jedini oblik čiste komunikacije sa ljudima i očuva neuprljanim. Grč da svima dokaže kako ne prodaje svoju umetnost, i da ne stvara da bi prodao, vodio ga je u najekstremnija stanja, ali za njegova života nije uništio njegov talenat. Štaviše, da ga nije odnela postrehabilitaciona epizoda, verovatno bi obećanim mekšim i akustičnijim sledećim albumom Nirvane zapisao svoj doprinos rokenrol čitanju američkog folka i tako postao još jedan od niza najvećih koji su dodali svoju reč u toj rečenici koja traje najmanje dva veka…

Kobejnovo samoubistvo definisalo je suicidalni kontekst savremene umetnosti – pošto se već sve pravi da bi se prodalo, da li i onaj koji stvara umetnički doživljaj to radi da bi ga prodao, i da li uopšte sme da ima drugačiji stav? Kao čovek starijeg pogleda na svet i pomalo disfunkcionalan pojedinac, Kobejn je dao svoj odgovor nasuprot toku istorijskih događaja. Danas znamo da se skoro ništa u popularnoj umetnosti i popularnom životu ne proizvodi sebe radi, nego tržišta radi, svi smo to prihvatili i ne očekujemo ništa drugačije. Drugačijeg više skoro i da nema, a nekad ga je – gle čuda! – i te kako bilo.

Tako će „Kobejnova dilema“ ostati zapisana u istoriji pop kulture kao arhaizam, čija osnova deset godina kasnije više nikom nije jasna – dramski naboj se izgubio, danas nam je samo neprijatno što se mlad čovek ubio. Uprkos naporu da pre svega sebi pokaže put kojim treba ići, Kobejnov primer je danas uglavnom shvaćen od prostodušnog sveta kao primer kako ne treba, a ne kako treba.

Srećom, svaka iskrena ljudska drama nosi u sebi zrno univerzalnosti, pa će nam uprkos lošim okolnostima u kojima živimo i u kojima ćemo tek živeti, zauvek biti jasno da je Kobejn patio i proživljavao bol dok je išao takozvanim stazama slave. A odgovor na pitanje – zašto?, večno će mučiti maštu licemera.

Za njih će ovo ostati tajna, ali nas to ne treba da bude briga. Uostalom, kakva korist od otkrivanja tajni onima koji ne znaju da ih prenesu dalje?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure