img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Severina - Novi CD na tržištu Srbije

Splavovi, uzvodno!

26. novembar 2008, 14:46 Dragan Kremer
Copied

Uz reku Savu, Severina je najjača spona Hrvatske i Srbije

Letos objavljen u Sloveniji i Hrvatskoj, novi Severinin album Zdravo Marijo (Dallas) zvanično i naveliko stigao je i na tržište Srbije, potvrđujući gđicu Vučković kao jednu od šačice najvećih zvezda u rasponu bivše SFRJ. Ništa iznenađujuće, osim da taj CD vrvi političkim nekorektnostima, pucanjem i tamburanjem, rodnim i polnim (a bogami i umetničkim i verskim) provokacijama, izvornim dertom i turbo-folkom. Seljački, a odličan. Hrvatski elektronski mediji ne mogu odoleti da ne emituju ono što je i Ceca lako mogla otpevati; Srbija će se rojiti po Severininim koncertima. Najzad. A to neće biti nikakvo estradno pomirenje, nego žestoka konkurencija.

Opštepoželjna fina cica Severina napravila je nešto za šofere, kami(j)ona–gosti(j)ona… hormona do plafona, kao u početnoj Gas Gas? Kafansko, s (pre)otimanjem svatova i šamarima?! Postaje jasnije kada znate da je od deset pesama sedam i po komponovao Goran Bregović, a devet tekstova sročio trio Marina Tucaković – ex-novinarka Ljiljana Jorgovanović – aranžer/producent Bregović. Bregovićevo i dalje makazarsko sastavljanje pesama obično daje bolje rezultate kad radi za druge pevačice nego kad radi za sebe, a na Zdravo Marijo taj krpež – bez podređivanja krutim obrascima hita – ima neke od svojih vrhunaca. Tipičan turbo-folk zvučno je duhovito presvučen tamburaškim orkestrima obodnog panonskog tipa i puhaćim ansamblima, te gradskim glazbama iz Istre, Dalmacije, Slavonije (npr. Trenkovi panduri iz Požege) i češke manjine. Potonji limeni orkestri još imaju (umetničke) voditelje, predsednike (upravnih odbora) i kapelnike, a snimani su u svojim tradicionalnim ambijentima – restoracijama, domovima kulture, obrtničkim domovima i sl. Toliko o izvornosti, za (small) World Music.

OD ROZE KA LILA: Uz manja pojednostavljivanja/ukalupljivanja, niz ovih numera živeće svoj kafansko-splavarski vek, zahvaljujući i prošaranosti briljantnim stihovima. Nije to samo zbog startne linije u pesmi Pucajte u tamburaše preuzete iz Pogledaj me, nevernice, ili radi duhovitih stihova (na račun unca-unca režisera?) „Onda u panici/letim na venčanici/u mom snu se ovo često viđa“ u pesmi Muškarcu samo treba kurva, nego i zato što potonja počinje: „Ljubiš dva bisera/ispod mog brushaltera“. A brushalter je teška, uglasta strana reč dozlaboga nezgodna za rimovanje pa se u domaćoj/ex-YU popularnoj muzici na to usudio samo Bora Đorđević (poetično, malter/brushalter), i to još ‘81. u Volim, volim žene.

Neke od suptilnijih tekstualnih subverzija tiču se večite žensko-muške dvojnosti – „Žena bi ti možda i oprostila/moja muška strana kaže/nikada“ (Pucajte u temburaše); „Ja imam devet prstiju/koji na sve pristaju/i ovaj srednji/on kaže ne“ (Šta to ona ima što ja nemam); preduzimljivo-vragolasta Da nisi možda gej? A neki stihovi su jednostavno krasni: „Ššš…/pijan mi je dekolte/’ajde brže ostari/da te više niko ne voli/ni žene/osim mene“ (Gade). Arhetip ljubavnog neverstva, izvor nekih od najjačih pop pesama, ovde izranja obradom novog srbijanskog klasika Haljinica boje lila glumca/scenariste/muzičara Nikole Kolje Pejakovića. Ovu kultnu pesmicu prva je početkom devedesetih za tada prodornu produkciju ZaM, u studiju još nepoznatog Željka Joksimovića u Valjevu, snimila ubrzo zaboravljena Milka Relić Lola. Samostalno-splavarski Blek panters u svojoj verziji pripisali/prepisali su je Šabanu Bajramoviću, Joksimović je zbrku povećao nekim sličnim radovima, a veoma zanimljiv lik Pejaković kao kafanjeros izveo je 2000. u filmu Darka Bajića Rat uživo. Više nego dovoljno da zaživi u narodu, (pri)gradskom naročito, a sada je na Severininom albumu nekim čudom potpisan pravi autor (a ne Bregović).

No vrhunac celog ostvarenja dolazi pred kraj, gde Tridesete teku neobičnom melodijom kantautorke Sezen Aksu (Aksu), jedne od temeljnih ličnosti turskog popa, s kojom je Bregović ‘97. sarađivao na albumu Dugun ve Cenaze (Venčanje i sahrana). Trijumf ženskog principa (izborom partnera) je potpun, potvrđujući da se Seve uprkos površnim/očitim aspektima seksepila zapravo obraća ženskoj, a ne muškoj publici – devojkama udajnih/porodičnih ambicija, mladim ženama u najboljim godinama koje međutim nisu beskonačne, i od roze polako postaju lila. Posle toga, završna/naslovna numera udara problematičnim sloganom: „Rakija se leči vinom/marihuana kokainom/sve ostalo… Severinom“, i pod Zdravo Marijo svakako je još jedna provokacija. Turbo catolico, koji su ‘95. imenovali i napali istrijanski KUD Idijoti i Gori uši Winnetou mora biti uvređen prividno promiskuitetnim: „Molite se cure/molite se/molim se i ja/aleluja/daj nam Bože više muškaraca/nego godina/aleluja“.

MOSTOVI RAZUMEVANJA: U Hrvatskoj, čistunci su već reagovali i zbog omota i cele CD-knjižice (po ideji/konceptu Fabrike iz Sarajeva), koji Sevku mahom u venčanici ili bar u belom šetaju i smeštaju kroz slike najpoznatijih hrvatskih naivaca (Rabuzina, 3 Generalića itd.). Elektronski mediji su podeljeni oko toga koje je od ovih numera podobno emitovati, a verovatno se tumbaju i play-liste po lokalima svih vrsta gde su godinama carevale Seke, Indire i slične cajke.

Dovoljno za razmerno kratak CD? U Srbiji su Severinina izdanja ranije licencirana i prepakivana kroz City Records, ogranak RTV Pinka. Ovog puta Dallas za distributivnog partnera ima državni PGP RTS. Veče pre ubistva Zorana Đinđića, Seve je prvi put zvanično nastupila u Srbiji, na nekoj dodeli roze-nagrada, i sve je ukazivalo da će se njena karijera u ovoj državi kanalisati kroz grandparadno bezvezarenje. Srećom ili pukim sticajem okolnosti, krajem leta 2008. počela je s velikim koncertima ovde – najpre na prigodnoj svečanosti u Novom Bečeju. Prošle nedelje na promociji u beogradskom pristanišnom klubu Magacin, broj prisutnih i dužina nastupa odgovarali su zapravo manjem koncertu. Najbolji hrvatski tamburaši (bivši Zlatni dukati) koji je prate na više od pola snimaka na albumu Zdravo Marijo, najpre su zagrejali ceo tabloidski Beograd kao da je veče Zvonka Bogdana, a onda je neopterećena Severina valjda i poslednjim nevernim tomama pokazala kako to da je sve postigla i bez ratnih zločinaca i bez silikona. Rođena zabavljačica, punokrvna scenska osoba i (neretko na sopstveni račun) duhovita žena, posle novih tačaka izvela je svoj uvek efektan prateći bend i zaređala starije hitove, na opšte oduševljenje. Ne pozira kao Ceca niti robuje složenim koreografijama, igra/pleše kao svaka odlična riba koja to voli; barata glasom sigurna u svoja ograničenja, šarmira bez ostatka, ne osvrće se ni na porno-aferu (gde ste… sve… od Moni Kovačić do Suzane Mančić?). I dejstvuje na onaj sloj sada već doraslih sponzoruša, kojima se zaozbiljno ne obraća niko, ni političari ni građansko društvo (osim možda NVO Žene u crnom donjem vešu).

Malo li je, u današnjoj situaciji, na ovim prostorima? Dodajte tome ozbiljne pozorišne i komične TV-uloge, briljantne filmske epizode (u DUHovima SaRAJEva: „Splićanka, znaš ono… otac vojno lice, Srbin…“ – „A, majka Hrvatica?“ – (sa smehom) „Ma jok, isto Srpkinja!“), Eurosong-saradnju s Let 3, rodbinu u Beogradu da i ne pominjemo.

Uz reku Savu, najjača spona Hrvatske i Srbije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Studentski protesti

19.novembar 2025. Marija L. Janković

Studenti cvetaju kao Tisa: Skulptura inspirisana srpskim protestima u centru Londona

Bes i protest srpskih studenata poslužio je kao inspiracija za skulpturu u parku u srcu Londona. Nju je izradio srpski umetnik Vladimir Lalić i tako postao prvi savremenik u Srba čija će skulptura ostati u Velikoj Britaniji

Ekspo i kultura

19.novembar 2025. Sonja Ćirić

Da li će do Ekspa biti završeno svih šest muzeja kao što je planirano

Radovi na četiri od šest muzeja čije je otvaranje najavljeno za Ekspo, trenutno su tek u početnoj fazi. Zato deluje kao nemoguća misija da će taj plan biti ostvaren

Država i kultura

17.novembar 2025. S. Ć.

Kao da je sve u redu, do kraja novembra sedam festivala

Kao da kultura ove godine nje ostala bez materijalne pomoći države, do kraja meseca u Srbiji se održava čak sedam festivala, od kojih su četiri međunarodna

Nesreća u Novom Sadu

17.novembar 2025. S. Ć.

NKSS: Povucite konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice

Postoji rizik da se konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice koji je raspisao Novi Sad instrumentalizuje kao zamena za izostanak pravnog razjašnjenja, navode u Nezavisnoj kulturnoj sceni Srbije

Slučaj Generalštab

17.novembar 2025. Sonja Ćirić

Osim Generalštaba, po katastru i Kasarna i Stari Generalštab više nisu kulturna dobra

Na isti dan kad je prošle godine Vlada Srbije donela odluku o ukidanju statusa kulturnog dobra sa kompleksa Generalštab, Katastar Savskog venca je to potvrdio, dodavši i zgrade Kasarne sedmog puka i Starog Generalštaba

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure