img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Severina - Novi CD na tržištu Srbije

Splavovi, uzvodno!

26. novembar 2008, 14:46 Dragan Kremer
Copied

Uz reku Savu, Severina je najjača spona Hrvatske i Srbije

Letos objavljen u Sloveniji i Hrvatskoj, novi Severinin album Zdravo Marijo (Dallas) zvanično i naveliko stigao je i na tržište Srbije, potvrđujući gđicu Vučković kao jednu od šačice najvećih zvezda u rasponu bivše SFRJ. Ništa iznenađujuće, osim da taj CD vrvi političkim nekorektnostima, pucanjem i tamburanjem, rodnim i polnim (a bogami i umetničkim i verskim) provokacijama, izvornim dertom i turbo-folkom. Seljački, a odličan. Hrvatski elektronski mediji ne mogu odoleti da ne emituju ono što je i Ceca lako mogla otpevati; Srbija će se rojiti po Severininim koncertima. Najzad. A to neće biti nikakvo estradno pomirenje, nego žestoka konkurencija.

Opštepoželjna fina cica Severina napravila je nešto za šofere, kami(j)ona–gosti(j)ona… hormona do plafona, kao u početnoj Gas Gas? Kafansko, s (pre)otimanjem svatova i šamarima?! Postaje jasnije kada znate da je od deset pesama sedam i po komponovao Goran Bregović, a devet tekstova sročio trio Marina Tucaković – ex-novinarka Ljiljana Jorgovanović – aranžer/producent Bregović. Bregovićevo i dalje makazarsko sastavljanje pesama obično daje bolje rezultate kad radi za druge pevačice nego kad radi za sebe, a na Zdravo Marijo taj krpež – bez podređivanja krutim obrascima hita – ima neke od svojih vrhunaca. Tipičan turbo-folk zvučno je duhovito presvučen tamburaškim orkestrima obodnog panonskog tipa i puhaćim ansamblima, te gradskim glazbama iz Istre, Dalmacije, Slavonije (npr. Trenkovi panduri iz Požege) i češke manjine. Potonji limeni orkestri još imaju (umetničke) voditelje, predsednike (upravnih odbora) i kapelnike, a snimani su u svojim tradicionalnim ambijentima – restoracijama, domovima kulture, obrtničkim domovima i sl. Toliko o izvornosti, za (small) World Music.

OD ROZE KA LILA: Uz manja pojednostavljivanja/ukalupljivanja, niz ovih numera živeće svoj kafansko-splavarski vek, zahvaljujući i prošaranosti briljantnim stihovima. Nije to samo zbog startne linije u pesmi Pucajte u tamburaše preuzete iz Pogledaj me, nevernice, ili radi duhovitih stihova (na račun unca-unca režisera?) „Onda u panici/letim na venčanici/u mom snu se ovo često viđa“ u pesmi Muškarcu samo treba kurva, nego i zato što potonja počinje: „Ljubiš dva bisera/ispod mog brushaltera“. A brushalter je teška, uglasta strana reč dozlaboga nezgodna za rimovanje pa se u domaćoj/ex-YU popularnoj muzici na to usudio samo Bora Đorđević (poetično, malter/brushalter), i to još ‘81. u Volim, volim žene.

Neke od suptilnijih tekstualnih subverzija tiču se večite žensko-muške dvojnosti – „Žena bi ti možda i oprostila/moja muška strana kaže/nikada“ (Pucajte u temburaše); „Ja imam devet prstiju/koji na sve pristaju/i ovaj srednji/on kaže ne“ (Šta to ona ima što ja nemam); preduzimljivo-vragolasta Da nisi možda gej? A neki stihovi su jednostavno krasni: „Ššš…/pijan mi je dekolte/’ajde brže ostari/da te više niko ne voli/ni žene/osim mene“ (Gade). Arhetip ljubavnog neverstva, izvor nekih od najjačih pop pesama, ovde izranja obradom novog srbijanskog klasika Haljinica boje lila glumca/scenariste/muzičara Nikole Kolje Pejakovića. Ovu kultnu pesmicu prva je početkom devedesetih za tada prodornu produkciju ZaM, u studiju još nepoznatog Željka Joksimovića u Valjevu, snimila ubrzo zaboravljena Milka Relić Lola. Samostalno-splavarski Blek panters u svojoj verziji pripisali/prepisali su je Šabanu Bajramoviću, Joksimović je zbrku povećao nekim sličnim radovima, a veoma zanimljiv lik Pejaković kao kafanjeros izveo je 2000. u filmu Darka Bajića Rat uživo. Više nego dovoljno da zaživi u narodu, (pri)gradskom naročito, a sada je na Severininom albumu nekim čudom potpisan pravi autor (a ne Bregović).

No vrhunac celog ostvarenja dolazi pred kraj, gde Tridesete teku neobičnom melodijom kantautorke Sezen Aksu (Aksu), jedne od temeljnih ličnosti turskog popa, s kojom je Bregović ‘97. sarađivao na albumu Dugun ve Cenaze (Venčanje i sahrana). Trijumf ženskog principa (izborom partnera) je potpun, potvrđujući da se Seve uprkos površnim/očitim aspektima seksepila zapravo obraća ženskoj, a ne muškoj publici – devojkama udajnih/porodičnih ambicija, mladim ženama u najboljim godinama koje međutim nisu beskonačne, i od roze polako postaju lila. Posle toga, završna/naslovna numera udara problematičnim sloganom: „Rakija se leči vinom/marihuana kokainom/sve ostalo… Severinom“, i pod Zdravo Marijo svakako je još jedna provokacija. Turbo catolico, koji su ‘95. imenovali i napali istrijanski KUD Idijoti i Gori uši Winnetou mora biti uvređen prividno promiskuitetnim: „Molite se cure/molite se/molim se i ja/aleluja/daj nam Bože više muškaraca/nego godina/aleluja“.

MOSTOVI RAZUMEVANJA: U Hrvatskoj, čistunci su već reagovali i zbog omota i cele CD-knjižice (po ideji/konceptu Fabrike iz Sarajeva), koji Sevku mahom u venčanici ili bar u belom šetaju i smeštaju kroz slike najpoznatijih hrvatskih naivaca (Rabuzina, 3 Generalića itd.). Elektronski mediji su podeljeni oko toga koje je od ovih numera podobno emitovati, a verovatno se tumbaju i play-liste po lokalima svih vrsta gde su godinama carevale Seke, Indire i slične cajke.

Dovoljno za razmerno kratak CD? U Srbiji su Severinina izdanja ranije licencirana i prepakivana kroz City Records, ogranak RTV Pinka. Ovog puta Dallas za distributivnog partnera ima državni PGP RTS. Veče pre ubistva Zorana Đinđića, Seve je prvi put zvanično nastupila u Srbiji, na nekoj dodeli roze-nagrada, i sve je ukazivalo da će se njena karijera u ovoj državi kanalisati kroz grandparadno bezvezarenje. Srećom ili pukim sticajem okolnosti, krajem leta 2008. počela je s velikim koncertima ovde – najpre na prigodnoj svečanosti u Novom Bečeju. Prošle nedelje na promociji u beogradskom pristanišnom klubu Magacin, broj prisutnih i dužina nastupa odgovarali su zapravo manjem koncertu. Najbolji hrvatski tamburaši (bivši Zlatni dukati) koji je prate na više od pola snimaka na albumu Zdravo Marijo, najpre su zagrejali ceo tabloidski Beograd kao da je veče Zvonka Bogdana, a onda je neopterećena Severina valjda i poslednjim nevernim tomama pokazala kako to da je sve postigla i bez ratnih zločinaca i bez silikona. Rođena zabavljačica, punokrvna scenska osoba i (neretko na sopstveni račun) duhovita žena, posle novih tačaka izvela je svoj uvek efektan prateći bend i zaređala starije hitove, na opšte oduševljenje. Ne pozira kao Ceca niti robuje složenim koreografijama, igra/pleše kao svaka odlična riba koja to voli; barata glasom sigurna u svoja ograničenja, šarmira bez ostatka, ne osvrće se ni na porno-aferu (gde ste… sve… od Moni Kovačić do Suzane Mančić?). I dejstvuje na onaj sloj sada već doraslih sponzoruša, kojima se zaozbiljno ne obraća niko, ni političari ni građansko društvo (osim možda NVO Žene u crnom donjem vešu).

Malo li je, u današnjoj situaciji, na ovim prostorima? Dodajte tome ozbiljne pozorišne i komične TV-uloge, briljantne filmske epizode (u DUHovima SaRAJEva: „Splićanka, znaš ono… otac vojno lice, Srbin…“ – „A, majka Hrvatica?“ – (sa smehom) „Ma jok, isto Srpkinja!“), Eurosong-saradnju s Let 3, rodbinu u Beogradu da i ne pominjemo.

Uz reku Savu, najjača spona Hrvatske i Srbije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure