img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strip

Sjaj dekadencije

17. октобар 2018, 21:28 Nikola Dragomirović
Copied

Čuveni serijal epske fantastike o Elriku od Melnibonea dobio je strip adaptaciju koja je nadišla čak i očekivanja njegovog autora Majkla Murkoka

Adaptacija nekog dela iz jednog medija u drugi obično je povod za komentare publike i kritičara da li je i u kojoj meri poštovan original. Autori se retko kad izjašnjavaju. Majkl Murkok, autor knjiga po kojima je nastao strip serijal Elrik (scenarista Žilijen Blondel, crtež i kolor Didije Poli, Roben Reht, Žan Bastid) jedan je od malobrojnih izuzetaka. „Ova adaptacija Elrika je verovatno prva koja je u potpunosti uspela da dočara pojam apsolutne dekadencije koju sam pokušao da opišem u svojim knjigama“, rekao je Murkok. Mora se istaći da on ni izbliza nije imao blagonaklone komentare na adaptacije nekih drugih knjiga iz svog bogatog opusa, a da je pojedine filmske verzije i otvoreno napadao zbog pogrešne interpretacije likova i poruke.

Murkok je odrastao u Nating hilu u Londonu, u porodici osiromašene srednje klase koja je tragala za mestom u vrlom novom svetu, u kome Britanija više nije moćna imperija sa teritorijama na nekoliko kontinenata. Te okolnosti formirale su Murkokov ekstremni stav pragmatičnog anarhiste, kako sam sebe naziva, koji je snažno uticao na njegov književni rad, a posebno na Elrika od Melnibonea.

Murkokova slava pisca epske i naučne fantastike zasnovana je na šest knjiga o Elriku od Melnibonea, uz nekoliko drugih spinofova izniklih iz istog sveta. Ali, uvažavanje kolega i uticaj na popularnu kulturu šezdesetih, konkretno na pokretanje novog žanra, takozvanog Novog talasa fantastike, Murkok je zaslužio kao urednik britanskog naučnofantastičnog magazina „Novi svetovi“ („New Worlds“). Kada se uporede dela tog žanra pre i posle Murkoka i „Novih svetova“, primetne su drastične promene u tonalitetu i inspiracijama. Romani su postali eksperimentalniji, često pesimistični, sa snažnim metaforama koje reflektuju posleratni svet i sve prisutniju nuklearnu pretnju Hladnog rata. To je vreme suverene dominacije Ursule le Gvin i Filipa K. Dika u fantastici. I, naravno, Majkla Murkoka.

Sagu o Elriku od Melnibonea započinje 1965. godine romanom Olujnik (Stormbringer). To je zapravo kraj priče o Elriku kojom Murkok okončava ciklus događaja zbog kojih je došao na svet. U narednim romanima opisao je događaje koji su doveli do epiloga u Olujniku, i tako postavio priču o građenju sopstvene sudbine mimo bremena bogova, heroja i nasleđa predaka, što je metanarativ Murkokovog sveta.

Većina književnih reizdanja Elrika, kao i strip adaptacija Blondela, Polija, Rehta i Bastida, prate hronološki sled opisan u romanima umesto redosleda koji je uspostavio Murkok. Dakle, priča počinje rođenjem prokletog albina Elrika, novog vladara moćnog carstva Melnibonea. Njegova sudbina, od koje pokušava da pobegne, jeste da uništi carstvo na čijem se rubinskom prestolu nalazi – mesto apsolutne i neprikosnovene dekadencije koja usnulo tavori na temelju nekadašnje slave. Murkok, kao i autori strip adaptacije, nagoveštavaju da je uništenje Melnibonea, u stvari, samo početak Elrikove misije rvenja sa sudbinskim bremenom.

Zemunski Makondo je na srpskom jeziku objavio dva albuma Elrika – Rubinski presto i Olujnik, a planira da nakon što se ove jeseni u Francuskoj pojavi četvrti nastavak Usnuli grad, objavi treći (Beli vuk) i pomenuti poslednji album. Zasad, nakon ova dva albuma, Elrik je tek kročio na stazu koju mu je sudbina namenila. Raskinuo je sa nasleđem predaka i više ne odgovara bogovima, demonima i ljudima.

Malo je reći da u albumima rekonstrukcija dekadentnog Melnibonea čak i zasenjuje Murkokove opise. Sve što se on rečima trudio da dočara, tim autora je grafički maestralno oslikao. Mešavinu gotičkog mraka slavnog carstva i sado-mazohistički ambijent njegovih žitelja koji ne prezaju od ljudskih žrtava, pa i kanibalizma, teško je preneti na drugačiji način osim vizuelno. Parazitska simbioza bolesnog albina Elrika i veštice Simorile, čije ljudske žrtve i magije mu daju snagu za život, pokretač su radnje. Tu simbiotsku ulogu kasnije preuzima Olujnik, crni mač, koji Arioh daruje Elriku. Olujnik, zapravo živo i svesno oružje, otima duše ubijenih, a pomoću njih Elrik stiče životnu energiju. To je oružje usuda koliko i spasenja, a veza između nje(ga) i Elrika postaje neraskidiva. Autori strip adaptacije su zamislili da između Olujnika i Elrika postoji i emotivna veza, jer je na francuskom reč mač ženskog roda. Na srpskom je ova narativna igrarija teško prevodiva iako Arioh, kada govori o maču, pominje da mu je to ćerka.

Murkok ne krije da je Melnibone metafora Britanske imperije. Carstvo koje je izgubilo korak sa vremenom i nije svesno promena, jasna je slika Britanije pedesetih i šezdesetih godina.

Dekadencija koja se pomalja iz svake stranice posvećene Melniboneu možda je i previše naglašena, ali pokazuje koliko je Murkok svestan da su Britanija i njeno plemstvo u velikoj meri uprljali ruke tokom svoje dominacije. Kao i sva velika carstva u istoriji, poraz Britanske imperije, koliko i Melnibonea, počinje iznutra. Poraz je posledica političke stagnacije i moralnog rasula. Murkok je imenovao oruđe koje će raskinuti sa takvom tradicijom i time omogućiti da se rodi novi svet – Elrika od Melnibonea.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijera

12.септембар 2025. S.Ć.

„Karmadona“ premijerno u Torontu: Direktan sud bez kompromisa

Mediji su puni hvale za srpski film „Karmadona“ čija je svetska premijera upravo održana na festivalu u Torontu, opisuju ga kao direktan sud stvarnosti bez kompromisa

Grad i Fest

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

FEST: Trebalo bi da bude održan od 21. do 28. decembra

Ako se složi Skupština Grada, Fest će biti održan od 21. do 28. decembra. Bio bi to jedini način da se zaboravi na sve ono što koči realizaciju ovogodišnjeg izdanja

Urbanizam

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Finta privatnog investitora: Gde se krije osnova za rušenje Beogradskog sajma

Netačna je teza izneta ovih dana da nema preciznog uvida u stanje hala Beogradskog sajma, te da je procena troškova njihovog privođenja novoj nameni zbog toga neizvesna, kaže profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu Dušan Najdanović

Država i knjige

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Godišnjica pada nadstrešnice: Na Sajam knjiga neće imati ko da dođe

Ove godine najposećeniji dan Sajma knjiga pada 1. novembra, na godišnjicu smrtonosnog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Da li je, praveći raspored jesenjih manifestacija, uprava Beogradskog sajma zaboravila na to

Demant

11.септембар 2025. S. Ć.

Narodno pozorište: Nismo izostavili Vanju Milačić

Narodno pozorište demantuje da je iz teksta kojim objavljuje vest o nagradama na festivalu „Purgatorije“ u Tivtu izostavilo fotografiju glumice Vanju Milačić

Komentar

Pregled nedelje

Vojna parada: Paradero i balansero

Ima li Aleksandar Vučić vojsku? Nešto ponaprednjačenih kadrova sigurno bi u „datom trenutku“ stalo iza svog „vrhovnog komandanta“. Ali šta je sa trupom? Pa ništa – velika većina bi zabušavala, uzela bolovanje, isparila. Oni su tu samo zbog para

Filip Švarm

Komentar

Jovo Bakić naglavačke: Oni jure narod po ulicama

„Jurićemo ih po ulicama“, proricao je Jovo Bakić i mnogi su mu davali za pravo. Sada se dešava obrnuto – naprednjački Šturmabtajlung mlati narod po ulicama, kućama i lokalima. A naša čaršija se dobrim delom gnuša „svakog nasilja“

Nemanja Rujević

Komentar

Samo Srbina njegov navijač bije

Nije nelogično da se malo pribojavaš tuđih navijača kada odeš na utakmicu, pa i reprezentacije. Ali da strepiš da će te tvoji prebiti - to samo u Srbiji postoji

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1810
Poslednje izdanje

Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika

Bes, pendreci i suzavac Pretplati se
Vreme nasilja: Zastrašivanje građana

Naprednjačke bande za razbijanje glava i izloga

Srđan Rončević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu

Odbrana etike, studenata i autonomije univerziteta

Kako su stotine prosvetara izgubile posao

Monstruozno mešanje karata

Predsednik i leteći automobili

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure