

Festival
Nišvil opstaje zahvaljujući mazohizmu
Hedlajner prve večeri Nišvila bio je Inkognito, Vlatko Stefanovski je podigao publiku na noge sa „Skopjem“, a ceo festival se odvija bez državne pomoći – zahvaljujući mazohizmu


Mistici i gnostici
Umetničko društvo Gradac pokrenulo je novu i zanimljivu biblioteku pod nazivom „Mistici i gnostici“. Prvo kolo ove biblioteke donosi dva kapitalna naslova. Prvi je Gnostici Žaka Lakarijera. Sjajnim stilom pisana, Lakarijerova knjiga rekonstruiše misaoni svet egipatskih i drugih gnostika na savremen, ubedljiv i uzbudljiv način. „Ova knjiga je bliža poeziji nego erudiciji, iako joj je dokumentacija besprekorna“, zapisao je Lorens Darel u predgovoru knjizi, za koju je Henri Miler smatrao da sadrži sve ono važno na čemu i on gradi svoj poetski svet. Sam Lakarijer je pisao da je u knjigama Margaret Jursenar, Lorensa Darela i E. M. Siorana osluškivao zaboravljene glasove starih gnostika koji su zahvaljujući njima ponovo oživeli i progovorili. Druga knjiga koju je Gradac objavio je Nemački mistici, duhovnici i alhemičari XVI veka Aleksandra Koarea. Knjiga se sastoji od četiri studije posvećene životu, radu i delu četiri čudesne ličnosti – Paracelzusa, Kaspara Švenkfelda, Sebastijana Franka i Valentina Vajgla. Za Koarea razvoj naučne misli nije nezavisan, već je tesno povezan sa razvojem „nadnaučnih ideja“ poput religije, metafizike i filozofije. Baveći se pogledom na svet ova četiri mislioca, zapostavljena u oficijelnim pregledima filozofije, Koare osvetljava jedan paralelan tok evropske misli, koji u današnje vreme upravo dobija na težini i aktuelnosti. U ovom je istovremeno i značaj biblioteke koju je pokrenuo Gradac. Daleko od bilo kakve površnosti i senzacionalizma ovakvi naslovi na pravi način skreću pažnju na neke od najintrigantnijih tema iz povesti ljudskog duha.
Odlazak Izeta Sarajlića
Poznati bosanskohercegovački pesnik Izet Sarajlić umro je u Sarajevu, u 72. godini života. Sarajlić je rođen 16. marta 1930. godine u Doboju, a od 1945. godine živi u Sarajevu gde je završio Filozofski fakultet. Bio je član Akademije nauka i umetnosti BiH. Dobitnik je više nagrada za književnost, kao što su Dvadesetsedmojulska (1963), Disova plaketa (1982), Zmajeva (1985), Nagrada „Branko Miljković“ (1987), nagrada ZAVNOBIH za životno delo (1989), Nagrada američkog fonda za slobodno izražavanje (1993), Italijanska nagrada Mediterranneo (1997), turska nagrada „Erguvan“ (1997), Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva (2002. godine) i druge.
Sarajlić je autor više od 20 knjiga poezije, od kojih su neke prevedene na 15 jezika. Među najpoznatijim su: U susretu, Sivi vikend, Posveta, Tranzit, Intermeco, Godine, godine, Putujem i govorim, Knjiga oproštaja, Izabrana lirika, Novi stari stihovi i druge.


Hedlajner prve večeri Nišvila bio je Inkognito, Vlatko Stefanovski je podigao publiku na noge sa „Skopjem“, a ceo festival se odvija bez državne pomoći – zahvaljujući mazohizmu


S obzirom na uslove u kojima živi, može se reći da je 16 filmova na Sarajevskom festivalu veliki uspeh ovdašnje kinematografije


Kultura sećanja treba da postoji ali da se obostrano ne koristi kao izvor novog narastajućeg nacionalizma, koji nije ništa drugo nego rađanje mržnje prema onom drugom. Tu malo mesta preostaje za ljubav. Kad svake godine sipate so na tu ranu, ta rana se sve više i više otvara. Ponavljam, postojalo je jedno vreme i u Hrvatskoj i u Srbiji kad su ljudi koji odlučuju nastojali da nekako taj život jednih pored drugih bude moguć. Sada to izgleda potpuno iracionalno, bezizlazno. Rat nije završen


Džejms Li Berk, Neonska kiša; s engleskog preveo Milo Pitaki; Veseli četvrtak, Beograd, 2026.


Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve