img
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Scena

25. septembar 2002, 14:40 Redakcija Vremena
Copied

Seks, seksualnost i psihoanaliza

Rad beogradskih psihoanalitičara, uprkos međunarodno priznatim dometima, široj javnosti do sada nije bio dovoljno poznat. Konferencija koja će se pod nazivom „Seks, seksualnost i psihoanaliza“ održati u četvrtak i petak 26. i 27. septembra, u Muzeju kinoteke, biće prilika da se Beogradska psihoanalitička studijska grupa (BPSG) prvi put šire i temeljnije predstavi našoj stručnoj i zainteresovanoj publici.

Konferencija će obuhvatiti predavanja, prikaze i diskusije članova i kandidata Beogradske grupe na zadate teme, uključujući i projekciju filma Želimira Žilnika Marble Ass, posle čega će uslediti diskusija na temu seksualnost na filmu. Konferencija je posvećena prof. dr Vojinu Matiću, jednom od pionira psihoanalize na ovim prostorima. „Ovo je konferencija njegovih đaka i đaka njegovih đaka“, kaže u razgovoru za „Vreme“ Tamara Štajner-Popović, predsednik BPSG-a. Osim što je bio jedan od osnivača Defektološkog fakulteta, Fakulteta organizacionih nauka, utemeljivač kliničke katedre za psihologiju, prof. Matić je niz decenija, skoro potpuno sam, edukovao buduće trening analitičare i sondirao teren za mogućnost pozitivne evaluacije njegovih đaka za prijem u svetsko članstvo. Od prvih šest zvaničnih psihoanalitičara Srbije, petoro su đaci Vojina Matića.

Međunarodne aktivnosti beogradskih psihoanalitičara počele su od sredine osamdesetih, kada se uspostavljaju kontakti sa Svetskom psihoanalitičkom asocijacijom (IPA) i Evropskom psihoanalitičkom federacijom (EPF), najvažnijim svetskim psihoanalitičarskim udruženjima. Beogradska psihoanalitička studijska grupa osnovana je 1996. godine i, uprkos sankcijama i međunarodnoj izolaciji zemlje, zahvaljujući upornosti Petra Klajna, Aleksandra Vuča i sadašnjeg predsednika Grupe Tamare Štajner-Popović, iste godine postaje član IPA i EPF, što je i najveće priznanje koju je beogradska psihoanaliza mogla da dobije. Od svog osnivanja, rad Studijske grupe sastoji se u obučavanju novih kandidata za psihoanalitičare, u primeni psihoanalize kao vida terapije, u podršci daljem razvoju naučne psihoanalitičke misli, kao i u približavanju psihoanalitičke teorije srodnim disciplinama i široj javnosti. Na početku osnivanja Grupa je imala pet pridruženih članova, jednog redovnog člana i jednog trening analitičara. Danas ista grupa ima sedam trening analitičara, dva senior analitičara, jednog redovnog, šest pridruženih članova i oko tridesetak kandidata. Beogradska grupa na prostorima bivše Jugoslavije jedina je priznata grupa od strane IPA. Na Balkanu, pored Grčke i Rumunije, jedina je psihoterapijska grupacija koja je ušla u Evropu i svet sa odobrenom edukacijom novih, svetski priznatih stručnjaka, a konferencija koja sledi približiće njihov rad široj publici.

„Znali smo da je neophodno da se konačno obratimo široj stručnoj javnosti i onima koji su zainteresovani za psihoanalizu, između ostalog i zbog toga što je psihoanaliza ne samo psihoterapijski metod već i pogled na svet, i esnafski danas predstavlja najznačajniju terapijsku grupaciju“, kaže Tamara Štajner-Popović. „To smo uradili tek sada jer nas je ranije bilo premalo, jer smo se borili za opstanak i bili smo usmereni na rad sa kandidatima. Ali, eto, došao je trenutak kada konačno možemo da nastupimo kao grupa i predstavimo se Beogradu.“

Nova knjižara Jugoistok

Početkom nedelje u terazijskom prolazu otvorena je knjižara Jugoistok, specijalizovana za naučnu literaturu iz oblasti filozofije, istorije, lingvistike, teologije, etnologije i srodnih disciplina. Pored novih knjiga na našem jeziku, na istom mestu se mogu naći i knjige na stranim jezicima, antikvarne i retke knjige i stara izdanja. Prilikom otvaranja održana je i promocija najnovije knjige Stivena Hokinga Kosmos u orahovoj ljusci. Zahvaljujući prevodilačkom poduhvatu dr Zorana Živkovića, srpsko izdanje ovog dela je prvi prevod koji se pojavio u svetu nakon američkog izdanja. U pitanju je, prema rečima Zorana Živkovića, rezime svega onoga što predstavlja sam front znanja u teorijskoj fizici čiji je Hoking, između ostalih, tvorac. Novitet u odnosu na Kratku Povest Vremena istog autora je veliki broj ilustracija u boji, a sama knjiga koja je štampana sa američkim drugim izdanjem u Singapuru odlikuje se visokim kvalitetom štampe i odličnim dizajnom.

J.V.

Izložba „Grad–zemlja–reka“

U Muzeju savremene umetnosti otvorena je izlozba „Grad–Zemlja–Reka“, koja će trajati do 21. oktobra 2002. Posetioci Muzeja imaće priliku da se upoznaju sa radovima šest veoma uspešnih nemacčkih umetnika srednje generacije: Georg Herold, Martin Honert, Olaf Mecel, Rajnhard Muha, Herman Pic i Tomas Site. Svaki od njih poznat je i na nadregionalnom nivou, a pojedini beleže učešće i na eminentnim izložbama: Dokumentima i Bijenalu u Veneciji.

Jubelej Rendeta

U petak, 27. 9, u Centru za kulturnu dekontaminaciju u

Birčaninovoj 21, s početkom u 19 časova, povodom dvogodišnjice izdavačke kuće Rende, biće održana promocija kontroverzne knjige Uho grlo nož Vedrane Rudan, upravo objavljene u ediciji „Ledolomac“. Pored ovog hrvatskog bestselera biće predstavljeni i Poslednji prozor Žirafa Petera Zilahija, Staklenac Uroša Filipovića, Moris E.M. Forstera, kao i novopostavljeni sajt ove izdavačke kuće, koji možete pogledati na www.rende.co.yu

Devet godina „Zvona“

U galeriji Zvono, u Višnjićevoj 5, otvorena je izložba „Osvit“ Snežane Vujović-Nikolić. Galerija Zvono je ovim otvaranjem proslavila devet godina svog rada, u toku kojeg je postala jedna od najznačajnijih galerija u Beogradu.

Nova kolekcija Dragane Ognjenović

Dragana Ognjenović je u ponedeljak 23.9, u magičnom ambijentu bašte francuske ambasade u Beogradu, predstavila svoju novu kolekciju „Voda iz istočnog vrta“. Modeli su, kako je publika već navikla, bili uglavnom u kombinacijama crne i bele boje, sa romantičnim prizvukom starih vremena. Elegancija i odmerenost krase i ovu Draganinu kolekciju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

31.oktobar 2026. S. Ć.

Novi zahtevi za smenu čelnih ljudi u kulturi

Od prvog dana nakon pobede Studentske liste do danas, podneto je 12 zahteva za smenu čelnih ljudi u ustanovama kulture, a sve ih je imenovala prethodna vlast

Kultura

30.oktobar 2026. S. Ć.

Kultura i nauka: Svakog dana po nekoliko zahteva za ostavkom

Od ponedeljka do danas, prve nedelje nakon pada Vučića, svakog dana objavi se nekoliko zahteva za smenu čelnih ljudi u ustanovama kulture i nauke

Kultura

30.oktobar 2026. S. Ć.

Zašto je organizovanje svog prvog festivala, Grad Niš poverio preduzetničkoj radnji

Niške vlasti su izabrale da prvi Međunarodni filmski festival njihovog grada, osim Kulturnog centra, organizuje i preduzetnička radnja iz Trstenika. U ugovoru nije naznačena cena njene usluge. I kakve veze s tim ima Željko Mitrović

Glumci traže ostavku Ljubiše Ristića

Kultura

30.oktobar 2026. I. M.

„Čišćenje dvorišta“: Glumci Ateljea 212 traže ostavku Ljubiše Ristića

Većina zaposlenih u Ateljeu 212 stupila je u štrajk upozorenja, zahtevajući hitnu ostavku vršioca dužnosti direktora Ljubiše Ristića. Zbog toga su večerašnje predstave pomerene na 21 čas

Kultura

29.oktobar 2026. Sonja Ćirić

Kako Filmski centar Srbije upravlja državnim novcem?

Ako se ispostavi da su informacije o isplatama za podsticaj kinematografiji koje su nedavno procurele u javnost tačne, otkriće se i kako Ministarstvo kulture i Filmski centar Srbije upravljaju državnim novcem

Komentar
Izborni štab Ujedinjene Srbije

Komentar

Čast i odanost: Rastrčani pacovi sa broda koji tone

Moja čast zove se odanost, stajalo je na metalnim kopčama na opasačima esesovaca, čime su naglašavali vernost Adolfu Hitleru. Batinaški odredi esenesovaca umesto partijskih oznaka nosili su fantomke na glavi. Njihova odanost bila je izražena u evrima.

Andrej Ivanji

Komentar

Tranzicija vlasti: Sve ide po planu

Za prva tri dana od pobede Studentske liste urađeno je baš mnogo. Ako nemate taj utisak, samo ste još nenaviknuti na normalnost

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Tabloidi

Komentar

Tabloidne ptice-preletačice: Kasno, prekasno

Zašto sad odjednom nemamo gde da se informišemo šta smatra Vučić i koga planiraju da ubiju „blokaderi-ustaše“? Čemu ovi patetični pokušaji preletanja?

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1869
Poslednje izdanje

Sažetak o izborima

Kako se pisala istorija Pretplati se
Analiza

Šta čeka pobednika

Intervju: Spasoje Vulević, bivši komandant Specijalne antiterorističke jedinice

Policija mora da prođe kroz ozbiljnu reformu i lustraciju

Intervju: Aleksandar Baucal, profesor Univerziteta u Beogradu, poslanik SL

Ako imaju dostojanstva, podneće ostavke

Crtice sa biračkog mesta

Moje srce leti kao soko

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure