img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Scena

15. oktobar 2003, 23:25 Redakcija Vremena
Copied

Retrospektiva Ljube Popovića

Proteklog vikenda, u subotu 11. oktobra, u subotičkoj galeriji „Likovni susret“ otvorena je retrospektivna izložba Ljube Popovića, slikara koji od 1963. živi i, kaže se, stvara u Parizu. Šta je ovde zanimljivo – da je Subotica ovom izložbom preduhitrila Beograd, pošto već duže traju, malo li je reći, nesporazumi oko pristupne izložbe akademika Popovića u Galeriji SANU. Za ovakav ishod najzaslužniji je arhitekta Zoltan Vida, koji je sve platio da jedan od, kako se mnogi slažu, većih i značajnijih kulturnih događaja bude upriličen u njegovoj Subotici. Takvi su putevi umetnosti.

Inače, otvaranje Popovićeve izložbe, na kojoj je stotinak slika (1953–2003), bilo je događaj, pa i što se posete tiče pun pogodak. Sve je bilo na nivou. Prvo su pozdravljeni predstavnici republičke vlade, od koje bio prisutan pomoćnik ministra trgovine i turizma Slobodan Đukić, pa lokalne vlasti, koja se ovom prigodom i rekla, i to dvojezično. Ministar kulture, kao ni, očekivani, prvi policajac Dušan Mihajlović nisu viđeni, al’ je zato primećena uniformisana policija koja je pred Galerijom sve regulisala, kao i brojni svet uobičajen na velikim izložbama, da se imenuju bivši fudbaleri Dule Savić i Ivan Ćurković.

Dva dana kasnije u Valjevu je promovisana monografija o Ljubi, Sarana Aleksandrijana, koju je izdala francuska kuća Cercle d’art. Za predstavljeno izdanje na srpskom pobrinula se Agencija „Valjevac“. I ovaj nesvakidašnji događaj obezbeđivala je i regulisala, pa ispred Gimnazije, uniformisana policija. I ovde je bila gužva, i ovde bilo ljudi. O slikaru se rekli Milenko Radović i Novica Milić. Rek’o se i Ljuba, prevod na srpski bolji od originala. Objavio je i kako je došlo do monografije kod čuvenog izdavača: izdavač, uobičajeno, finansira pola projekta, gde naći pare, setio se, naslikao 16 malih slika, ciklus nazvao „Lutanje izmorenog duha“, ljudi kupili slike i postali učesnici projekta. Da završimo sa inače – od predstavnika republičke vlade opet bio onaj pomoćnik ministra, koji je, treba pogoditi, Valjevac, bio Zoltan Vida sa suprugom i bilo još ljudi, iz malih partija, iz većih partija, i bilo svojevoljnih.

D. Todorović

Hereticus

Grupa intelektualaca i Centar za unapređivanje pravnih studija u Beogradu pokrenuli su časopis „Hereticus“, koji će objavljivati rezultate istraživanja, analize i dokumentaciju vezane za autoritarnu prošlost Srbije, kao i mogućnost njenog pravnog savladavanja. U uvodniku glavnog i odgovornog urednika časopisa Jovice Trkulje iskazano je uverenje uredništva da je kategorički imperativ našeg doba da se kritički promisli prošlost i da se obavi novo vrednovanje kulturne prošlosti kako se ona ne bi ponovila. U tom poslu uredništvo najavljuje bespoštednu kritiku kulturnog pogona. Utoliko pre jer su, po njihovom uverenju, „na ključnim mestima na kojima se obavljaju takva vrednovanja ostali isti ljudi ili njihovi učenici i sledbenici. Otuda će ‘Hereticus’ pokušati da objasni zašto se ništa nije izmenilo u poluvekovnoj dominaciji ratničkih pohoda na autonomne autore i institucije kulture u Srbiji. Istovremeno beskrupulozno skidaće maske sa lica brojnih vrlih ratnika na idejnom frontu koji su se isticali u gušenju autonomije stvaralaštva, a koji danas važe kao ljudi demokratske orijentacije i borci za ljudska prava“. Posebna pažnja biće posvećena cenzuri koja je dolazila iz redova intelektualnog sloja koji je prihvatao ulogu vazala, ketmana tužioca i likvidatora autonomnih i kritičkih intelektualaca.

D. Grujić

Alternativni kantri

Oktobarski mini salon žanra nesrećno naslovljenog kao alternativni kantri započeo je koncertom Stevea Wynna u Pogonu Doma omladine, a nastavlja se u istom prostoru 20. oktobra nastupom The Walkaboutsa, i devet dana kasnije (29. oktobra) norveškom ALTrakcijom St Thomas. Rečnikom popularne kulture, The Walkabouts su Dolly Parton alternativnog kantrija – decenijska karijera, minimalne inovacije, ogroman fanbase, velika koncertna aktivnost uz zavidan respekt kolega iz svih branši. Trenutno na turneji promovišu svoj prvi best of – Shimmers. St Thomas je poslednja u nizu autentičnih pojava skandinavske scene (uz Sigur Ros, Magnet, Royksopp, The Hives). Njegova fascinacija Neilom Youngom više govori o hladnoj bestragiji matične Norveške nego o autorskoj anemičnosti. Dva albuma za kuću City Slang koja vam je pružila Calexico i solo radove J Mascisa/Dinosaur Jr. dovoljna su garancija da je St Thomas izvođač koji gradi ozbiljnu karijeru.

S. Vujanović

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijere

12.decembar 2025. S. Ć.

Filmski maraton za najdužu noć u godini

„Najduža noć filma“ za najdužu noć u godini, maraton tri filma od kojih je "Izlet" svetska a "Karmadona" domaća premijera

Slučaj Narodno pozorište

12.decembar 2025. Sonja Ćirić

Zaposleni Narodnog pozorišta: Upravo, džaba ste krečili

Za samo pet dana od kad je otvoreno posle dvomesečne pauze, Uprava Narodnog pozorišta u Beogradu izdala je već dve Odluke kojima bi da sputa slobodu zaposlenih. Oni se, međutim ne obaziru

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

11.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević, igraju Jelena Đokić, Sergej Trifunović, Milutin Mima Karadžić, Milica Stefanović, Miloš Lolić, Miloš Timotijević, Petar Strugar i drugi

Književnost/filozofija

11.decembar 2025. Ivan Milenković

Zapisi potištene kurve

Emil Sioran, Sveske 1957–1972; s francuskog preveo Bojan Savić Ostojić; Službeni glasnik, Beograd 2025

Pozorište

11.decembar 2025. Marina Mlivojević Mađarev

Preobražaj na teži način

Prima facie, Suzi Miler, režija Anja Suša, igra Maša Dakić; Bitef teatar

Komentar

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure