img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nova ploča

Sam svoj majstor (kvariša)

12. januar 2022, 20:26 Nenad Rizvanović
SpletGORE
Copied

Branimir Štulić: Splet; Jutjub

Branimir Štulić već duže vrijeme zabavlja javnost kao neka vrsta virtualnog kućnog zabavljača, medijskog ridikula – stand up komičara – koji je uvijek spreman nešto javno reći, a nažalost i otpjevati i odsvirati. Mediji rado prenose ovaj besplatni uvrnuti medijski sadržaj – što se uglavnom svodi na bizarne izjave i intervjue, u kojima se brutalno obračunava sa svojim prijateljima, poznanicima i nekadašnjim suradnicima.

Splet
…

Važan alat u ovoj čudnovatoj medijsko virtualnoj karijeri je Jutjub kanal petrovićpetar na kojem Štulić sporadično objavljuje kojekakve snimke. Nakupilo se svega i svačega u zadnjih desetak godina, recimo koncertnih snimaka koji su se već ranije mogli naći na internetu, poput fenomenalnog banjalučkog koncerta iz 1990. Zatim i starih (“arhivskih”) Azrinih snimaka, plus kojekakvih plej-lista sastavljenih uglavnom od obrada nastalih u Štulićevoj kućnoj radinosti. Sve to skupa je manje ili više nevažno i suvišno, uglavnom jadno odsvirano i otpjevano, s ponekim lahorom starog talenta i nadahnuća.

Ovom internet opusu nedavno je dodano i novo poglavlje, tzv. novi, naravno dvostruki album “Splet”. Nekih iznenađenja nažalost nema: ponovno je riječ o zbrkanim i neurednim amaterskim kućnim snimkama u kojima Štulić reciklira i skrnavi vlastiti opus, no svejedno, u samo par dana album je zabilježio više od sto tisuća preslušavanja. Nije jednostavno odgovoriti zašto je toliko ljudi uopće odslušalo “Splet”, no sigurno da to ima veze s nostalgijom za (boljom) prošlošću. Iz istih ili sličnih razloga publika vjerojatno i dalje sluša Bijelo dugme, Riblju čorbu, Parni valjak, Prljavo kazalište, Crvenu jabuku i desetke drugih jugoslavenskih bendova. Zanimljivo je, usput, da su i posthumne karijere i Bijelog dugmeta i Riblje čorbe podjednako jadne i bijedne kao i Štulićev Jutjub opus, samo što su upakirane u profesionalniji celofan.

Nekad je naravno bilo sve drukčije. Štulić je s grupom Azra snimio šest izvanrednih albuma: “Azra”, “Sunčana strana ulice”, “Ravno do dna”, “Filigranski pločnici”, “Kad fazani lete” i “Krivo srastanje”. Moglo bi se unedogled pisati o ovim pločama, no najvažnije je da ih je i nakon 40 godina pravo zadovoljstvo slušati. No već u drugoj polovici 1980-ih započeo je strelovit Štulićev autorski pad – već je trostruki album “It Ain’t Like in the Movies At All” iz 1986. bio grozan. Koncertni album “Zadovoljština” (1988) i posljednji Azrin studijski album “Između krajnosti” (1987) bili su bitno slabiji od ranijih, ali su imali svojih trenutka. O Štulićevoj tzv. samostalnoj predratnoj karijeri ne treba trošiti riječi – na “Balkanskoj rapsodiji” (1989) i albumu “Balegari ne vjeruju sreći“ (1990) moguće je naći još pokoju lijepu pjesmu, ali to je već bio kraj. Ona dva postratna predinternetska albuma (“Anali” i “Sevdah za Paulu Horvat”) dobri su jedino za zaborav.

Štulić je svoj opus stvorio gotovo ni iz čega. Niti je imao bogzna kakve muzičke uvide, niti u tehničkom smislu neku osobitu muzičku vještinu. Činilo se, barem na prvi pogled, da svatko može napisati pjesmu kakvu je pisao Štulić, ali to je bila varka… Štulić je poput Ramonesa bio jedinstvena i originalna rok pojava. Iskustva o kojima je pisao bila su svakodnevna i prepoznatljiva u svakom kutku Jugoslavije – pisao je jasno, jednostavno i shvatljivo, ali strastveno, energično i uvjerljivo. Štulićev junak je bio ljutit, neshvaćen, frustriran, proganjan – neka vrsta balkanskog Svatkovića u kojem je gorjela neka balkanska ludost. Nitko nije tako poetično i umješno pisao o svojim zanosima, strastima i ljubavima, ali i svom jadu, bijedi i očaju, kao on o svom na prva tri albuma. Štulić je bio neurotik, luđak. Ulični pjesnik, a zatim je prebacio u još višu brzinu i snimio “Filigranske pločnike”, ”Kad fazani lete” i “Krivo srastanje”, koji su bili kompletna umjetnička djela. I iznenada su svi vidjeli da je Štulić mnogo sličniji Miroslavu Krleži nego Janku Matku. On je bio izvanredno talentiran umjetnik koji naprosto nije kalkulirao. Štulić nije bio spreman na kompromise – ista strast koja ga je dovela do trona naprosto ga je i uništila. Kritičari su ga na svoju sramotu uglavnom vrijeđali i ismijavali, o čemu i svjedoči “Govorili su o Džoniju”, 2010), a on je naprosto radio što je htio: s lakoćom se naslanjao na velikane, na Dylana, Doorse, Beatlese i Rolling Stonese. Lako je pisao izvanredne tekstove u kojima je odzvanjala kompleksna ondašnja stvarnost. Štulić je bio velik kao pjesnik, kao ljubavnik, kao intimist, i kao politički komentator. I u suštini, on je bio dijete socijalističke ulice i dijete socijalističkog panka. Na pozornicu ga je izbacila ideja da svatko može izaći na pozornicu i svirati i postati zvijezda ako je dovoljno dobar, i Štulić je, onako zaumno i ludo talentiran, izrastao iz svima poznatog miljea, objeručke je prihvatio priliku koja mu se otvorila te stvorio jedinstven opus, kojem nema para u jugoslavenskom roku.

Sad se u svojoj posljednjoj fazi sprda sam sa sobom, na što ima ljudsko i umjetničko pravo. Zašto se uostalom i ne bi sprdao kad ga to očito veseli i zabavlja? Vlastitom opusu ne može nauditi, a sve ostalo je nevažno. Osim njega samog, naravno! Nek je živ i zdrav i nek devera još sto godina.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Film i politika

06.avgust 2025. Sonja Ćirić

Zašto na Festivalu u Vrnjačkoj banji dominiraju filmovi Željka Mitrovića

Ko zapravo politizuje Festival scenarija u Vrnjačkoj banji i da li je Srpska napredna stranka napravila festival za sebe i svoju kulturu

Leto

05.avgust 2025. S.Ć.

Avgust mesec muzičkih festivala

Barem desetak festivala različite muzike biće održano do kraja avgusta diljem Srbije, nekoliko njih čak i istovremeno

Tužilaštvo

05.avgust 2025. Sonja Ćirić

Dejan Stojiljković: Tužba protiv mene je puna čudnih koincidencija

Bivši niški odbornik tužio je pisca Dejana Stojiljkovića zbog nanesene duševne boli koja je trajala tri dana a počela, koicidencijom, dan nakon što je Stojiljković studentima predao svoju nagradu „11. januar“

Vrnjačka banja

04.avgust 2025. Sonja Ćirić

Marko Jovičić: Zar je trebalo da ne održimo festival scenarija

Producent šest od devet filmova Glavnog programa Festivala filmskog scenarija u Vrnjačkoj banji je Željko Mitrović. Javnosti se to nije dopalo. Producent festivala Marko Jovičić kaže da nije imao drugu opciju

Cenzura

03.avgust 2025. S.Ć.

Rasno vređanje u filmu „Meri Popins“

Popularni film „Meri Popins“ sa Džuli Endrjuz nije za sve uzraste, zato što u njemu ima uvreda po rasnoj osnovi

Komentar

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure