Nastup Kaffe Matthews bio je beogradska premijera vrste koja se, u nedostatku boljeg termina, opisuje kao laptop elektronika, verovatno zato što izvođač za vreme nastupa, po pravilu, sedi za laptop kompjuterom i izgleda kao da proverava elektronsku poštu. Veza čoveka i insektoidnih klikova i mikroskopskih brumova koji ekstremnom dinamikom testiraju zvučnike postaje izvesnija tek kada se računar sklopi. Čime se publici stavlja do znanja da je stvar privedena kraju. Vreme je za aplauz.
U pitanju je (ne)popularna vrsta koja je primenom starih ideja nove muzike u kontekstu virtuelnih tehnologija oživela duh ranih eksperimentatora, izvela elektro-pionire iz spavaćih soba u koncertne sale, i usput učinila PowerMac ozbiljnim kandidatom za naslednika električne gitare i gramofona, kao predmeta želje među muzičkim poletarcima. Oslobodivši se dancefloor pragmatizma, nova elektronika pred publikom istražuje granične mogućnosti mašina za dizajniranje zvuka, ne tako davno još zatvorenih u studio, prevodi procesiranje signala/šuma u red izvođačkih i (zašto ne?) improvizacijskih disciplina, testira naše predstave o tome šta muzika jeste i, u svojim najboljim izdanjima, pomera granice zvučnog zadovoljstva.
Nastup Kaffe Matthews, izgleda, nije bio dovoljno ubedljiv da bi preobratio onaj deo publike koji odbija da poveruje u muziku bez muzičara, ali svakako je najzornije ilustrovao jedan od polova među suprotnostima koje su se iz večeri u veče privlačile i odbijale na ovogodišnjem Ring Ringu. Gotovo onoliko koliko je Brotzmannu i njegovom neverovatnom bubnjaru pošlo za rukom da isto učine za ono što bi trebalo da se nalazi na suprotnom kraju spektra. (ĐorđeTomić)
Horkeškart
OSVEŽENJE: Horkeškart
Pravo osveženje treće večeri, pravi brejk između dva čuda elektronike bio je nastup dizajnerskog lobija Škart koji je pod imenom Horkeškart okupio hor i orkestar i pregršt finih dosetki. Spletom pesama pajtonovski intonirane patriotske sadržine razveselili su i razgalili srca zbunjenog, a potom egzaltiranog auditorijuma. Ono što je posebno krasilo ovaj nastup jeste osećaj za meru, tako retko viđen na domaćim terenima. Dakle, čekamo disk. (NikolaŠindik)
Metamkin
Kino-muzički kolektiv iz Grenobla, punim nazivom Interventna jedinica Metamkin, razigrao se na graničnom području uobičajenog shvatanja eksperimentalne muzike, apstraktnih filmskih prizora i pre svega iznenadio nas radikalnom kombinacijom slike i zvuka u prostoru u kome se ove dve često, same za sebe nekomunikativne umetničke forme, teško konzumiraju. Tokom nastupa, Metamkin koristi simultanu projekciju sa osam filmskih (super 8 i 16 mm) projektora koja, montirana uživo, završava i na platnu i na zidovima koncertne sale, dok se muzička podloga sastoji od improvizacije muzičkim podlogama, fragmentima i pojedinačnim zvucima proizvedenim i reprodukovanim na analognim uređajima, sintisajzerima i magnetofonima. Rezultat je neuobičajeno, gotovo agresivno kompaktna kombinacija zvuka i slike, koja našu pažnju sve vreme zaustavlja i troši negde između klasične, danas gotovo prevaziđene pozicije bioskopskog gledaoca koji biva „uspešno iznenađen“ onim što posmatra i pozicije upućenog i prosvećenog konzumenta nove, eksperimentalne muzike. (VladaTupanjac)
TarafdeHaïduks
Poslednji koncert ovogodišnjeg Ring Ringa održan je u zaista neočekivanim, skoro neregularnim okolnostima. Ono što je trebalo da bude veliko finale pretvorilo se u ispit volje i izdržljivosti podno Kalemegdana, sa mnogo kiše i vetra. Dakle, ostali su oni najvatreniji, ne bi li konačno uživo videli najveći „mali“ ciganski orkestar (taraf) na svetu. Goste iz Rumunije sačekala je mokra bina i kiša iznad Beograda, te su se prinudno povukli i šćućurili u hodniku Barutane. Naravno, ni pokisli gledaoci nisu oklevali, pa su se našli rame uz rame sa zvezdama. Posle kraćeg hoće-neće licitiranja, Taraf je zbrzao nešto vlaških kola, okružen razdraganom decom, u hodniku! Bez ozvučenja, bez bine, kao na svadbi… pre pola veka! „Koncert“ je nastavljen u sali Barutane, bez elektrike, dakako. A onda su počeli leteti novci (ozbiljno), ćemane se zakitilo, cimbal je skakutao, vreme je letelo. Smenjivali su se ritmovi, dragoste, hitovi (!), uz opšte džendžanje, odobravanje („jaooo“) i podignute ruke. Bilo je lepo videti opuštene mlade ljude kako se druže sa tradicionalnom narodnom muzikom. Virtuoznost se ovde podrazumeva. Bliski kontakt publike i opkoljenog orkestra stvorili su nezaboravnu sliku istinskog „privlačenja suprotnosti“. Muzička improvizacija na improvizovanoj „bini“, neočekivani performans za dugo pamćenje. (IvanMijović)
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sin i ja stvaramo u porodičnoj kući, u našem kućnom studiju, ne sukobljavamo se, imamo blizak i topao odnos. Isto sam to zaključio dok sam čitao knjigu koju je napravio Spenser Tvidi, o ljudima koji prave muziku iz svog “bedroom” studija. Išao je sa drugarima po kućama i gledao kako ljudi snimaju uz pomoć štapa i kanapa
Na kraju “običnih” godina prave se liste knjiga, filmova i pozorišnih predstava. Međutim, ova godina je bila jedna od onih koju ćemo pamtiti po intenzivnoj borbi za društvene promene pa nema smisla ponašati se kao da je sve regularno. Zato ću u ovom tekstu pisati ne samo o predstavama već i o pozorišnim utiscima koje ćemo poneti iz 2025. godine
Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (2)
Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč
Poslednja objava o aktivnostima ministra Nikole Selakovića na sajtu Ministarstva kulture je od 29. decembra. Ali to što ne otvara izložbe, ne znači da nema druga posla
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!