"Drugima je pripao novac, a meni slava", osmehnuo se autor čuvene fotografije Če Gevare. "To je dobra podela", dodao je tokom našeg susreta u Havani
PORED SVOJE ČUVENE FOTOGRAFIJE: Alberto Korda
Bio sam u Havani sa prijateljima iz Beograda decembra 1998. godine. Upoznali smo, između ostalih, i jednu Kubanku, Elenu, koja nam je bila neka vrsta vodiča i koja je dogovarala sastanke sa ljudima koje smo želeli da upoznamo. Tako je došla i do telefona Alberta Korde, poznatog kubanskog fotografa, pozvala ga i zakazala nam susret. Korda je rekao da bi nas rado primio.
Posetili smo ga već sutradan po pozivu. Stanovao je u prizemlju jedne višespratnice u Miramareu, lepom delu Havane. Poneli smo mu flašu ruma na poklon. Njegov stan je bio mali i skroman, a čuvena fotografija Če Gevare (zastakljena i u običnom crnom ramu) bila je okačena na prozoru. Bilo je i drugih, raznih manjih fotografija, uglavnom crno-belih. Gospodin Korda je strpljivo odgovarao na naša pitanja i pričao o sudbini možda najčuvenije fotografije na svetu. Zanimalo nas je kako je snimak nastao. Korda se osmehnuo i rekao: „Slučajno. Bilo je to 1960. godine. Stajao sam u gomili ispod tribine na kojoj su bili kubanski revolucionari prilikom sahrane 136 ljudi koji su poginuli u eksploziji broda. U jednom trenutku Če se nagnuo nad ogradom tribine. Tada sam ga fotografisao. I to samo jednom. On se posle povukao iza ograde i više ga nisam video.“
Zanimljiva je i sudbina fotografije. Kubanski list „Revolusion“ nije smatrao da snimak treba objaviti, i sve do 1967. fotografija je bila nepoznata. Te godine Korda je jednom italijanskom posetiocu dao kopiju fotografije. Kada je Če Gevara neposredno posle toga ubijen u Boliviji, fotografija je, za Kordu nepoznatim putevima, dospela u evropske i svetske medije i uskoro postala simbol buntovnika, revolucionara i uopšte mladih širom sveta. Korišćena je u razne svrhe: reprodukovana je na milionima postera, majica i sličnih stvari. Korda nam je rekao da on nikada nije dobio autorski honorar za fotografiju. Jedno vreme je pokušavao da uz pomoć raznih advokata ostvari svoja prava, ali nije uspeo. „Drugima je pripao novac, a meni slava“, osmehnuo se. „To je dobra podela“, dodao je. Korda je u svojoj zemlji kasnije dobio status zaslužnog umetnika i nastavio da se na Kubi bavi fotografijom. Upitao sam ga da li bih mogao da napravim nekoliko snimaka Čeove fotografije. Nije imao ništa protiv. Čak je ustao i stao pored nje. Napravio sam dva snimka.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Prikazivanje mađarskog filma „Kao kod kuće“, psihološkog trilera sa snažnim elementima horora, u takmičarskom programu Palića je još jedan zanimljiv izbor selektora i svojevrstan otklon od dosadašnje festivalske prakse
Od knjiga edicije „Reč i misao“ koja odavno ne postoji, nastala je velika apstraktna slika u crvenoj boji njenih korica, brišući granicu između umetnosti i umetničkog dela. Izložbom na kojoj je postavljena ova slika Irene Lagator Pejović, otvoren je likovni program Budvanskog leta
Na sajtu Narodnog pozorištu su vesti o novostima i pojedincima koji su po volji SNS upravi ove kuće. Nije objavljeno o Zlatnoj areni njihovog glumca Vučića Perovića u Puli
Mađarski reditelj Kornel Mundruco, dobitnik nagrade „Aleksandar Lifka“ na Paliću, priprema film „Kamo“ o Staljinu, spoj epopeje, političkog trilera i tragične priče o prijateljstvu, odanosti i izdaji
O zgradi na mestu srušene Korunovićeve Stare pošte
Gradnja zgrade budućeg Arheološkog muzeja lepo napreduje, ali se ne nazire da će imati Korunovićevu fasadu Stare pošte kao što je obećano i što je Beograđanima najvažnije. Bojan Kovačević kaže da ono što se sad vidi, izgleda kao da se izlio beton na ivici Savskog trga
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.