img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Muzika: 51. BEMUS, kritičarska najava

Raznovrsno a vrhunsko – pa čik ne dođite

02. oktobar 2019, 21:28 Zorica Kojić
Copied

Festival će od 6. do 19. oktobra predstaviti svoje aktuelno ruho i pokušati da pomiri slušaoce stare i najnovije generacije, kao i ljubitelje različitih umetničkih muzičkih žanrova poput klasike i džeza

Volite li Bemus… kakvo otrcano pitanje. Pa, naravno da dâ, bez razmišljanja. Samo, koji tačno Bemus ili, preciznije rečeno, koju od njegovih mnogobrojnih era od dvehiljadite naovamo? Manemo li se nezgodnih pitanja, dolazimo do prvog poslejubilarnog izdanja Beogradskih muzičkih svečanosti, na kojima kao umetnički direktor debituje ugledni dirigent Bojan Suđić. Pod parolom „Klasika danas više nego ikad!“ i sa ljupkom verzijom valjda one muze zaštitnice muzike, Euterpe, kako pažljivo nešto osluškuje na zvaničnom plakatu festivala – 51. Bemus će od 6. do 19. oktobra predstaviti svoje aktuelno ruho i pokušati da pomiri slušaoce stare i najnovije generacije. Kao i ljubitelje različitih umetničkih muzičkih žanrova poput klasike i džeza, što na Bemusu zapravo i nije novina. Povratak starih Bemusovih zvezda poput flautiste Ljubiše Jovanovića, koji ovde obeležava 40 godina umetničkog rada, ali i prodor ka crossover dimenzijama popularne kulture u liku planetarno poznate violinistkinje Vanese Mej, samo su deo ovogodišnjih Bemusovih nastojanja da se pozicionira u nekim novim razmatranjima klasike. Biti delikatan u inoviranju jednog naoko drevnog muzičkog pravca, negovati korene i validnu zaostavštinu, ali i osavremeniti sve to dostojanstvenim predstavnicima današnjice – zaista se u polju zvuka ispostavlja kao izuzetno težak i katkada nezahvalan posao.

ZVEZDE: Ako je na otvaranju 50. Bemusa prošle godine violinista Najdžel Kenedi uveseljavao prepun Sava centar svojom atraktivnom i smelom miksturom klasike i džeza, sa mnogo ličnog humora pride, ovog oktobra bi tu ulogu mogla da preuzme njegova mlađa koleginica Vanesa Mej na istom mestu, samo sada negde oko polovine festivala. Ali, između Kenedija i Mejove razlika je utoliko velika što je potonja umetnica od tinejdžerskih dana u pop vodama, izazivajući stoga očekivano mrštenje jednog dela Bemusovih starosedelaca, naročito onih koji su već prisustvovali njenom beogradskom gostovanju u Areni 2011. Dok nam je Kenedi, opet, prethodnih par decenija priređivao umetnički sasvim neupitne spektakle od pedigrea, uvek s mrvicom pank ludila doduše.

Ali, okrenemo li se čistoj klasici, već na samom startu nailazimo na veličanstvenu Anđelu Georgiju – bespogovorni superstar sopran, ova vlasnica izuzetne karijere, ovenčana najuglednijim profesionalnim nagradama, stalno na gorućim operskim tačkama poput Metropolitena, Kovent Gardena, Milanske skale i Bečke državne opere, te već četvrt veka snimajući za takve diskografske gigante kakvi su EMI Classics, Warner Classics i Decca između ostalih, svakako je najbolji moguć izbor za Bemusovo uvodno veče. Georgiju se nalazi ovde u društvu Simfonijskog orkestra RTS pod upravom samog Bojana Suđića i sa uglednim kolegom, tenorom Čarlsom Kastronovom, kao partnerom na sceni.

A onda, odmah sutradan, legendarni džez trubač i doajen decentnog ličnog umetničkog stila Duško Gojković, predstaviće se zajedno sa Stjepkom Gutom, Gudačkim orkestrom i Big Bendom RTS u Kombank dvorani, na radost svih onih koji godinama već dobro znaju da je džez odavno postao neodvojiv deo klasičnih umetničkih vrednosti. Dodamo li tome da maestro za koji dan puni 88(!) godina, te da je neko kome se i veliki džezer Čarls Lojd iskreno obraduje kad se sretnu na Beogradskom džez festivalu (kažu svedoci), ali i da je svirao sa takvim gorostasima džeza sa obe strane Atlantika poput Dizija Gilespija, Džerija Maligena, Dekstera Gordona, Fredija Habarda, Klarka Terija između ostalih, a družio se prisno sa Majlsom Dejvisom, Četom Bejkerom, Stenom Gecom – jasno je zašto u stari dobri Dom sindikata treba bez pogovora doći u taj ponedeljak uveče.

I JOŠ MNOGO DRUGIH: Bemus je uvek imao svoje skrivene muzičke dragulje, pa tako i sada. Ako ste ljubitelj egzotičnih vrednosti u ovom, ionako temeljno globalistički ispeglanom zemaljskom društvu, onda bi dalekoistočni umetnici nove generacije mogli da vam pokažu svoje zanimljivo lice. Na primer, pijanista Niu Niu (1997). Slušali smo ga već 2014. g. na Kolarcu kako sa Beogradskom filharmonijom pod upravom maestra Muhaja Tanga izvodi Bramsov Klavirski koncert br. 1 kao tek sedamnaestogodišnjak, ali ne i makar kakav. Nosilac veoma prestižnih ondašnjih nagrada za mlade umetnike, student Šangajskog muzičkog konzervatorijuma još praktično u dečjem dobu, Niu Niu se u to vreme usavršavao u Bostonu na Konzervatorijumu Nove Engleske i spremao za svoje njujorške studije na slavnom Džulijardu, svirajući uporedo – violinu! I to veoma dobro, uzgred budi rečeno, koliko se bar sećamo njegovog beogradskog bisa, baš kao što je svirao i svoj matični instrument. Ovaj put on na Kolarac dolazi sa solo resitalom na čijem su programu probrani zapadnoevropski klasici Betoven, Mendelson, Šopen, Šubert i List. Biće svakako zanimljivo čuti ga u njegovom novom, zrelijem, ali svejedno još uvek mladom dobu ponovo.

Foto: 51. BEMUS promo
Solo resital: Niu Niu

Dmitrij Sinkovski jednako je harizmatična figura koja privlači pažnju sličnom višestrukošću svojih muzičkih uloga. Ovaj ruski violinista, dirigent i pevač sa talentom kontratenora, na Bemus stiže sa svojim ansamblom na starim instrumentima „La Voce Strumentale“ da publici pruži upravo onu „virtuoznost, finoću, izražajnost i maštu“, o kojoj piše ugledni francuski dnevni list „Mond“.

U tom smislu, ljubiteljima muzičkog krasnoglasja mogao bi biti zanimljiv i nastup muškog vokalnog seksteta „The Queen’s Six“, ansambla zvaničnih pevača Kapele Sv. Đorđa pri Kraljičinom dvoru u Vindzoru. Svi oni žive unutar zidina zamka, sa dužnošću da nastupaju takoreći svakodnevno na službama u kapeli, kao i na brojnim privatnim i državnim događajima, koji često uključuju i kraljevsku porodicu. No, njihova glasovna originalnost, odnegovana na pomenut način, izašla je 2008. iz okvira tako strogih obaveza i rešila da sa ostatkom sveta podeli ovako ekskluzivno muzičko uživanje. Tako „Kraljičina šestorka“ u Beogradu zaista izvodi Berda, Morlija, Talisa i Persla, potom engleske tradicionalne pesme, ali i Bitlse, Stivija Vondera, Majkla Džeksona … premda, verovatno ne i God Save the Queen Seks Pistolsa, iz sasvim razumljivih razloga.

EX-SFRJ FUNKCIONIŠE PONOVO: Možda ovaj podnaslov izaziva nelagodu kod nekih dičnih patriota, ali da, istina je – na 51. Bemusu nastupa Kamerni orkestar Slovenačke filharmonije sa britanskom violončelistkinjom Natali Klajn kao solistom, a na zatvaranju festivala i horovi RTS (koji obeležava 80 godina postojanja) i HRT pod upravom Bojana Suđića. Još od doba ciklusa „Pika-Točka-Tačka“, svojevremenog regionalnog projekta triju nacionalnih filharmonija iz ovog dela Balkana – Slovenačke, Zagrebačke i Beogradske – negde tamo 2011/12, a ponešto i pre, muzičari očigledno pokušavaju da pojedinačno i u umetničkim kolektivima poprave šta se popraviti može. Pa će ovde tako Kamerni orkestar Slovenačke filharmonije predstaviti repertoar sa delima Uroša Kreka, Hajdna i Čajkovskog, a Horovi RTS i HRT Svenoćno bdenije Sergeja Rahmanjinova, kao svojevrsni trijumf združenih duhovnih snaga i demonstraciju one neprolazne maksime da dogovor kuću gradi. Osim što je reč o bez ikakve sumnje važnom i plemenitom gestu prema našim susedima i dojučerašnjim najbližima, nadamo se takođe da će već idućeg Bemusa, ovde više puta pominjana Beogradska filharmonija, ponovo naći svoje mesto na programu našeg najuglednijeg festivala klasične muzika, sa kojeg je čitav dugi niz godina – do one prošle – nažalost odsustvovala.

I zato, pođite na Bemus, slušajte pored svega pomenutog još i Konjovićevu Koštanu u Narodnom pozorištu, kao i koncerte mladih umetnika i izvorne muzike, platite svoju ulaznicu ako možete, što bi uostalom trebalo da postane i prirodna navika svih predstavnika normalnog kulturnog sveta budućnosti, steknite i izrazite sopstveno mišljenje bez ustručavanja, oduševite se ili naglas progunđajte makar ono da jednom davno beše sve mnogo bolje, ali uradite nešto, pobogu, ako se niste već ove jeseni istakli sa Bitefom i Marinom. Od nečeg se stvarno mora početi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure