img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Muzika: 51. BEMUS, kritičarska najava

Raznovrsno a vrhunsko – pa čik ne dođite

02. oktobar 2019, 21:28 Zorica Kojić
Copied

Festival će od 6. do 19. oktobra predstaviti svoje aktuelno ruho i pokušati da pomiri slušaoce stare i najnovije generacije, kao i ljubitelje različitih umetničkih muzičkih žanrova poput klasike i džeza

Volite li Bemus… kakvo otrcano pitanje. Pa, naravno da dâ, bez razmišljanja. Samo, koji tačno Bemus ili, preciznije rečeno, koju od njegovih mnogobrojnih era od dvehiljadite naovamo? Manemo li se nezgodnih pitanja, dolazimo do prvog poslejubilarnog izdanja Beogradskih muzičkih svečanosti, na kojima kao umetnički direktor debituje ugledni dirigent Bojan Suđić. Pod parolom „Klasika danas više nego ikad!“ i sa ljupkom verzijom valjda one muze zaštitnice muzike, Euterpe, kako pažljivo nešto osluškuje na zvaničnom plakatu festivala – 51. Bemus će od 6. do 19. oktobra predstaviti svoje aktuelno ruho i pokušati da pomiri slušaoce stare i najnovije generacije. Kao i ljubitelje različitih umetničkih muzičkih žanrova poput klasike i džeza, što na Bemusu zapravo i nije novina. Povratak starih Bemusovih zvezda poput flautiste Ljubiše Jovanovića, koji ovde obeležava 40 godina umetničkog rada, ali i prodor ka crossover dimenzijama popularne kulture u liku planetarno poznate violinistkinje Vanese Mej, samo su deo ovogodišnjih Bemusovih nastojanja da se pozicionira u nekim novim razmatranjima klasike. Biti delikatan u inoviranju jednog naoko drevnog muzičkog pravca, negovati korene i validnu zaostavštinu, ali i osavremeniti sve to dostojanstvenim predstavnicima današnjice – zaista se u polju zvuka ispostavlja kao izuzetno težak i katkada nezahvalan posao.

ZVEZDE: Ako je na otvaranju 50. Bemusa prošle godine violinista Najdžel Kenedi uveseljavao prepun Sava centar svojom atraktivnom i smelom miksturom klasike i džeza, sa mnogo ličnog humora pride, ovog oktobra bi tu ulogu mogla da preuzme njegova mlađa koleginica Vanesa Mej na istom mestu, samo sada negde oko polovine festivala. Ali, između Kenedija i Mejove razlika je utoliko velika što je potonja umetnica od tinejdžerskih dana u pop vodama, izazivajući stoga očekivano mrštenje jednog dela Bemusovih starosedelaca, naročito onih koji su već prisustvovali njenom beogradskom gostovanju u Areni 2011. Dok nam je Kenedi, opet, prethodnih par decenija priređivao umetnički sasvim neupitne spektakle od pedigrea, uvek s mrvicom pank ludila doduše.

Ali, okrenemo li se čistoj klasici, već na samom startu nailazimo na veličanstvenu Anđelu Georgiju – bespogovorni superstar sopran, ova vlasnica izuzetne karijere, ovenčana najuglednijim profesionalnim nagradama, stalno na gorućim operskim tačkama poput Metropolitena, Kovent Gardena, Milanske skale i Bečke državne opere, te već četvrt veka snimajući za takve diskografske gigante kakvi su EMI Classics, Warner Classics i Decca između ostalih, svakako je najbolji moguć izbor za Bemusovo uvodno veče. Georgiju se nalazi ovde u društvu Simfonijskog orkestra RTS pod upravom samog Bojana Suđića i sa uglednim kolegom, tenorom Čarlsom Kastronovom, kao partnerom na sceni.

A onda, odmah sutradan, legendarni džez trubač i doajen decentnog ličnog umetničkog stila Duško Gojković, predstaviće se zajedno sa Stjepkom Gutom, Gudačkim orkestrom i Big Bendom RTS u Kombank dvorani, na radost svih onih koji godinama već dobro znaju da je džez odavno postao neodvojiv deo klasičnih umetničkih vrednosti. Dodamo li tome da maestro za koji dan puni 88(!) godina, te da je neko kome se i veliki džezer Čarls Lojd iskreno obraduje kad se sretnu na Beogradskom džez festivalu (kažu svedoci), ali i da je svirao sa takvim gorostasima džeza sa obe strane Atlantika poput Dizija Gilespija, Džerija Maligena, Dekstera Gordona, Fredija Habarda, Klarka Terija između ostalih, a družio se prisno sa Majlsom Dejvisom, Četom Bejkerom, Stenom Gecom – jasno je zašto u stari dobri Dom sindikata treba bez pogovora doći u taj ponedeljak uveče.

I JOŠ MNOGO DRUGIH: Bemus je uvek imao svoje skrivene muzičke dragulje, pa tako i sada. Ako ste ljubitelj egzotičnih vrednosti u ovom, ionako temeljno globalistički ispeglanom zemaljskom društvu, onda bi dalekoistočni umetnici nove generacije mogli da vam pokažu svoje zanimljivo lice. Na primer, pijanista Niu Niu (1997). Slušali smo ga već 2014. g. na Kolarcu kako sa Beogradskom filharmonijom pod upravom maestra Muhaja Tanga izvodi Bramsov Klavirski koncert br. 1 kao tek sedamnaestogodišnjak, ali ne i makar kakav. Nosilac veoma prestižnih ondašnjih nagrada za mlade umetnike, student Šangajskog muzičkog konzervatorijuma još praktično u dečjem dobu, Niu Niu se u to vreme usavršavao u Bostonu na Konzervatorijumu Nove Engleske i spremao za svoje njujorške studije na slavnom Džulijardu, svirajući uporedo – violinu! I to veoma dobro, uzgred budi rečeno, koliko se bar sećamo njegovog beogradskog bisa, baš kao što je svirao i svoj matični instrument. Ovaj put on na Kolarac dolazi sa solo resitalom na čijem su programu probrani zapadnoevropski klasici Betoven, Mendelson, Šopen, Šubert i List. Biće svakako zanimljivo čuti ga u njegovom novom, zrelijem, ali svejedno još uvek mladom dobu ponovo.

Foto: 51. BEMUS promo
Solo resital: Niu Niu

Dmitrij Sinkovski jednako je harizmatična figura koja privlači pažnju sličnom višestrukošću svojih muzičkih uloga. Ovaj ruski violinista, dirigent i pevač sa talentom kontratenora, na Bemus stiže sa svojim ansamblom na starim instrumentima „La Voce Strumentale“ da publici pruži upravo onu „virtuoznost, finoću, izražajnost i maštu“, o kojoj piše ugledni francuski dnevni list „Mond“.

U tom smislu, ljubiteljima muzičkog krasnoglasja mogao bi biti zanimljiv i nastup muškog vokalnog seksteta „The Queen’s Six“, ansambla zvaničnih pevača Kapele Sv. Đorđa pri Kraljičinom dvoru u Vindzoru. Svi oni žive unutar zidina zamka, sa dužnošću da nastupaju takoreći svakodnevno na službama u kapeli, kao i na brojnim privatnim i državnim događajima, koji često uključuju i kraljevsku porodicu. No, njihova glasovna originalnost, odnegovana na pomenut način, izašla je 2008. iz okvira tako strogih obaveza i rešila da sa ostatkom sveta podeli ovako ekskluzivno muzičko uživanje. Tako „Kraljičina šestorka“ u Beogradu zaista izvodi Berda, Morlija, Talisa i Persla, potom engleske tradicionalne pesme, ali i Bitlse, Stivija Vondera, Majkla Džeksona … premda, verovatno ne i God Save the Queen Seks Pistolsa, iz sasvim razumljivih razloga.

EX-SFRJ FUNKCIONIŠE PONOVO: Možda ovaj podnaslov izaziva nelagodu kod nekih dičnih patriota, ali da, istina je – na 51. Bemusu nastupa Kamerni orkestar Slovenačke filharmonije sa britanskom violončelistkinjom Natali Klajn kao solistom, a na zatvaranju festivala i horovi RTS (koji obeležava 80 godina postojanja) i HRT pod upravom Bojana Suđića. Još od doba ciklusa „Pika-Točka-Tačka“, svojevremenog regionalnog projekta triju nacionalnih filharmonija iz ovog dela Balkana – Slovenačke, Zagrebačke i Beogradske – negde tamo 2011/12, a ponešto i pre, muzičari očigledno pokušavaju da pojedinačno i u umetničkim kolektivima poprave šta se popraviti može. Pa će ovde tako Kamerni orkestar Slovenačke filharmonije predstaviti repertoar sa delima Uroša Kreka, Hajdna i Čajkovskog, a Horovi RTS i HRT Svenoćno bdenije Sergeja Rahmanjinova, kao svojevrsni trijumf združenih duhovnih snaga i demonstraciju one neprolazne maksime da dogovor kuću gradi. Osim što je reč o bez ikakve sumnje važnom i plemenitom gestu prema našim susedima i dojučerašnjim najbližima, nadamo se takođe da će već idućeg Bemusa, ovde više puta pominjana Beogradska filharmonija, ponovo naći svoje mesto na programu našeg najuglednijeg festivala klasične muzika, sa kojeg je čitav dugi niz godina – do one prošle – nažalost odsustvovala.

I zato, pođite na Bemus, slušajte pored svega pomenutog još i Konjovićevu Koštanu u Narodnom pozorištu, kao i koncerte mladih umetnika i izvorne muzike, platite svoju ulaznicu ako možete, što bi uostalom trebalo da postane i prirodna navika svih predstavnika normalnog kulturnog sveta budućnosti, steknite i izrazite sopstveno mišljenje bez ustručavanja, oduševite se ili naglas progunđajte makar ono da jednom davno beše sve mnogo bolje, ali uradite nešto, pobogu, ako se niste već ove jeseni istakli sa Bitefom i Marinom. Od nečeg se stvarno mora početi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Hronika

09.mart 2026. Sonja Ćirić

Glumci Narodnog pozorišta podneli krivičnu prijavu TOK-u protiv Selakovića, Bokana i Bajića

Sindikat glumaca Narodnog pozorišta u Beogradu podneo je TOK-u krivičnu prijavu protiv ministra kulture Nikole Selakovića, predsednika Upravnog odbora Dragoslava Bokana i v. d. upravnika Dragoljuba Bajića. Razlog: štetno delovanje po kolektiv

Kultura u Srbiji

08.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture objavilo konkurse za ovu godinu iako ni svi prošli nisu završeni

Krajem februara Ministarstvo kulture je objavilo 11 konkursa za finansiranje ili sufinansiranje projekata u kulturi, uz nekoliko nejasnoća. Na primer, kad će biti završeni svi prošlogodišnji

Država i film

07.mart 2026. Sonja Ćirić

Da li je Filmski centar Srbije odlučio da se samoukine?

Filmski centar Srbije je odlučio da ne raspisuje konkurse, zato što filmovi kojima je dao 13 miliona evra još nisu završeni. Ovom odlukom, FCS gubi svoju misiju i razlog zašto postoji

Nagrada

06.mart 2026. S. Ć.

Nagradu „Pavle Vasić“ dobila je Una Popović za tekst o Goranki Matić

Nagradu „Pavle Vasić“ dobila je Una Popović za tekst u monografiji „Goranka Matić“

Pozorište

06.mart 2026. Sonja Ćirić

Dva jubileja Voje Brajovića, tri „Zvezdare teatra“ – ukupno deset jubilarnih predstava

Do kraja marta a od početka godine, biće deset jubilarnih izvođenja pozorišnih predstava. Od toga u dve glumi Voja Brajović, a tri su u „Zvezdara teatru“

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure