Ovu i iduću likovnu godinu u Beogradu spaja izložba organizovana povodom 75-godišnjice Fakulteta likovnih umetnosti. U tri galerijsko-muzejska prostora u Beogradu izloženo je oko 300 radova 123 profesora Fakulteta likovnih umetnosti – od onih koji su ga osnovali do onih koji tek počinju svoj radni vek
Akademija likovnih umetnosti (1973. godine preimenovana u Fakultet likovnih umetnosti) počela je da radi 31. marta 1937. godine Uredbom Ministarstva prosvete. Osnovali su je Petar Dobrović, Milo Milunović i Toma Rosandić, ugledni beogradski umetnici. Prvu godinu su upisala 23 studenta, a do danas je redovne studije završilo 2500 studenata.
Na osnovu izveštaja prvog rektora Tome Rosandića ministru od 18. jula 1940. godine, zna se da je škola radila u nepovoljnim uslovima: nije bilo osnovnog materijala i pribora za rad, odgovarajućeg prostora u kome bi se održao prijemni ispit, a nacrt budžeta je bio neadekvatan pa je vraćen na doradu. Od zgrade, planirane da se izgradi na Senjaku posebno za Akademiju, realizovan je samo projekat koji se i danas čuva. Osnivač Akademije Petar Dobrović preminuo je tokom Drugog svetskog rata, a svaki šesti student je poginuo.
Po tradiciji, profesori ove ustanove bili su vodeći umetnici naše sredine te je tako izložba njihovih radova postavljenih u tri galerijsko-muzejska prostora slika srpske i jugoslovenske likovne umetnosti prošlog i ovog veka. Bojana Burić, kustos izložbe, u Kući legata je pokazala radove osnivača Akademije – Tome Rosandića, Petra Dobrovića i Mila Milunovića, umetnika koji su u njoj radili prvih godina – Sretena Stojanovića, Koste Hakmana, Ljubomira Ivanovića, Mihajla Petrova, Petra Lubarde, i umetnika koji su postali njeni profesori nakon oslobođenja – Ivana Tabakovića, Marka Čelebonovića, Zore Petrović, Ljubice Sokić, Nedeljka Gvozdenovića i drugih. Jezgro postavke u Muzeju „Cepter“ čine dela posleratnog modernizma: Miloša Bajića, Stojana Ćelića, Mirjane Mihić, Zorana Petrovića, Jovana Kratohvila, Vojina Stojića, Nikole Jankovića, Radenka Miševića, Milana Kečića, Branislava Protića, Živojina Turinskog, Zorana Pavlovića, Radomira Reljića, Slavoljuba Radojčića, Branka Miljuša, Miodraga Rogića, Milice Stevanović i Stevana Kneževića. U „Cvijeti Zuzorić“ izloženi su radovi profesora čije stvaralaštvo pripada kraju prošlog i ovom veku. Oni su najbrojniji, a među njima su Čedomir Vasić, Anđelka Bojović, Velizar Krstić, Milutin Dragojlović, Marija Dragojlović, Mrđan Bajić, Jasmina Kalić, Emir Dragulj, Mile Grozdanić, Biljana Vuković i drugi.
Najmlađi nastavnici Fakulteta likovnih umetnosti, pominjemo ih zato što je na njima da nastave i unaprede renome ove škole, su slikari Simonida Rajčević, Biljana Đurđević, Milan Antić, vajari Olivera Parlić Karajanković, Milica Murgić i grafičar Vladimir Milanović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nakon odlaganja tradicionalnog Festa, studenti u blokadi odlučili su da održe sopstveni filmski festival – Blokadni Fest. Šta su za posetioce festivala studenti pripremili od 9. do 16. marta
Odbor Festa uputio je saopštenje s namerom da odagna netačne informacije u javnosti povodom odlaganja i ostalog u vezi ovogodišnjeg festivala. To nije uspeo, ali je otvorio nova pitanja i ukazao ko ovde zapravo ne radi svoj posao
Umesto do daljnjeg, kako je prvobitno saopštio Samostalni sindikat, NBS će biti u generalnom štrajku samo dva dana. Predsednica Sindikata objašnjava da je do nesporazuma došlo zbog umora
Studenti „koji žele da uče“ zahtevom za smenom ministarke Slavice Đukić Dejanović zapravo ispunjavaju Vučićevu želu da malo kinji socijaliste. A Vlada je ionako cela pala
Ako je junaštvo učinak borbe sa strahom i prevazilaženja straha, ako se junaštvo događa kao svesni i promišljeni čin, onda su istinski junaci ove borbe protiv diktature nastavnici i srednjoškolski profesori
Svakodnevni protesti, zasedanja skupština na svim nivoima uz prisustvo policije, prosveta u rasulu, univerziteti u otvorenoj pobuni, a Vučić i društvo „brane“ stabilnost. O čemu pričate gospodo? Baš ste vi destabilizirali Srbiju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!