img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pozorište

Priče žene

16. maj 2001, 22:51 Ivan Medenica
Copied

Balkanska plastika, po motivima knjige Moj život Magdalene Magazinović; režija Ivana Vujić; Narodno pozorište – scena Peti sprat

U predstavi Balkanska plastika, premijerno izvedenoj na Petom spratu, novoj sceni Narodnog pozorišta, rediteljka Ivana Vujić bavi se likom i delom Magdalene Mage Magazinović. Međutim, iako se ova višestruko značajna, a zapostavljena ličnost srpske kulture – profesorka savremenog plesa, novinarka, intelektualka, feministkinja – nesporno nalazi u središtu interesovanja Ivane Vujić, to ne znači da se značenjske ambicije Balkanske plastike iscrpljuju u pojedinačnoj životnoj sudbini. Za autorku predstave, Maga Magazinović je više od Mage Magazinović: u sledećem, koncentrično postavljenom tematskom krugu, ona je Žena koja se bori protiv patrijarhalnih predrasuda konzervativne sredine, a u najširem tematskom krugu, ona je Umetnik modernista koji se bori protiv tradicionalističkih predrasuda te iste, višestruko osujećujuće sredine.

Ivana Vujić polazi od odlične, moglo bi se strogo zaključiti i jedine tačne i primerene ideje: ideje da životnu priču žene koja se, početkom XX veka, osmelila da u sredinu bez tradicije klasičnog baleta donese najmodernije tekovine evropske umetnosti plesa i pokreta (Laban, Dalkroz, itd.), ispriča pomoću modernog, izrazito znakovitog pozorišnog jezika, čiji je jedan od glavnih konstituenata upravo – pokret.

U središtu ovako zamišljenog koncepta nalazi se, logično, lik sâme Mage Magazinović. Duhovito i zanimljivo rediteljsko rešenje sa čak sedam glumica i plesačica u ulozi Mage trebalo bi, pored toga što omogućava dinamičnu scensku igru, da ima i označavajuću funkciju, da ukaže na različite aspekte ove neobične, bogate stvaralačke ličnosti. Iako znakovitost ovog scenskog umnožavanja nije potpuno pregledna, osnovne linije se mogu pretpostaviti: tako nam se Milica Đukić prikazuje kao ljubavnica, Isidora Stanišić kao umetnica pokreta, Aleksandra Nikolić kao intelektualka i borac, Ružica Sokić kao zrela i mudra žena koja rekapitulira svoj život. Činjenica da se dve Mage tokom predstave „pretvaraju“ u Nadeždu Petrović (Anđelka Milivojević) i Milenu Pavlović Barili (Dobrila Stojnić) može se protumačiti, uz rizik velikodušnog kritičarskog učitavanja, kao scenski izraz shvatanja da su bliski prijatelji i/ili saborci zapravo deo naše ličnosti.

Ovakav, znakovit scenski jezik Ivana Vujić gradi na dramaturškoj osnovi koja markira glavne etape životnog i profesionalnog puta Mage Magazinović. Međutim – i tu se nalazi jedan od problema predstave – ovoj dramaturškoj, tačnije narativnoj osnovi, nedostaju dramska čvorišta, tako da spomenuti, metaforičan pozorišni jezik zapravo postaje sredstvo linearne ilustracije Magine biografije. Iz te ravne, linearne dramaturgije proističe, naravno, i problem ritma predstave. Tako se na kraju stiče utisak da predstava pre funkcioniše kao niz pojedinačnih, često znakovitih i maštovitih scenskih rešenja, nego kao zaokružena dramska celina. Iz niza tih efektnih scenskih metafora treba izdvojiti scene opraštanja s dedinom kućom (Mage poređane u niz dodaju jedna drugoj cigle iz dedine kuće), odlaska u inostranstvo (Mage s koferima izgubljene u opštoj gunguli velikog sveta), prosidbe (Gezeman prebacuje veliki svadbeni veo preko nekoliko Magdalena).

Osim na planu forme, problem ilustrativnosti ogleda se i na planu značenja: naime, određenim scenskim rešenjima, pre svega postavkom nekih individualizovanih (učitelj, ministar, itd.) i horskih likova (palanačke narodne mase), rediteljka suviše očigledno i sa jasnim ličnim stavom sukobljava svoju naprednu junakinju i njeno nazadno okruženje. Jednostavno rečeno, željen i nesumnjivo potreban kritički ton u tumačenju ovog sukoba, nije trebalo da bude do te mere transparentan, jer kao takav on može da stvori izvesnu distancu kod gledalaca koji u osnovi potpuno dele autorkinu naprednjačku ideologiju, ali koji su ipak skloni problematizovanju i relativizovanju svih stvari… Poseban problem, koji nema veze sa prethodnim, predstavljaju neke aljkavosti u scenskoj finalizaciji: nemušti dimni efekti, konvencionalna, statična i neznakovita postavka svetla, pojedina konfuzna mizanscenska rešenja, itd.

Da li se na kraju stiče utisak da predstava Balkanska plastika predstavlja onaj klasičan slučaj: odlične namere, problemi u realizaciji? Najkraće rečeno – da. Međutim, s obzirom na to da su namere podjedanko značajne i na ideološkom i na umetničkom planu (revalorizovanje naprednih, modernisitčkih tendencija u našem konzervativnom društvu, izgradnja metaforičnog pozorišnog jezika), predstavu Balkanska plastika treba, u finalnom saldu, jasno podržati… Ne zaboravimo da još uvek živimo u sredini u kojoj se dominantni palanački duh silno iščuđava kada se samostalne, sposobne i hrabre žene bune što ih štipkaju opskurni predstavnici muškog roda.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure