img
Loader
Beograd, 39°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Roberta Flek (1937–2025)

Preživeti pesmu

28. avgust 2025, 00:12 Dragan Kremer
foto: ap photo / harold filan
Copied

Ako vam izgleda da selebritiji umiru češće nego ikad, podsetimo se: od interneta naovamo, živimo u hiperprodukciji selebritija, a oni odranije slavni uglavnom su ispisnici TV buma, to jest biološki rashodovani. U XXI veku naprosto nije dozvoljeno da ne znate za smrt svakog legendarnog za kog nikad pre niste ni čuli. Onda ih sve natkrili teškometal-karikatura, tetak Ozi (Ozborn), a promaknu nam neki čija je ostavština čvrsto utkana u naše odrastanje

U južnim državama SAD teško da je crno dete moglo odrasti bez uticaja gospel-muzike. Rođenoj 1937, Roberti Kleopatri Flek otac, džez-pijanista, kupio je stari klavir kojim je ovladavala iz krila svoje majke, crkvene orguljašice, horovođe i nastavnice muzike. Sa devet godina pošla je i na prave časove, pratila horove i pevala u crkvama. Ipak, više ju je privlačila umetnička muzika, pa se već s 13 godina visoko kotirala na pijanističkim takmičenjima. Sa 15 je osvojila punu muzičku stipendiju za poznati “crni” univerzitet Hauard u Vašingtonu – u obrazovnom sistemu SAD još je na snazi bila rasna segregacija – i do danas je među njegovim najmlađim brucošima; klavirski odsek zameniće odsekom za glas. Na Hauardu je upoznala i Donija Hataveja i sa 19 upisala postdiplomske, ali ju je očeva iznenadna smrt primorala da se sama izdržava. I pre je radila kao nastavnica u osnovnoj školi, a sada je u srednjoj uz muzičko preuzela i engleski, za ukupno 234 dolara mesečno, te je uporedo davala časove klavira, nastupala u noćnim klubovima i u pozorištu pratila operske pevače. U pauzama je, u drugoj prostoriji, sama izvodila bluz, folk i pop-standarde, pa joj je učitelj pevanja predvideo svetliju budućnost u popularnoj nego u klasičnoj muzici. Roberta Flek (dalje: RF) prilagodila je svoj repertoar i 1968. napredovala, kao profesionalna muzičarka, do boljih restorana na vašingtonskom Kapitol Hilu. Poput Nine Simon, na putanji od gospela preko klasičarskog školovanja do “pada” u popmuziku, gđica Flek spremila se i za komercijalni uspeh.

PROTESTNA PESMA

Leta ‘68, na koncertu za dečiju biblioteku u vašingtonskom getu, Robertu je zapazio poznati džez-pijanista i pevač Les Maken, i obezbedio joj audiciju u velikoj diskografskoj kući “Atlantik”. Producent Džoel Dorn, specijalizovan za džez i ritam-i-bluz, smesta je predložio ugovor, tako da je za 10 sati u studiju snimila svoj debi-album First Take (1969) na čijem omotu je Makenov propratni tekst. Tu LP ploču otvara i za singl izabrana numera (Ju)Džina Makdenijelsa “Compared To What”, koju je Maken ‘66. snimio kao baladu, a RF vratila bliže autorovoj verziji. Budući da je bila protiv rata u Vijetnamu – tada se to zvalo “protestna pesma” – Maken leta 1969. objavljuje koncertnu, bržu i jezgrovitu verziju, koja na singl-ploči postaje pravi hit, što je retkost u džezu. Od tada je Maken vodeći primer soul-džeza, sa fank-elementima, kasnije često semplovan.

Snimljen s diskretnom pratnjom vrsnih džezera i studijskih svirača, u Dornovoj produkciji koja će trajati godinama, album su kritičari hvalili zbog elegantnog spoja folka, džeza i soula. Uz gospel tradicionale, numere iz mjuzikala i Hatavejeve pesme, RF je obradila i “Hey, That’s No Way To Say Goodbye” kantautora u usponu Lenarda Koena. Čist sopran, besprekorna dikcija i intonacija nisu zaostajali za neprikosnovenom Džudi Kolins, na istom materijalu. No, pokazaće se da je najvažnija tačka “The First Time Ever I Saw Your Face” ključnog britanskog folk-veterana Juana Makola, inače oca poznatije pevačice Kirsti. Makol je nikad nije izvodio ni snimio sam: napisao ju je 1957. za znatno mlađu američku pevačicu/aktivistkinju Pegi Siger, koja će postati njegova treća supruga. Opet prenoseći muziku s akustične gitare na klavir, RF ju je usporila i produbila, ulivši osećanja kao niko do tad. Odbila je producentov predlog da je ubrza i/li skrati (dobrano premašila pet minuta), ne mareći za moguću popularnost. Pesmu je gotovo dekonstruisala, dugo pre nego što će to postati uobičajeno u soulu, i dovesti i do izvanrednih obrada kao što su “Nights In White Satin” Beti Lavet i “Ako znaš bilo što” Amire Medunjanin.

KLINT ISTVUD

Slična prvom, naredna dva njena albuma polako su joj podizala karijeru, kad u kadar ulazi visoki stranac, kresne šibicu o zid, pripali grubo smotanu cigaretu i taj trenutak koristi da ispod oboda otrcanog šešira, s napola spuštenim kapcima, osmotri situaciju. “Želim ovu pesmu za svoj film”, procedio je gotovo ne pomerajući vilicu. Zapravo, Klint Istvud je Robertinu “The First Time…” čuo na radiju dok je vozio, kasnije joj je telefonirao, dogovorili su se za cenu (2000 USD), ona je predložila da pesmu ponovo snimi “jer je previše spora”, ali je Klint to odbio. Uzgred, njegova sklonost džezu i rediteljski potencijali tada još nisu bili poznati.

Istvudov režiserski debi Play Misty For Me (1971, kod nas kratko u bioskopima pod naslovom Jeza u noći, triler za preporuku ljubiteljima E. A. Poa i pijaniste Erola Garnera i njegovog standarda “Misty”), sadrži i romantičnu ljubavnu sekvencu koja se u ono vreme smatrala slobodnijom. Upravo za te prizore upotrebio je “The First Time…” a uspeh filma nagnao je disko-kuću da pesmu objavi i kao singl, te ona, nasuprot svim “pravilima”, nadmašuje domet tog filma, razbija top-liste i postaje najprodavanija ploča 1972, povukavši i matični LP na vrh i do milionskih tiraža. Sledeće godine Roberta dobija nagradu Gremi za “The First Time…”, Klint joj ostaje prijatelj i obožavalac, a deceniju kasnije zove je za završnu numeru za “Iznenadni udar”, film iz serijala o Prljavom Hariju.

KILLING ME SOFTLY

Usred svojih tridesetih RF je “preko noći” postala velika zvezda, crna sestra s ogromnom afro-frizurom i dugim šarenim haljinama, i s pravim vezama – u feminističkom i pokretu za ljudska prava, prijateljica sveštenika Džesija Džeksona, pesnikinje Maje Angelu i Anđele Dejvis (koju je posećivala i u zatvoru); pre slave bila je u braku s belcem, američkim džez-kontrabasistom Stivom Novoselom (bez podrške njihovih porodica). Nikako se, međutim, nije izležavala na lovorikama, već je te iste 1973. objavila još veći hit “Killing Me Softly With His Song” i svoj najprodavaniji album Killing Me Softly (“Atlantik”); prva je dva puta uzastopce dobila nagradu Gremi u istoj kategoriji – ploča godine. Sama pesma “Killing…” tihi je trijumf postmodernizma: iskusni dvojac Čarls Foks–Norman Gimbel napravio ju je na osnovu dubokih utisaka svoje mlade štićenice Lori Liberman, pošto je krajem 1971. na klupskom nastupu Dona Maklina (American Pie) čula njegovu “Empty Chairs”; ovejani tekstopisac Gimbel je za naslov/refren prilagodio frazu iz Kortasarovog romana Školice. Kao i sama plavuša Lori, njena bleda folk verzija nije stigla daleko dok RF nije primenila svoje umeće da prearanžira i doradi Foksovu kompoziciju, pomalo je ubrza i udahne joj crnu dušu.

Ovog puta dugo sniman, ali neopterećen, LP Killing Me Softly posvećen je slepom džez-multiinstrumentalisti i osobenjaku R. R. Kirku. Uz “Jesse” kantautorke Dženis Jan, završnica je desetominutna Koenova “Suzanne”. Licencno objavljena i u Jugoslaviji, ova ploča bila je – bar na tadašnjim beogradskim žurkama, pre najezde “kasetaša” – obavezna za “sentiše” iliti “stiskavce”, iako je pesma “Killing Me Softly…” zbunjivala svojim “lažnim pauzama”.

TIHA OLUJA

Imala je RF posle još hitova (“Feel Like Makin’ Love”), niz dueta sa Hatavejem i drugima, na primer s pubertetlijom Majklom Džeksonom, a kasnije je bila glas njegove majke u čuvenom promo filmiću Bad. Radila je numere za filmove i TV serije, dobijala počasne doktorate i druge nagrade, sve ređe objavljivala albume, uživala u statusu najznačajnije crne pevačice posle Arete Frenklin (kojoj je, dokazano, mogla da parira u bržim, strasnijim tačkama). Nijedna od brojnih verzija “Killing Me Softly…” nije se ni približila njenoj, dok 1996. “Fugees” nisu to majstorski postavili na moderniji ritam i ponovo je učinili svetskim hitom, oživevši tako i Robertinu karijeru. Ipak, iz zaborava se nije vratio nesuđeni podžanr “tiha oluja”, koji je RF oličavala.

Mada ne u najboljoj formi (vidi “Vreme” br. 920), nastupala je sve do svojih osamdesetih i ozbiljnijih zdravstvenih problema. Ostala je i dosledna aktivistkinja – za dobrobit životinja, za gej prava (“Ljubav je univerzalna, kao muzika”) i ponajviše za muzičku školu koju je osnovala u Njujorku (dopunski, besplatni muzički program za decu iz neprivilegovanih porodica). Bijonse 2022. u “Break My Soul” navodi i Robertu Flek među svojim heroinama. Na komemoraciji, Lorin Hil (“Fugees”) otpevala je “The First Time Ever I Saw Your Face”, a u “Killing Me Softly With His Song” pridružio im se i Stivi Vonder.

Tagovi:

Muzika Džez Gospel
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Intervju

04.avgust 2026. Sonja Ćirić

Ivan Blagojević: Državu ne interesuje Nišvil – evropsko lice na jugu Srbije

Srbija i Grad Niš poslednjih godina prosečno su prihodovali zahvaljujući Nišvilu godišnje 384 miliona dinara. Država kao da to ne želi da zna, kaže Ivan Blagojević direktor Nišvila

Ministarstvo kulture

04.avgust 2026. Sonja Ćirić

Državna izdvajanja za muziku: Čukafest ispred Kolarca

Zašto Ministarstvo kulture smatra da su programi Nišvila i Kolarčeve zadužbine manji javni interes od recimo Čukafesta i Savamalskog koncerta

In memoriam Ljiljana Pekić

In memoriam

04.avgust 2026. I.M.

Preminula Ljiljana Pekić, supruga Borislava Pekića

Ljiljana Pekić, arhitekta i životna saputnica književnika Borislava Pekića, preminula je u 94. godini

Letnji festival

03.avgust 2026. Robert Čoban

Hvar: Josipa, ljubav i sloboda

Između zvezda i mora, na Letnjoj pozornici pevala je Josipa. I bilo je čarobno. Biće toga još na Hvar Summer Fest-u

Nagrade

03.avgust 2026. S. Ć.

Četiri nove nagrade za srpske filmove na festivalima van zemlje

Na dva festivala u BiH, prošle nedelje srpski dugometražni filmovi „Izlet“, „Karmadona“ i dokumentarni „Iza osmeha“ osvojili su četiri nagrade

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure